Home Feature Sai Sobrevivente Husi Violénsia Doméstika, Etelvina Konsege Luta Hetan Vitoria

Sai Sobrevivente Husi Violénsia Doméstika, Etelvina Konsege Luta Hetan Vitoria

1076
0
Etelvina Maria Dias nu'udar sobrevivente husi Violensia Domestika. [Foto: Santina | 09.01.2023]

Reportajen Santina Lucia da Costa

Lalaok ka kultura patriarkál ne’ebe sei metin iha sosiedade nia leet, hamosu duni dezigualdade entre feto ho mane, husi kultura ne’e rasik hamosu mos violénsia hasoru feto, ne’ebe ho violénsia doméstika.

Feto laiha kbiit atu defende an, feto laiha hanoin oinsa atu hili dalan, hodi proteje-an, dalabarak ida ne’e akontese ba grupu vulneravel sira.

Etelvina Maria Dias nu’udar sobrevivensia ba kazu violénsia domestika, nia simu realidade ne’ebe nia hasoru, maske ne’e justu ba nia, tanba nu’udar umanu nia tenke lakon nia direitu atu proteje-an.

Kazu ne’ebe nia hasoru, Etelvina konsege ba hela iha Uma-Mahon no sai iha tinan 2005, nia kontinua hatutan nia moris, oinsa buka dalan ne’ebe diak ba nia, hodi sustenta nia moris. Nia hetan sorte diak, tanba durante iha Uma Mahon, nia hetan treinamentu ne’ebe oferese husi FOKUPERS, nia konsege halo negósiu kiik hosi loke kios, maibe dalan ne’e la susesu no nia kontinua buka idea seluk, to’o ikus nia hare negósiu karpintaria (mebel)

 “Modal ne’e suporta mai husi Fokupers fó osan $400 dollar iha tinan 2021, la’os de’it loke mebel maibé hau mós sambil fa’an gazolina. Dadaun ne’e hau iha ona staff na’in rua, kada fulan hau selu sira USD$115.00 ba ema ida.” dehan Etelvina.

Etelvina ho idade 46, iha oan nain 3, mai husi Munisipiu Manufahi, Postu-Administrativu Alas, Suku Taituda, Aldeia Lore no agora dadaun hela iha nia rai moris-fatin. Nia hetan violénsia domestika husi nia kaben bainhira nia isin-rua.

Etelvina konfesa katak nia sai vítima ba violénsia domestika bainhira nia hahú isin-rua.

“Hau nia kaben, loron kalan baku hela de’it hau, to’o hau isin sira metan hotu. Hau devorsia ho hau nia  kaben, depois hau mai hela iha uma-mahon iha tinan 2004-2005. Mana sira husi FOKUPERS mak akompaña hau to’o hau hetan solusaun. Hau nia oan mós moris iha Uma Mahon. Mana sira husi Fokupers lori hau ba Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV).” Etelvina esplika ho matan-been.

Hafoin Etelvina simu apoiu orsamentu husi FOKUPERS hamutuk USD$400,00 hodi hahú ninia negosiu karpintaria, oras ne’e dadauk negosiu ne’e lao ona ho susesu. Nia hetan ona lukru hamutuk USD$1,700. Nia fa’an kama no odamatan ida entre folin USD$50.00 to’o USD$60.00. Nia mós fó ona servisu ba ema nain-rua ho salariu USD$125.00 kada fulan.

Etelvina iha komitmentu hodi lori nia oan sira hetan futuru ne’ebe nabilan liu, lori oan sira asesu nivel universitáriu sai mehi boot ida ba nia. Iha tinan ne’e, nia oan feto boot sei remata nia estudu iha sekundária no sei kontinua iha nivel superior

Anino Gonçalves idade 28, nu’udar funsionáriu iha karpenteria Etelvina nian, desde tinan 2021. Nia admira ho Etelvina nia esforsu. Maske moris pasadu hetan violénsia doméstika no abandona husi nia-kaben, maibé Etelvina feto ida ne’ebé forte.

“Hau hahú servisu iha tinan 2021 bainhira mana Etelvina loke karpintaria. Hau hetan salariu fulan ida $125. Hau  kontenti banhira hetan servisu hanesan ne’e. Salariu mós sufisiente duni hodi haree hau nia familia.” tenik, Anino Gonçalves.

Etelvina halo susesu ne’ebe brillante. Nia kontente tebes ho nia moris ida agora.

Iha fatin seluk Vise-Diretóra FOKUPERS, Domingas Amaral afirma konaba susesu ne’ebe Etelvina halo.

Domingas dehan FOKUPERS apoiu fundu ba feto sobrevivente na’in 27 ne’e, kada ema ida hetan $450 to’o $500. Ba sobrevivente Etelvina fofoun hetan $400 dollar, maibé depois nia hetan rendimentu di’ak liu tan, konsege hetan lukru di’ak liu tan.

FOKUPERS nu’udar organizasaun ida ne’ebé eziste ona tinan 25 nia laran, habelar nia servisu inklui fó asisténsia ba vitima, halo edukasaun infansia sedu não violénsia no igualdade jéneru, halo advokasia no hakbiit feto sira nia koñesimentu iha area negosiu.

Iha tinan 2021 FOKUPERS fó ona treinamentu ba feto sobrevivente husi munisipiu 13. Kuaze sobrevivente 150 mak hetan ona koiñesementu kona-ba saida mak violénsia no oinsa jere emosaun, hakbiit sira ho abilidade foun hodi dezenvolve mikro empregu, involve iha atividade suku no treinamentu seluk ne’ebe tulun sira moris iha sosiadade. Husi sira na’in 150 ne’e, na’in 27 mak konsege asesu ona ba iha small grant fundus ki’ik-oan, hodi halo sira nia negosiu. Negosiu ne’ebe sira halo mak fa’an produtu lokal, haki’ak animal, loke keos, tunu sate no seluk tan.

FOKUPERS nia serbisu ne’ebe halo advokasia kontra violénsia hasoru feto, hatudu rezultadu no fo benefísiu ba vítima sira, oinsa sira iha kbiit hodi hetan justisa formal, no sustenta ekonomia moris lor-loron, ba programa hirak ne’e Vice-Diretóra Domingas Amaral dehan, FOKUPERS ninian asistensia fó bainhira sira mai hanesan vitima, maibé depois sira bele forte no rekopera husi trauma, transforma sira nia-an hanesan sobrevivente, no forte hodi foti desizaun hodi jere sira nia moris rasik no halao sira nia negosiu.

Kazu violénsia doméstika sai nu’udar problema global, tuir estudu multi-nasaun ne’ebe hala’o husi Organizasaun Saude Mundial (WHO), hatudu katak entre 13% no 52% feto sira iha mundu hetan abuzu husi sira nia parseiru íntimu.

Violensia hasoru feto no labarik feto nu’udar krimi públiku, tuir lei númeru 7/2010 katak atu implementa medidas efetivu hodi prevene no promove direitu vítima sira nian, no suporta vítima husi

violénsia doméstika, hala’o tuir estandarte internasionál direitus umanus nian. Lei ne’e atu kria no haforsa mekanismu ba prevensaun violénsia doméstika no promove direitu vítima no mós fó protesaun legal ba vítima.

Obrigasaun husi Lei refe fó ba Estadu atu prevene violénsia doméstika, inklui violénsia fisiku, seksuál, psikolojiku, no ekonomia. Estadu mós hetan obrigasaun atu proteze no fo asisténsia ba vítima sira. Ho intensaun atu próteze membru família husi violénsia doméstika, inklui violénsia husi espoza, eis-espoza, oan sira, parentes, no ema seluk ne’ebé servisu iha uma laran (Empregada). Kona-ba prevensaun, polísia hetan obrigasaun espesiál atu prevene no proteze vítima.

Lei ne’e rasik mak pasu ida importante hodi asegura seguransa, justisa no hakbiit feto

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here