Reportajen: Filomena da Conceição
Ministeriu Solidariedade Soail no Inkluzaun ho Kompania Telemor liuhusi programa Mosan, asina akordu ba kooperasaun oinsa fo benefísiu liuhusi Bolsa da Mae Jerasuan Foun.
Diretór Jerál Administração no Finansa-MSSI, Rui Manuel Gago Exposto hateten objetivu husi asina akordu ne’e atu fasilita halo pagamentu ba benefisiáriu bolsa da Mãe jerasaun foun sira husi munisípiu haat.
“Seremonia ida ohin seremonia asina akordu kooperasaun entre Ministeiru da Solidaridade Sosial no Inkluzaun MSSI ho Telemor (Mosan), ligadu ho pagamentu elektronika, ho objetivu atu fasilita halo pagamentu ba benefisiariu bolsa da Mãe jerasaun foun, iha Munisípiu haat (4) hanesan Likisa, Manatutu, Covalima no Viqueque, MSSI halo pagamentu liuhusi Finteks husi Mosan Telemor nian” Dehan Rui, iha Salaun Gabinete Diretor Jeral Ministério Adiministrasaun Finansa iha kaikoli , Segunda 30/01.
Nia haktuir Bolsa da Mãe ba Munisípiu haat ne’e foin halo rejistu, no hahu halo pagamentu iha fulan Fevereiru no Marsu nia laran, komesa hahú halo registu no depois de fulan ida halo pagamentu, tanba ne’e dadus ba munisípiu haat nee seidauk iha
“Hahú agora halo negosiasaun ita halo hela preparasaun para implementasaun ne’e bele lao ho diak. Registu ami nafatin halo, hanesan ho bolsa da Mãe jerasaun foun hanesan munisípiu tolu ne’ebé mak halo tiha ona iha tinan 2022 nian, maibé prosesu pagamentu mak ita la liu husi Banku maibé ita liuhusi Mosan Telemor”, Nia esplika.
Iha fatin hanesan Vise Manager Telemor Protasio Bacun hateten, Telemor ( Mosan) sei koopera ho MSSI no prontu atu halo pagamentu ba Benefisiáriu sira liuliu ba Inan isin rua ho labarik iha Munisípiu haat liuhusi konta mosan nian.
“Ohin loron ami husi Telemor Mosan objetivu Atu halo asina akordu ho MSSI ami nia objetivu maka atu kopera ho MSSI atu halo pagamentu ba benefisiáriu sira iha Munisípiu haat, ne’ebé ami sei halo pagamentu ba benefisiáriu sira ne’ebé tama ba programa bolsa da Mãe jerasaun foun nian liuliu Inan isin rua ho labarik,” nia informa.
Prosesu pagamentu ida ne’e sei uza sistema mosan no sei halo transferensia ba benefisiáriu sira iha munisípiu, i prosesu ida ne’e benefísiariu sira sei loke konta mosan liuhusi sistema mosan i depois halo transferensia direitamente ba benefisiáriu sira nia konta mosan nian.
Aléinde ne’e nia esplika mós katak relasiona ho akordu ne’ebé Telemor ho MSSI asina tuir planu ba tinan ida nian no iha posibilidade sei estende tan.










