
Reportajen Zevonia Vieira
Seremonia enseramentu ba espozisaun CAMSTL ne’ebe sei akontese iha loron 6 Dezembru, sei taka husu Prezidente Republika, Dr. Jose Ramos Horta.
Liuhusi komunikadu imprensa ne’ebe Neon Metin asesu katak seremonia ne’e sei hetan partisipasaun mos husi autoridade nasional no internasional sira, ne’ebe mak durante fo apoiu ba espozisaun no seminariu internasionál, mak hanesan Serviço de Apoio a Sociedade Civil e Auditoria Social (SASCAS) no Secretaria de Estado da Comunicação Social (SECOMS), no eventu ne’e hasoru malu entre espesialista sira kona-ba konservasaun ba arkivu no audiovizual iha mundo tomak.
Iha komunikadu imprensa ne’e informa mos katak sei aprezenta livru primeiru ne’ebé mak públikadu iha lian tetum, “Catecismo da Doutrina Cristão”. Hakerek nain husi missionariu, Padre Sebastião M.A da Silva, obra ida ne’e públikada iha tinan 1885, iha Makau / Xina, no fundamental ba kosolidasaun Reliziaun Katolika nian iha Timor-Leste.
Husi loron 7 Novembru (husi abertura), to loron ohin, ema hamutuk 2000 resin mak vizita ona Espozisaun ida ne’e – “Tinan 20 Centro Audiovisual Max Stahl Timor-Leste no Tinan 10 Rekonhesimentu husi UNESCO hanesan Memória do Mundo”.
Materia balun ne’ebé iha espozisaun mai husi Arkivu Audiovisual Max Stahl, no asesu ona iha Universidade Coimbra hanesan parseiru iha Portugal.
CAMSTL funda iha 2003, husi jornalista britaniku, Max Stahl, ne’ebé mak iha 1991 hasai filmagem Masakre iha Semiteriu Santa Kruz. Sentru iha koleksaun hamutuk ho oras 5000, no iha arkivu file hamutuk 10.000, ne’ebé mak konta istória konaba luta ba libertasaun nasionál konstrusaun estadu no nasaun timorense nian.
Iha koleksaun lubuk ida ne’ebé kompostu husi imagem gravasaun husi Max Stahl ho nia ekipa sira no profisionál jornalismu sira inklui mos dokumentarista sira husi mundu tomak.
Iha 2013 UNESCO rekoñese koleksaun ba imagem Centru Audiovisual nian, “O Nascimento da Nação – Momentos Decisivos”, hanesan Memoria Mundu nian.
“Timor-Leste hanesan país ida ne’ebé dahuluk hetan liberdade liu-husi forsa imajen audiuvisuál nian”, tuir diploma UNESCO nian haktuir.
Ho buat sira ne’e hotu, koleksaun CAMSTL nian mak hanesan riku soin ida ne’ebé prontu atu haklaken kona-ba istória Timor-Leste nian. Feramenta fundamental ba edukasaun jerasaun foun ninian.
Iha loron 6 Dezembru ida ne’e, Max Stahl ne’ebé mak mate iha 28 Outubru 2021, sei kompleta aniversariu 69 anos.








