
Reportajen Ekipa Neon Metin
Prezidente Repúblika (PR) José-Ramos Horta kontinua halo esforsu atu taka duni kazu 1999 ne’ebé akontese entre Timoroan ho Timoroan sira iha Osidentál, No Primeiru-Ministru (PM), husu joven sira haluha tiha pasadu, hanoin ba dezenvolvimentu nasaun no moris di’ak povu nian. Maibe Esi Wakil Panglima Milisi Eurico Guterres, labele haluha pasadu.
Eis Wakil Panglima Milisi Eurico Guterres hateten, ko’alia Kona-ba Direitu umanus tenke preokupa pasadu sira ne’e nafatin, Tanba ne’e labele husik fali Pasadu ne’e no labele haluha pasadu ida ne’e. Tanba ne’e ho laran malirin família sira ne’ebe maka sente família mate, lakon to’o agora tenke ko’alia didiak ho estadu Timor-Leste no estadu Indonesia.
“ko’alia Kona-ba Direitu umanus ita tenke peduli, ita labele husik fali ida ne’e, apalagi ita haluha ne’e labele hanesan ne’e,” Eis Wakil Panglima Milisi Eurico Guterres, dehan ba Neon-Metin Via Telefone iha loron Tersa 26/11.
“Maibe ha’u hakarak hateten se bele karik ita tenke ho laran malirin, família sira ne’ebe maka sente família mate, lakon to’o agora ita koalia didiak ho estadu Timor-Leste ho Indonesia, maibé ita to’o ba maka hakilar deit, hanesan ha’u Eurico Guterres ha’u nia Aman mate, ita labele koalia ha’u nia Aman mate, maibe ita mos tenke fó bukti ka dokumentu ida ne’e maka hatudu ba ema katak ita nia Aman ne’e mate duni,” Hateten nia.
“Depois ita tenke fo hatene ita nia Aman mate ne’e tanba saida? tanba ema oho, monu motor maka mate ga nusa? se ema maka oho ita fo informasaun ba governu dehan katak ha’u nia Aman mate ema ne’e maka oho, maibe ita hotu-hotu ba hakilar de’it maka ha’u nia Aman mate, ne’e sei la ajudu governu se maka oho, to’o ikus ita atu resolve ita atu komesa husi ne’ebe,” nia esplika.
Nia esplika tan, Rekonsilisaun ne’e uluk kedas dehan ba sira, rekonsilisaun ne’e tenke mai husi Timoroan ho Timoroan, labele ema seluk maka haruka no ema seluk maka mete, tanba rekonsilisaun dala hira ona maibe gagal hela deit. Ema ba tiha, Timoroan sira maka hela oho malu didiak, ne’ebe Timoroan tenke konxiente ona katak klaru sira aproveita Timoroan hodi soran Timoroan baku malu, oho malu maibe sia subar sira nia benefisiu, ne’ebe Timoroan tenke evita buat ida ne’e.
“Maibe Timoroan hakarak rekonsilisaun ne’e ita ho ita mak tenke buka malu hodi halo rekonsiliasaun. Depois ita rekonsilisaun tiha mak ita foin hatene katak apakah ha’u sala oho ita boot ka ita boot sala oho ha’u ga, apakah ha’u mak tur tur hemu aimoruk droga hodi hamrik ta’a mate ita boot ga, ka oinsa? ita tenke hatene lai ida ne’e maka, se loos maka sala no responsabilidade ba akontesementu iha Timor-Leste ne’e,”Nia Esplika liu tan.
Enkuantu, Prezidente Repúblika (PR) José Ramos-Horta dehan, ba Kupang primeiru ba pasa ferias ho Timoroan sira hanesan ne’e iha Kupang, konvida sira konvivu jantar la’ós reuniaun kona-ba asuntu espesifiku ruma. Hanesan ba Darwing hasoru Timoroan sira espesiál tanba 1999.
“Ha’u bele hatete de’it ha’u kontinua esforsu atu ita taka duni prosesu 1999 ne’e, labele hanoin de’it 1999 ne’e mak responsabilidade,” dehan PR Horta ba jornalista sira hafoin remata selebrasaun loron nasionál juventude ba dala 33 iha Simitériu Santa Kruz, Tersa (12/11).
Nia afirma, Timoroan lubuk ida tempu luta laran mate iha Fretilin nia liman mate, husu ba família sira Serjento Aquilis, Serjento Silva, Punciano, husu to’ok ba Timoroan lubuk ida ne’ebé sei moris sira mai hasoru ha’u.
Nia esplika, uluk Fretilin bolu sira traidór, afinál sira traidór ka la’e buat sira ne’e hotu. “Ne’e duni ha’u hatete di’ak liu ita taka de’it prosesu sira ne’e 100%, maun bo’ot Xanana konkorda, sempre koordena ho maun bo’ot Xanana, agora hein de’it momentu ida atu halo prosesu”.
Nune’e mós Primeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão husu bá joven sira atu labele see tilun bá boatus oioin ne’ebé hafahe Timoroan nu’udár maun ho alin no husu atu haluha pasadu hodi hateke bá dezenvolvimentu nasaun no moris di’ak povu nian.
“Husu bá joven sira atu haluha tiha buat ne’ebé akontese iha pasadu hodi ita hamutuk iha armonia nia laran, bele hateke bá rai no povu ida-ne’e. Lalika see tilun bá lia-fuan oioin ne’ebé hakarak hafahe ita, tenke haree dook,” PM Xanana hateten iha entrevista ho jornalista sira. bainhira partisipa serimónia komemorasaun Proklamasaun Independénsia bá dala-49 (28 Novembru 1975-28 Novembru 2024) iha Kampu Prizaun Becora, postu administrativu Cristo Rei, munisípiu Díli.
Xefe Governu ne’e mós sita katak, Prezidente Repúblika Indonézia, Prabowo Subianto delega ninia reprezentante hodi partisipa iha komemorasaun tinan ne’e, nune’e jenerál balun mós mai to’o Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA) inklui bainaka espesiál balun hosi Malázia.
Xefe Governu konsidera ho prezensa bainaka importante sira ne’e hatudu katak ema sei fó konfiansa bá Timor-Leste.
“Ne’ebé, nu’udár rai ida hatene haluha buat hotu ne’ebé akontese iha tempu uluk nian hodi hahú kria armonia no amizade atu hotu-hotu ko’alia bá malu kona-bá oinsá dezenvolve rai no povu ida-ne’e nia moris,” Xanana Gusmão hateten.









