
Reportajen Santina L da Costa
Oan-mane hosi Saudozu Jorge Tomas Godinho Carapinha, ema Portugues ida, ho naran revolusionariu “Maulelo”, ninia oan Rui Carapinha, hasoru malu ho Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo, hodi agradese Estadu Timor-Leste ne’ebé konsidera ona Saudozu ‘Mau-Lelo’ nu’udar erói nasional, hodi hakoi saudozu nia restus mortais iha Jardim dos Herois da Patria Metinaro, Díli.
“Hau mai iha ne’e atu agradese ba Prezidente da Republika, Francisco Guterres “Lú Olo” no entidades sira hotu ne’ebé kontribui ona ba prosesu translasaun hau nia aman nia mate isin, husi Portugal no estadu disidi hodi halot ona iha Jardin dos Herois Metinaro iha tinan kotuk. Hau agradese ba Prezidente da Republika ba estadu no povu Timor-Leste ne’ebé rekoñese hau nia aman nia kontribuisaun ba independensia Timor nian, Lori Familia matebian nian ne’ebé hela iha Portugal Agradese ba ba Estadu Timor-Leste” Katak Rui Carapinha, ba Jornalista sira iha Loron sesta-feira,7/2/2020, fatin Palasiu Prezidensia Nicolau Lobato, Dili.
Rui Carapinha dehan, prosesu ba tratamentu nia aman nia dokumentus sira atu hetan ninia direitu husi estadu Timor-Leste kompleta ona.
Komunikadu imprensa ne’ebé fó sai hosi mídia Prezidensia Prezidente da Republika Francisco Guterres hateten dever Estadu nian atu identifika no dignifika ema hotu ne’ebé kontribui ba prosesu luta ukun rasaik an. Tanba ne’e, Estadu mak agradese ba família Saudozu Carapinha, ne’ebé tuir Xefe Estadu iha direitu atu hetan ónra halot iha Jardim dos Herois da Patria Metinaro.
Jorge Tomás Godinho Carapinha ‘Mau-Lelo’, nu’udar funsionáriu husi Portugal ne’ebé servisu iha repartisaun koreiu, telegrafus, telephone no Obras Públika iha tempu koloniál Portugés, hosi tinan-1950 to’o invazaun Idonézia, iha 1975.
Mau-Lelo kontribui ba formasaun polítika iha União Nacional dos Estudantes Timores (UNETIM) hodi ejize demokratizasaun sistema edukasaun. Nu’udar profesór nia dudu estudante Timoroan sira atu tama iha UNETIM hala’o polítika.
1974/1975, saudozu halo parte iha fileiras Partidu Associação Social Democrática Timorense (ASDT)-FRETILIN,hanesan Vise-Sekretáriu iha Komité Sentrál FRETILIN.
Funu sivíl ne’ebé akontese, União Democrática Timorense (UDT), kaer Mau-Lelo hamutuk ho Vicente Reis ‘Sahe’ hodi kastigu iha Palapasu, Díli. Hafoin sai hosi kadeia União Democrática Timorense (UDT) nian, saudozu hamutuk ho lider CCF refujia ba Conselho Aileu, Suku Asirimou, hamutuk ho lideres FRETILIN hanesan Nicolau Lobato ho Marí Alkatiri.
Iha loron 20 agostu 1975, sai hanesan loron kontra-golpe ne’ebé organiza hosi militar timoroan sira, ne’ebé integradu iha ezersitu portugués nian. Iha 28 novembru 1975, saudozu partisipa iha serimónia Proklamasaun Independénsia nu’udar membru CCF.
Iha okupasaun Indonézia, loron 7 dezembru 1975, Saudozu Carapinha, Forsas invazores sira kaptura nian no sai prezu. Durante iha prizaun, simu torturas oioin hosi forsas indonézia maibé soldadu invazór sira la konsege óho no lori nia ba prizaun edifísiu Tropical, agora Ótel Plaza. Hafoin liu tiha loron hirak nia laran, lori fali saudozu ba Komarka Balide. Iha Komarka Balide nia hetan torturas oioin hosi soldadu invazór sira, halo interrogatoriu oioin iha edifísiu Shan Thai Ho, agora Western Union, ne’ebé halo nia hetan sofrimentu fíziku grave tebes to’o nia mate iha 1981 no hakoi iha Simitériu Santa Cruz, Díli.
Iha Loron Nasionál Memória, 7 dezembru 2019, iha Jardim dos Herois, Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo hateten, “Istória ida ne’e, hatudu katak raan husi sidadaun portugés ida ne’e, rega mós rai doben ida ne’e atu sai livre no independente! Ninia raan kahor ho timoroan no sidadaun estranjeiru sira seluk nian, ne’ebé mate iha tinan rua nulu resin haat nia laran, balun naran sai koñesidu ona, balun seidauk. Mau-Lelo nu’udar portugés ida ne’ebé mate ba kauza Timor-Leste ninian.