Home Notisia Belun Relata Kazu Violensia Akontese Durante EE, Violensia Domestika Sai Atensaun

Belun Relata Kazu Violensia Akontese Durante EE, Violensia Domestika Sai Atensaun

831
0
Jestor Programa Joven ba Mudansa, Jesuina Maria. [Foto: Francisco JDA | 15.05.2020]

Reportazen Francisco JDA

Centru Informasaun Impaktu Covid-19 (CIIC) liu hosi konferensia imprensa, organizasaun Belun relata rezultadu monitorizasaun dadus insidenten no mudansa ba situasaun durante Estadu Emerjensia no Covid-19.

Dadus ne’ebé Belun rekolha mai hosi Municipiu Baucau, Covalima, Dili, Lautém, Liquica, no  Viqueque.  Dadus ne’e ho tipu violensia jeral hamuttuk 31, Violensa Bazeia ba Jeneru (VBZ) iha 4 no violensia laos bazea ba jeneru iha 27, grupu arte marisiais nain 11, violensia domestika iha 11 no disputa rai iha 10.

Hosi dadus ne’ebe Belun rekolla hosi idade 0-60, autor mane hamutuk nain 52, hosi tinan 0-30, autor feto nain 8 hosi idade 0-10, feto ho mane hamutuk nain 3. Total ema ne’ebé sai vitima hamutuk 63, intervensaun hosi Polísia Nasionál Timor Leste, (PNTL) ba prosesu Lei hamutuk 17 kazu, kazu resolve tuir familia iha 16, resolve tuir autoridade local iha 12 no kazu ne’ebé seidauk buka dalan ba solusaun hamutuk 18.

Tuir Jestor Programa Joven ba Mudansa, Jesuina Maria ba jornalista sira hateten kazu violensia ba jéneru sira,  jeralmente kazu ne’ebé involve feto no mane barak liu akontese iha familia liga ho violensia domestika.

“Fatores ne’ebé kontribui ba insidente ne’e barak tebes, balun tanba deskontente ba hahalok, no balun kona ba disputa rai nian. Iha mós asuntu balun liga ho finanseira mak mosu violensia sira ne’e, liga ho arte marsiais iha kór ne’ebé la simu malu no mós iha problema pasadu koko atu hamosu fali, provoka malu, balun problema pesoal maibé dada ba iha grupu nia laran”, dehan Jestor Programa Joven ba Mudansa Jesuina Maria iha Salaun FONGTIL Kaikoli, 15/05.

Jesuina hatutan violensia domestika ne’ebe akontese, hare hosi violensia bazea ba jeneru, balun la konsidera hanesan violensia ba jeneru tanba akontesimentu entre feto ho feto ou feto ho mane ou mane ho mane mak hamosu asaun ba malu. Feto sai vitima konsidera laos violensia bazeia ba jeneru maibe se feto ho mane konfrontu iha uma, ida ne’ebe konsidera hanesan violensia bazeia ba jeneru katak hare ba fatin.

“Kuandu problema akontese iha fatin públiku ne’e la’ós violensia domestika maibé kuandu akontese iha uma laran, Aman ho Oan, Fen  ho Laen, Maun ho alin hare ba nia sikulu ne’e bolu violensia Domestika”, hateten Jesuina

Belun rekomenda ba PNTL no F-FDTL atu kontinua asegura no garantia seguransa ba komunidade durante Estadu Emergencia iha vivel nasionál too baze.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here