
Reportazen Zevonia Vieira
Kirsty Sword Gusmão, profesora (guru), peskijador, ativista sosial no dereitus umanus ida mak nudar mos fundadora ba Fundasaun Alola, fundasaun ida ne’ebe harii ho istoria servisu protesaun ba labarik ida ne’ebe hetan violência sexual hosi milisia nia bot iha Suai. Kirsty nia serbisu iha Fundasaun Alola fo influensia bot ba labarik feto no inan sira nia dezenvolvimentu. Neon Metin hetan opurtunidade uniqu tebes hodi halo entrevista exklusivu ho Kirsty Sword Gusmão relasiona ho kazu Topu Honis. Inan ho oan mane nain 3 (Alex, Kay Olok, ho Daniel), hosi aman Kayrala Xanana Gusmão ne’e hatudu nia solidariedade no preokupasaun ba situasaun injustisa mak vitima Topu Honis hasoru dadaun. Nia preokupa ho estadu nia papel, nia mos preokupa ho líder nasional, Xanana Gusmão, nia aktu sira iha kazu Topu Honis nian. Iha entrevista ne’e Kirsty kontinua hatudu nia servisu sira hodi fo apoio ba vitima no husu ema hotu atu la monu ba krizi konsiensia no hamihis valores ukun rasik an ninian.
Neon Metin: Oinsa mak ita boot nia hare konaba kazu pedofilia ne’ebe akontese iha Topu Honis?
Kirsty Sword Gusmão: Ha’u sente triste tebe-tebes, tanba labarik vulnerável sira ne’ebé hela iha instituisaun hanesan Orfanatu Topu Honis ne’e merese moris iha ambiente seguru, livre husi terus. Kazu pedofilia ne’ebé komete husi membru Igreja akontese iha mundu tomak, maibé ida-ne’e kazu dahuluk iha Timor-Leste. Nune’e halo ema barak hakfodak no hamosu polémika no emosaun boot iha sosiedade laran. Ha’u sente katak Timoroan barak ladún komprende kona-ba impaktu psikolójiku, sosiál no emosionál sériu tebe-tebes ba labarik sobrevivente sira husi esperiénsia abuzu seksuál. Bazeia ba situasaun iha Australia, ita hatene katak iha sobrevivente barak mak, maski adultu ona, iha difikuldade atu fiar ema seluk, la konsege forma relasaun saudável ho ema seluk tanba trauma, no estudu ida hatudu katak persentajen 32 (32%) husi sobrevivente abuzu seksuál koko atu oho-an.
Neon Metin: Ita boot rona kazu pedofilia hosi se? ou hosi ne’ebe?
Kirsty Sword Gusmão: Hanesan ema barak, ha’u lee kona-ba kazu ida-ne’e iha media iha momentu mosu keixa husi alin sobrevivente sira.
Neon Metin: Saida mak estadu no sosiadade sivil tenke halo, hodi proteje alin feto sira ne’ebe sai vitima hosi kazu pedofilia iha Topu Honis?
Kirsty Sword Gusmão: Desde momentu kazu ne’e mosu, organizasaun sosiedade sivíl barak (hanesan FOKUPERS, JU,S, Fundasaun Alola) komesa book-an hodi fó apoiu legál no morál ba sobrevivente sira. Ajuda sira-ne’e importante tebes no tenke kontinua. Maibé Estadu mós presiza hala’o papel boot liután hodi tulun sobrevivente sira nomós fó mensajen klaru ba sosiedade katak Estadu Timor-Leste ratifika ona Konvensaun Direitus Labarik no sei la tolera abuzu no violénsia seksuál ho forma oioin hasoru labarik. Líder nasionál sira iha obrigasaun morál no polítiku hodi hatudu lideransa forte liuhosi deklara apoiu ba sobrevivente sira-nia direitu atu hetan justisa no protesaun. Karik ha’u sala, maibé ha’u hanoin to’o agora seidauk iha deklarasaun ruma hanesan ne’e husi ukun-na’in sira.
Neon Metin: Agora dadauk julgamentu ba kazu Topu Honis lao hela, nudar ativista feto esperansa saida mak ita boot hakarak atu nune’e bele hatudu justisa ne’ebé los?
Kirsty Sword Gusmão: Ha’u respeita prosesu judisiál no ha’u fiar katak evidénsia no sasin husi sobrevivente sira sei entrega rezultadu pozitivu ba sira-nia futuru. Parte husi justisa mak reabilitasaun no kompensasaun hodi ajuda sobrevivente sira harii hikas sira-nia moris. Ha’u espera katak Igreja no Governu RDTL sei rekoñese alin feto sira-nia terus liuhosi apoiu psikolójiku no material, no asisténsia urjente sira seluk.
Neon Metin: Relasiona ho maun boot Xanana Gusmao ne’ebe suporta arguido RD, hanesan feto ativista oinsa ita boot nia hanoin?
Kirsty Sword Gusmão: Ema balu dehan katak MBXG nia vizita ba arguido RD iha nia festa tinan no akompaña nia iha tribunál distritu Oekusse hanesan atu karidade ida. Tuir ha’u-nia haree, ema sira ne’ebé merese karidade, fiar no tulun mak sobrevivente sira, la’ós mane ida ne’ebé deklara ona ba nia superiór nomós ba doadór Topu Honis ida katak nia komete duni krime hasoru labarik … “tanba ne’e mak ha’u”! Tuir ha’u-nia hanoin, ho apoiu ba arguido ne’e MBXG la konsistente ho prinsípiu luta ukun rasik-an nian ne’ebé defende maka’as ema ki’ik no kbiit-laek sira-nia direitu umanu sira. Eis-padre RD ne’e reprezenta poder jigante ida, Uma Kreda, no infelizmente nia aproveita poder ida-ne’e hodi hanehan ema seluk no viola sira-nia direitu fundamentál.
Ha’u hatene husi ema balu ne’ebé servisu hamutuk ho alin sobrevivente sira katak MBXG nia hahalok ne’e iha impaktu negativu boot tebes ba sira-nia saúde fíziku no mentál.
MBXG nia envolvimentu iha kazu ne’e mós hamosu konfuzaun no krize konsiénsia (crise de consciência) ba ema balu ne’ebé suporta Maun Boot polítikamente, inklui iha partidu CNRT laran – sira sente tenke hili entre apoia Maun Boot ka hatudu solidariedade ba sobrevivente abuzu seksuál.
Igreja Katólika hadook-an ona husi eis-Padre RD liuhosi desizaun Amo Papa Francisco no Conferência Episcopal Timor nian. Maun Boot hakbesik-an ba ema ne’e karik signifika Maun Boot hakarak protesta kontra Igreja nia autoridade?
Neon Metin: Konaba saida mak labarik sira iha diferensia hanoin ho sira nia aman?
Kirsty Sword Gusmão: Ha’u-nia oan-mane na’in-tolu hadomi no respeita tebes sira-nia Aman ba nia kontribuisaun estraordináriu ba luta libertasaun nasionál. Maibé sira sente hakfodak no triste bainhira haree sira-nia aman hatudu solidariedade no apoiu ba arguido, liuliu tanba ema ne’e konfesa ona katak nia komete duni krime ne’e. Alex, Kay Olok ho Daniel sira-nia idade hanesan ho sobrevivente sira balu, nune’e ha’u-nia oan na’in-tolu iha sensibilidade boot ba alin feto sira-nia terus.
Neon Metin: Ami rona Fundasaun Alola fo apoiu ba vitima Topu Honis, ne’e los ka lae? Se los duni, apoiu saida mak fo ba vitima sira?
Kirsty Sword Gusmão: Fundasaun Alola nia istória moris mak istória abuzu seksuál ida ne’ebé envolve labarik feto ho idade tinan 15. Iha tinan 1999, labarik feto ne’e naran Juliana dos Santos (naran bolu: Alola) hetan kaptura husi Xefe Milísia iha Suai ne’ebé obriga nia atu husik nia família no hakat fronteira ba Timor Barat. Iha ne’ebá milísia ida ne’e, naran Igidio Manek, obriga Juliana atu “kaben” ho nia. Juliana nia inan-aman husu ha’u-nia ajuda atu lori nia fila mai Timor-Leste. Ho tulun husi Nasoens Unidas, ha’u konsege fasilita vizita ida entre Juliana no nia inan-aman iha fronteira, maibé to’o ohin nia seidauk fila ba Timor-Leste tanba laiha liberdade movimentu no nia “la’en” la husik nia vizita Timor hamutuk ho nia oan sira. Esperiénsia halo advokasia ba Alola nia kazu loke ha’u-nia matan ba violénsia bazeia ba jéneru ne’ebé sai realidade ba feto barak iha Timor-Leste durante no depois okupasaun Indonéziu. Nune’e ha’u deside atu harii organizasaun naran “Alola” hodi fó homenajen ba Juliana no sobrevivente violasaun seksuál sira hotu.
Haree ba Alola nia istória moris ida-ne’e, ami iha obrigasaun duni atu fó tulun mós ba sobrevivente iha kazu Topu Honis. Kona-ba detalles husi asisténsia ne’bé ami fornese hela, ha’u labele divulga tanba razaun konfidensialidade.
Neon Metin: Saida mak ita boot sei halo hodi apoiu vitima sira hodi hetan justisa?
Kirsty Sword Gusmão: Klaru ke ha’u la bele influensia sistema judisiál ne’ebé la’o hela, maibé ha’u bele kontinua fó hanoin ba alin feto sira husi TH katak ami fiar no admira tebes sira-nia korajen. Ha’u mós bele servisu hamutuk ho ema no organizasaun sira hotu ne’ebé iha hakarak atu muda atitude iha sosiedade laran ne’ebé difikulta labarik feto sira atu hato’o keixa kona-ba violasaun direitus umanus ne’ebé sira hasoru. Kampaña kontra abuzu seksuál ne’ebé organizasaun sosiedade sivíl lubun ida hala’o agora daudaun importante tebes. Luta ba justisa no dignidade ba labarik timoroan hotu ne’ebé hasoru abuzu fíziku, seksuál no mental sei naruk tanba sei iha atitude patriarkál no “ageist” (katak ema respeita liu ema seluk ho idade boot duké labarik/joven sira) iha Timor-Leste. Karik sei lori tempu naruk hodi muda, maibé haree ba ativista feto no mane sira nia paixaun, determinasaun no matenek, ha’u iha optimizmu no esperansa boot katak aban bainrua, Timor-Leste sei sai nasaun ne’ebé garante realizasaun direitus ba labarik hotu-hotu, la haree ba inan-aman sira-nia estatutu sosiál.