Home Notisia Figura Kandidatu PR Milena, Nu’udar Defensór Direitu Umanus, Eleje Nu’udar Komité CEDAWA

Figura Kandidatu PR Milena, Nu’udar Defensór Direitu Umanus, Eleje Nu’udar Komité CEDAWA

399
0
Kandidatu PR, Milena Pires. [Foto: Ekipa susesu Milena Pires. | 03.03.2022]

Reportajen Adroaldo ‘Saretukau’

Maria Helana Lopes de Jesus Pires ka familiar liu ho Milena Pires, moris iha Díli, 19 Juñu 1966, Timor Portugés (55 anus) hosi aman Manuel H. J. Pires, ema Viqueque, no inan Leocadia T. Lopes Pires, ema Covalima. Milena iha maun na’in rua, Amavel ho Evaristo. Milena kaben ho Eis Ministru Negósiu Estranjeiru Timor-Leste nian no Sekretáriu Ezekutivu CPLP, Zacarias da Costa no inan ba oan mane ida naran Hali.

Milena Pires hetan nia Lisensiatura iha área Sosiolojia, Literatura lian Inglés no Polítika hosi University of New England, Armidale NSW, Austrália. Milena Pires eleje nu’udar membru asembleia konstituante ka eis-deputada hosi Partidu Sosial Demokrata (PSD) no membru Lejislatura dahuluk Parlamentu Nasional tinan 2001-2002.

Iha tinan 2001, Milena Pires sai nu’udar Diretora kampaña ba S.E Kay Rala Xanana Gusmão durante eleisaun prezidensiál. Iha tinan 2010-2014, Milena Pires eleje nu’udar Komite CEDAW (Konvensaun atu halakon forma deskriminasaun oi-oin hasoru feto).

Milena Pires mos nu’udar ativista no defensora direitus umanus, feto, komunidade LGBTI, feto iha área rural no feto nia partisipasaun iha polítika, no ativista kontra violénsia hasoru feto no labarik sira. ukus liu, Milena Pires hala’o knaar nu’udar embaixadora, reprezentante permanente Timor-Leste nian iha Nasoens Unidade iha Nova Yorke tinan 2016 to’o 2020.

Iha okupasaun Indonézia Milena ativu ona iha movimentu independénsia desde 1989. Nia mos nu’udar Vise-Prezidente ba Konsellu Nasional durante Administrasaun Tranzitória Nasoens Unidas iha Timor-Leste (UNTAET). Iha 27 Agosto 2007, eleitu nu’udar membru Konsellu Nasional hosi Parlamentu Nasional.

Milena Pires mos sai hanesan membru ba organizasaun oi-oin iha nasional no internasional ne’ebé defende ba feto no servisu ho ONU hodi produz relatóriu lubuk ida konabá direitu feto nian. Nia hetan finasiamentu hosi Instituto Katóliku ba Relasaun Internasional hodi halo peskiza konabá violésnia doméstika iha Timor-Leste. Hosi 2002 to’o 2007 nu’udar Diretora iha Fundu Dezenvolvimentu Nasoens Unidas nian ba Feto (UNIFEM) iha Timor-Leste.

Hosi nia knaar hirak ne’e, Milena Pires mos hanesan eskritora di’ak ida ne’e hakerek no publika ona nia publikasaun lubuk ida ne’ebé liga liu ho asuntu feto nian hanesan:

Milena Pires, “Working Towards Women’s Rights in Timor-Leste: The Launch of “Women, War and Peace” and the Visit to the Village of Mauxiga”, in Viva Timor-Leste! Volume II, Public Information Office of UNMISET, Dili, 2005, pp. 76–77.

Pires, Milena (19–22 January 2004). “Enhancing Women’s Participation in Electoral Processes in Post Conflict Countries: Experiences from East Timor”. Glen Cove: United Nations Office of the Special Advisor on Gender Issues and Advancement of Women.

Milena Pires, “East Timor and the Debate on Quotas” Presentation to Regional Workshop on the Implementation of Quotas, International IDEA, Jakarta, September 2002.

Milena Pires, “An Overview of Women’s Human Rights in East Timor pertaining to CEDAW”, UNIFEM, East Timor, 2004

Pires, Milena; Scott, Catherine (1998). “East Timorese Women: The feminine Face of Resistance”. East Timor Occupation and Resistance: 141–151.

Hafoin durante tinan barak nia laran iha estranjeriu hodi hala’o knaar nu’udar embaixadora, Milena Pires desidi kandidata aan ba Prezidente Repúblika períodu 2022-2017, atu responde ba ejizensia joven timoroan balun ne’ebé depozita sira nia konfiansa ba nia, ikus mai hodi hatudu nia protidaun prontu serví povu no nasaun Timor-Leste.

Iha nia komprimísiu no nu’udar dever, Milena Pires deklara, “ha’u sei fo hikas lian ba lian laek sira, liu-liu sira ne’ebé vulnerável no marzinalijadu liu, atu sira bele hakbiit aan hodi partisipa iha prosesu demokratizasaun no dezenvolvimentu ba rai ida ne’e.”

Nia mos kompromete hakarak kontribui ba sosiedade ida ne’ebé inkluzivu, ekuatativu, solidáriu no justu, ne’ebé sidadaun hotu-hotu bele moris ho dignidade, livre hosi violénsia no deskriminasaun iha estadu de Direitu Demokrátiku, ne’ebé la ho deskriminasaun kontra feto no labarik, LGBTI, difisiénsia sira no sira ne’ebé marijinalizadu liu iha ita nia sosiedade.

“Lider foun, polítika foun mak dalan ba mudansan no povu nia moris di’ak. O nia votu mak o nia lian!” – Milena Pires.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here