Reportajen Umbelina dos Reis
Tais nu’udar identidade Timor nian, ne’ebé Timoroan sempre uza iha eventu kultural sira, tantu feto no mane, hodi hatutan nafatin valor hosi Bei-ala sira. Ho nune’e iha feto foinsa’e ida ho motivasaun boot hodi kontinua promove nafatin liu hosi atividade soru tais.
Da-dauk ne’e indústria ki’ik sira, liu-liu grupu artezanatu sira iha kreatividade hodi halo sira nia atividade hodi promove sira nia talentu soru tais nian. Liu hosi kompetisaun ne’ebé mak organiza hosi Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria, foinsa’e Maria Madalena Soares (25) hosi Munisípiu Baucau, Postu Administrativu Quelicai, Suku Abo, Aldeia Cairedo, hanesan mos alumni Departamentu Komérsiu i Turizmu UNTL, kontente tebes tuir kompetisaun ne’e hamutuk ho nia grupu.
Nia hatete, hakarak tuir kompetisaun refere tanba nu’udar foinsa’e ida hatudu ni-nia kreatividade iha área soru tais nian. Nia mos tuir kompetisaun ne’e tanba hakarak promove kualidade tais ne’ebé sira iha. “Ha’u hakarak soru tais tanba fo benefísiu mai ha’u ne’e barak, aumenta ha’u nia kapasidade konabá soru tais nian no hatene kle’an liu konabá soru tais nia kualidade,” Maria espresa.
“Ha’u sente haksolok tebes bainhira hetan oportunidade konabá soru tais, bele kompete kapasidade soru tais entre joven hosi munisípiu ba munisípiu. Hanesan joven ida tenke proteje no prezerva ita nia identidade kultural, tanba dala barak joven agora nia partisipasaun mínimu tebes ba soru tais nian, nune’e liu husi kompetisaun ne’e atu fanun no fo hanoin ba foinsa’e hotu katak nu’udar jerasaun kontinuador promove nafatin soru tais ne’ebé Bei-ala sira husik hela mai ita, nune’e labele halakon tais nu’udar identidade no kultura Timor-Leste nian,” nia hato’o.
Nia akresenta, nu’udar feto foinsa’e no jerasaun foun tenki promove no proteje nafatin aktividade soru tais nian, tanba soru tais la’os buat foun ba feto sira, nune’e kontinua hatutan nafatin ba jerasaun foun sira.
“Hanesan feto foinsa’e hakarak motiva ba maluk timoroan sira, hametin identidade kultural nian, liu hosi soru tais, nune’e hatutan no habelar nafatin kultura Timor nian, tanba liu hosi soru tais ne’e mos faz parte istóriku ida hodi hamorin Timor nia naran ba mundu internasional,” Maria Madalena enkoraja.
Maria husu ba governu atu apoiu fatin ba sira nia aktividade hodi nafatin kontinua sira nia talentu, tanba oras ne’e da-dauk sira seidauk hetan fatin fiksu ruma hodi hala’o sira nia aktividade soru tais nian. “Ami husu ba parte relevantes sira karik bele kria fatin seguru ida mai ami foinsa’e sira ne’ebé iha talentu ho kreatividade oi-oin, nune’e ami bele aprende di’ak liu tan, bele apoiu mos ami ba material soru tais nian.”
Nia dehan, “soru tais ne’e ami aprende husi avo, inan-aman, bin-alin mak hanorin oinsá atu aprende soru tais, tanba sira dehan soru tais ne’e sei iha benefísiu barak mai ita nu’udar feto foinsa’e.”
Iha kompetisaun ne’e Maria ho nia grupu Fitun Tais hetan primeiru lugar. Osan mak sira hetan $200, sira sei utiliza ba sira nia aktividade soru tais. Sira nia grupu ne’e kompostu hosi membru na’in neen.










