Reportajen Estajiada Agustinha Amaral
“Ami haree kazu abuzu seksual, violasaun hasoru labarik ne’e aas no iha 24 kazu ne’ebé mak envolve ba kazu labarik ne’e”. JSMP
Judical System Monitoring Programe (JSMP) halo peskiza ba idade minoria sira ne’ebé hetan violasaun seksual no violénsia doméstika iha Munisípiu Ermera no Dili.
Senior Advokasia JSMP, Jose Moniz katak JSMP mai fo formasaun no serbisu hamutuk ho Counterpart Internasional, liu husi Programa advokasia nian hodi halo peskiza konaba armonizasaun idade konsentimentu iha Timor-Leste.
Jose hatete, relasiona ho asuntu ne‘e, JSMP hakarak konvida parseiru sira hanesan organizasaun ema ho defisiénsia, komunidade LGBTI, Xefe Suku sira, Polisia OPS nomos estudante universitáriu hodi partisipa iha aktividade fahe esperiénsia serbisu sira relasiona ho serbisu advokasia nune’e mos atu fahe rezultadu peskiza ne’ebé JSMP hala’o ona iha Munisípiu rua hanesan Dili no Ermera iha relasaun ho idade konsentimentu.
Peskiza ne’ebé JSMP halo iha munisípiu Ermera ho Dili ne’e konaba abuza seksual ho labarik idade menoridade 14 anus mai karik, no sira ne’ebé hetan violénsia deméstika. Sira halo ona peskiza iha munisípiu Ermera iha aldeia 4 no Dili iha aldeia 8 ba iha idade minoria no sei iha tan nia kontinusaun tuir mai.
“Iha ami nia rezultado peskiza, respondente no ladun akontese violasaun seksual hasoru labarik sira, maibé iha ami nia rezultadu monitorizasaun ba kazu ne’ebé envolve labarik ba kazu ne’e nia númeru ne’e aas iha tinan kotuk (2022), ami haree kazu abuzu seksual, violasaun hasoru labarik ne’e aas no iha 24 kazu ne’ebé mak envolve ba kazu labarik ne’e,” dehan Senior Advokasia JSMP Jose Moniz ba jornalista iha Salaun enkontru RHTO, Kuarta-feira, 08/ 02.
Nia rekomenda ba labarik sira ne’ebé mak sai vítima violasaun sexual nafatin korazen no labele nonok, wainhira akontese problema hanesan ne’e tenki fo hatene ba iha familia, inan-aman hodi hetan apoiu no halo keixa ba iha parte relavante atu bele hetan justisa no lia lool la-lais.
Iha fatin hanesan Xefe Suku Lahane Osidental, Romano Pereira, apresia tebes ho JSMP nia formasaun no husu atu nafatin fahe informasaun ida ne’e iha komunidade relasiona ho problema abuzu ba minoridade sira.
Nia husu ba oan sira ne’ebé ho idade menoridade tanki tau atensaun ba iha problema sira hanesan ne’e tanba agora labarik ho idade 14 mai kraik sempre hasoru problema abuzu seksual no violénsia seksual hasoru labrik ho idade menoridade. Nia husu mos ba inan-ama sira tenki tau matan ba labarik sira no kuidadu labarik atu labele hetan problema sira hanesan ne’e.
Entretantu, Ofisial Advokasi AHDMTL, Carceres Nunes Arca Tura, hatete, hanesan parseiru organizasaun liu-liu ba ema ho difisiénsia, nia haksolok teb-tebes servisu sira iha tereinu.
“Ami iha servisu iha tereinu, liu-liu liga ba konsentimentu ba vulnerável ba feto no labarik feto sira nian tanba konserteza halibur asosiasaun iha Timor-Leste ita mos ba iha kontra violénsia hasoru feto no labarik feto ho difisensia entaun ohin ho peskiza JSMP ni-nian, nia ajuda tebes ami, satan ami nia atividade hanesan monu iha Ermera no Dili, entaun peskiza JSMP bele ajuda liu tan ami hodi hasa’e tan ami nia advokasia sosializasaun iha komunidade oinsá atu bele entende di’ak liu tan konaba oinsá atu redus feto no labarik feto iha sosiedade no komunidade.”
Ita liga ona ba lei ida ohin katak advokasia dejempregu nian koko atu muda lei ida ne’e ba idade konsentimentu 14 anus, koko atu hasa’e ba idade 20 anus, ida ne’e mak ohin diskusaun ami hatete katak lei ne’e ita bele muda maibé importante advokasia atu nune’e bele fo duni nia impaktu ba komunidade, entaun oinsá mak ita bele redus violénsia hasoru feto no labarik feto ho idade minoridade sira hasoru, nia dehan atinji ida ne’e primeiru lei ne’e muda ita presiza partilla liu tan lei ne’e ba sosiedade no komunidade to’o iha família.
JSMP nu‘udar organizasaun sosiedade sivil ida ne‘ebé ho nia vizaun atu harii no promove sosiedade demokrátiku ida ne‘ebé garante justisa no direitu umanu ba ema hotu liu husi observasaun regular iha Parlamentu Nasional, monitorizasaun iha tribunal sira. Alein nde ne’e fo mos asisténsia legal ba feto no labarik sira ne’ebé sai vitima iha krime violénsia doméstika, abuzu seksual ba menor, violasaun seksual no kazu sivil sira konaba ezérsisiu poder paternal.










