Home Notisia Projetu Timor Gap Iha Metinaru, PDHJ: Konkordansia Saide Deit Labele Implika Ba...

Projetu Timor Gap Iha Metinaru, PDHJ: Konkordansia Saide Deit Labele Implika Ba Violasaun Direitu Umanus

689
0
PDHJ iha dialogu komunitaria iha Metinaru. [Foto: Umbelina | 10.02.2023]

Reportajen Umbelina dos Reis

Dialogu komunitaria ne’ebe organiza husi Timor Gap, hodi konvida Rede ba Rai ho komunidade sira iha Manleu, Metinaru hodi koalia konaba projetu Timor Gap ni-nian, ne’ebe hamosu reasaun kontra husi komunidade afetadu sira, nune’e  Provedór Direitus Humanus e Justisa (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres “Lamukan” hateten pozisaun hanesan provedór, atu defende direitu ema nian ho intervensaun haree ba direitus umanus no justisa.

Provedor PDHJ hateten durante ita ukun-rasik aan ne’e gasta tempu barak liu, hodi ko’alia konaba  direitu no dever ne’e ladun ko’alia, tanba saida mak dever ba governu no dever ba autoridade públiku sira, ida ne’e mak direitu ba sidadaun, dever estadu nia objetivu ne’e, atu hakonu direitu sidadaun nian hodi asesu ba bee mós, eletrisidade, edukasaun, saúde no direitu ba sidadaun nian, maibé lei mós rekoñese katak sidadaun iha direitu ba propriedade.

Nia dehan diálogu ne’e importante atu komunika ho komunidade no autoridade  sira nia hanoin, oinsá entre Terras Propriedades, entidades ne’ebé iha governu halo jestaun ba espasu entre kazu rai nian.

Timor Gap ne’ebe iha nia projetcu atu uza rai hodi halo rezerva ba kombustivel, Provedor Virgilio dehan kualker dialogu ne’ebe halo, ikus sempre fo benefisiu ba parte hotu, parte projetu na’in no mós parte komunidade iha hela fatin refere.

Provedór dehan katak baze fundamentál mak tenki aseita hosi komunidade sira, Timor GAP ho governu mak tenki esplika kle’an konaba vantajen hosi projetu ne’e. “Tanba komunidade ohin hateten, sira entrega ona rai lubuk ba F-FDTL ho promesa katak sira sei hetan fasilidade F-FDTL maibé to’o agora sira la hetan entaun referénsia sira ne’e sai tia ona hanesan baze ba komunidade balun atu rejeita planu atu halo projetu.”

Virgilio dehan Timor GAP hanesan na’in ba projetu ne’ebé hakarak hasai komunidade sira, no sé ikus mai tenki lori duni komunidade sai hosi fatin ne’eba, entaun fatin ne’e tenki dignu liu ida sira hela da-dauk, maibé la’os mai obriga, husu ba komunidade la aseita ou lae, sé la aseita entaun estadu tenki identifika fatin seluk.

“Tanba halo diálogu ne’e haree aseita hosi komunidade sira ne’e, kualker eviksaun ne’e labele, violasaun direitu umanus ni-nian” dehan Virgilio iha Metinaru, 09/02.

Nia konklui katak, konkordánsia saida de’it mak iha, labele implika ba violasaun direitu umanus, no mós labele abuzu de poder tanba ne’e kompeténsia hosi provedór, tanba  abuzu poder ne’e ko’alia konaba boa governasaun ni-nian, provedór sei akompaña asuntu saida de’it, Timor GAP, Terras Propriedades no komunidade labele hetan implikasaun,  violasaun direitu umanu, labele viola sidadaun nia direitu, no mós labele iha abuzu de poder. Hein katak ne’e la akontese, sé akontese komunidade ba keixa, provedór sei halo intervensaun.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here