Reportajen Silvino Freitas
Organizasaun Sosiedade Sivil (OSS) hato’o perspetiva ba nonu governu atu bele iha governasaun ne’ebé ho kualidade no kapasidade hodi dezenvolve setores produtivu sira hodi hadiak ekonomia nasaun nian, nune’e presiza tau atensaun ba kualidade edukasaun ne’ebé di’ak no revizaun ba kurikulum sira.
Tuir Diretór FONGTIL Valetim da Costa Pinto governasaun iha nonu governo ne’e tenke refelete duni ba iha polítika promove professionalizmu ba efisensia no efikasia ne’ebé presiza halo maka ho governasaun ne’ebé labele boot liu atu bele responde ba efektividade sira iha kada minisiteriu, nune’e husi parte bloku koligasaun tenke fihir ema ne’ebé iha kapasidade meritu no iha track-record ne’ebé di’ak laiha relasaun ho kazu legal sira ne’ebé dadaun ne’e rejistu ona hodi hatudu governasaun ne’ebé promove intgridade servisu ne’ebé di’ak ho boagovenrasaun ne’ebé ho konfiánsa husi sosiedade.
“Governasaun ne’ebé bele iha seriedade ne’ebé di’ak hodi implementa polítika sira ne’ebé sira hala’o iha kampaña polítika sira, hodi bele mellora investimentu iha seitor produtivu sira no aloka osan ba seitor produtivu sira hodi fasilita polítika diversifikasaun ekonomia nian bele la’o di’ak” dehan Diretór FONGTIL iha nia kna’ar fatin Kaikoli Dili, (27/06).
Tuir Valentim katak, iha servisu administrasaun sira ne’ebé hala’o atendimentu públiku sira hanesan notariadu no fasilidade sira ne’ebé la dun asesivel ba ema ho difisénsia sira governu ne’e presiza haree, hirak ne’ebé sira sujere ne’e parte ida husi servisu auditória sosiál ne’ebé hala’o kada tinan hodi detekta dezafiu sira ne’e kona-ba edukasaun agrikultura saúde no infrastructura bazika sira nune’e dezafiu sira ne’e presiza hadi’a halo di’ak liu tan nune’e bele halo atendimentu públiku ne’ebé di’ak liu tan, hodi hadi’a dezenvolvimento ekonomia iha ita nia rai laran.
“Ita iha problema dezempregu ne’ebé afeta ba ita nia juventude sira hodi kontinua ba buka servisu iha railiur, nune’e governu ida ne’e presiza hala’o oinsá joven produtivu sira hala’o iha nia rain rasik” nia sujere.
Sorin seluk Diretór Timor Leste Coalition for Education José Monteiru hateten, governu foun ne’ebé mai presiza halo melloramentu ba infrastructura eskola nian estensaun ba sala aula aumenta fasilidade ba mobiliariu sira, aselera liu tan bibleoteka sira iha nasionál munisípiu sira nune’e bele hasae kualidade aprende no hanorin, tenke hala’o revizaun ba kurikulu nian bele hasae nivel difikuldade aprendizajen nian atu estudante sira bele aprende no estuda barak hasae mós kritéria avaliasaun ba ezame nasionál no lokál sira no kontinua ba ensinu baziku nian, hodi dezafia estudante no professor sira bele aprende no hanorin di’ak liu.
“Se lae ita pasa hela de’it gradua hela de’it kada tinan maibé la hatene buat ida, tama mamuk sai mamuk ne’e labele ajuda dezenvolvimento Timor Leste nian, tanba ne’e ministeriu edukasaun presiza loke eskola ne’ebé inkluzivu no kualidade ba ema hotu atu asesu atu bele aprende hatene buat ruma, ita agora eskola loke barak ona ema barak mak eskola ona maibé ita lakon oportunidade no estratejia atu hasae kualidade edukasaun nian, realidade ema pasa hotu gradua hotu maibé to’o iha kampu traballu labele kompete tanba la kreativu no inovativu, eskola atu bele deskobre no inventa maibé ita laiha hanoin krítika no inovativu kreativu ne’e dazafiu ba dezenvolvimento” Diretór José subliña.









