Home Notisia Antropologa Susana: Livru “Komandante Lobo-Dara” Nakonu ho Kultura no Istória Lokál ba...

Antropologa Susana: Livru “Komandante Lobo-Dara” Nakonu ho Kultura no Istória Lokál ba Luta Libertasaun

1146
0
Resensiador Susana Barnes, hosi liman karuk hamutuk ho Resensiador sira ba iha lansamentu livru Komandante Lobo-Dara. [Foto. Adro | 19.07.2023]

Reportajen Adroaldo “Saretukau”

Antropologa Susana Barnes, wainhira halo resensia ba livru hosi eskritor Carlos da Silva “Saky” ho títulu Komandante Lobo-Dara: Luta, Sakrifísiu no Vitória, hatete livru refere nakonu ho detalles sira konabá kultura hosi Postu Watulari-Viqueque. Livru ne’e hatudu mos importánsia istória lokal atu fornese kontestu no detalles ba narativa luta libertasaun nasional.

“Ha’u sani Komandante Lobo-Dara nia biografia ho entojizmu maka’as tanba nakonu ho detalles konabá kultura hosi área Watulari, ne’ebé liga maka’as ho ha’u nia peskiza liu-liu relasaun entre Uma-Lisan sira.” Dehan Antropologa Susana iha lansamentu livru Komandante Lobo-Dara, iha Arquivo e Museu da Resistência Timorense, 19/07.

Eskritor mos hakerek relasaun feto-san, umane, ritual sira ne’ebé liga ho komunidade, bei-ala sira no ambiente, hanesan sau batar no sau hare, dehan Susana.

Nia resensia mos katak hosi livru Saky ne’e, atu komprende di’ak liutan dalan ba ukun-rasik aan, motivasaun no signifikadu ukun-rasik aan ba ema bai-bain, labele hahú de’it ho istória “Revolução dos Cravos” nomos Invazaun Indonézia nian.

“Ita tenki rekoñese katak, sentimentu nasionalista no dezeju ba ukun-rasik aan mosu mai tau uluk hosi esperiénsia pesoal no kolektiva konabá kolonializmu nian.”

Susana akresenta, Komandante Lobo-Dara mos kaer metin kultura bua-malus. Nia mos fo importánska ba dalen Nau-Ueti nian. Lisan no kultura sei buras nafatin iha komunidade nia leet. Nia deskreve detallus oi-oin konabá Uma-Lulik. Hanesan mos livru ida ne’ebé nakonu ho pasadu no prezente.

“Istória ne’e hatudu importánsia Uma-Lulik no Uma-Lisan sira nu’udar abut ba organizasaun sosial, ekonómika no polítika iha Timor-Leste.”

Nia hakotu, livru ne’e hatudu importánsia istória lokal atu fornese kontestu no detalles ba narativa luta libertasaun nasional. Iha nível nasional, dala barak mosu dezintendimentu konabá eventu istóriku importante balu hanesan revolta 1959, tanba ema deskoñese kontestu lokal.

Entre tantu, hakerek na’in Carlos Saky hatete, iha livru ne’e hakerek Komandante Lobo-Dara nia jornada wainhira sei ki’ik to’o luta luta rezisténsia no formasaun iha rai li’ur. Alein de ne’e mos hakerek natureza Postu Watulari nia rikusoi, povu sira oinsá. Hakerek mos Komandante Lobo-Dara nia genealójika ka família sira, moris no boot iha ne’ebé, hosi ne’ebé, no hela iha ne’ebé. Enkaixa mos iha livru ne’e revolta 1959 ne’ebé Komandante Lobo-Dara nia aman rasik envolve ho nia família sira hotu ne’ebé hetan oho.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here