Home Notisia Presiza Partisipasaun Ida Justu, Asesivel no Inkluzivu iha Eleisaun Suku ba Ema...

Presiza Partisipasaun Ida Justu, Asesivel no Inkluzivu iha Eleisaun Suku ba Ema ho Defisiénsia

683
0
ADTL organiza workshop konaba partisipasaun EhD iha eleisaun. [Foto: Adro | 06.10.2023]

Reportajen Adroaldo “Saretukau”

Consortium kompostu hosi organizasaun neen, organiza sorumutu ida ne’ebé konvida órgaun Sekretariadu Tékniku ba Administrasaun Eleitoral (STAE), Comissão Nacional das Eleições (CNE), Asosiaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL) no Comissão Nacional Justiça, Paz e Integridade da Ação (JPIC, Sigla Inglés) hodi partilla sira nia papel no sensibiliza informasaun ba ema ho difisiénsia hodi asegura sira nia partisipasaun iha eleisaun Suku fulan Outubru, 2023 ne’e ho justu, partisipativu no inkluzivu.

Ba aktividade sensibilizasaun ne’ebé hala’o iha Salaun João Paulo II, Comoro, Dili, kuarta-feira (05/10), reprezentante Asosiaun Difisiénsia Timor-Leste (ADTL), Jestor Programa, Rosália Teresa Perreira dehan, durante eleisaun ita iha ona lei balu hodi garante partisipasaun ema ho difisiénsia maibé lei refere la garante no sei nafatin limita partisipasaun ema ho difisiénsia sira nian hodi partisipa maximu iha eleisaun sira.

“Pior liu mak ema ho difisiénsia nia kondisaun, material sira ne’ebé mak prepara, la kondis ho ema ho difisiénsia nia kondisaun, la asesivel ba ema ho difisiénsia sira, no material sira ne’e labele atu akapta ema ho difisiénsia sira atu ba vota ho sekretu. Entaun bareira ne’ebé mak iha, ida ne’e durante ita hotu-hotu haree.”

Ho bareira sira ne’ebé mak ema ho difisiénsia hasoru durante eleisaun, Jestor Programa ADTL ne’e husu ba governu da-IX tau en konsiderasaun hodi bele rezolve.

“Ita nia espetativa liu-liu ba membru governu da-IX atu prepara polítika ida ne’ebé mak di’ak atu nune’e bele hatan ba nesesidade ema ho difisiénsia sira nian, bele tau ba konsiderasaun, liu-liu orsamentu ne’ebé kada tinan iha Parlamentu diskuti bele konsidera katak, ema ho difisiénsia sira nia nesesidade ne’e prioridade liu ba eleisaun ne’ebé besik da-dauk atu mai.”

Nia hatutan, durante ne’e ema ho difisiénsia matan sempre hasoru problema mak ema seluk akompaña sira ba vota, ida ne’e la segredu ona, rampa ba ema ho difisiénsia fíziku laiha, nune’e mos ba difisiénsia tilun, sira vota la ho di’ak tanba laiha esplikasaun ba sira ho lian jestual.

 “Ezije liu-liu asesibilidade ba ema ho difisiénsia sira ne’ebé ho tipu oi-oin sira nia problema atu nune’e ba governu, liu-liu IX governu ne’e atu konsidera atu nune’e ba oin iha eleisaun sira ne’ebé mak sei mai, ita bele konsidera ona preokupasaun ema ho difisiénsia sira nian.”

Iha aprezentasaun papel CNE hodi garante partisipasaun ema ho difisiénsia iha eleisaun suku, reprezentante CNE, Adelino de Oliveira Maia, hato’o, ko’alia konabá partisipasaun ema ho difisiénsia, ita ko’alia uluk baze legal sira hodi garante partisipasaun ema ho difisiénsia iha kualker ita nia governu realiza eleisaun kada períodu ne’ebé mak hatuur ona.

Nia esplika konabá baze legal artigu 21 hosi ita nia lei inan ne’ebé hatete, sidadaun sira ne’ebé mak iha difisiénsia fíziku, mental, direitu nomos iha obrigasaun hanesan oinsá atu partisipa iha kualker eleisaun ne’ebé ita nia estadu ka nasaun organiza.

“Baze legal ida ne’e fo biban, fo dalan ba maluk difisiénsia sira oinsá atu partisipa, partisipasaun de’it la to’o, oinsá mak atu kria kondisaun mos kondisaun ida asesivel ba ema ho difisiénsia. Ita ko’alia konabá partisipasaun maibé oinsá atu kria asesibilidade ba ema ho difisiénsia sira ne’e ho di’ak, atu nune’e bele hetan partisipasaun ida iha eleisaun ida inkluzivu ba ema hotu.”

Nia sita mos artigu 16 katak labele halo diskriminasaun bazeia ba orijen, étniku, ekonómiku, polítika, nia fíziku ka mental, labele diskrimina, ema hotu hanesan iha lei nia okos, tanba ne’e fo vantajen di’ak ba maluk difisiénsia sira atu partisipa.

“Maibé, nafatin ita nia governu, estadu tenki kria kondisaun ba maluk difisiénsia sira, tanba preokupasaun ida ne’e la’os de’it iha momentu ida ne’e, kuaze tinan barak ona ita boot sira foti para hetan partisipasaun ne’ebé mak di’ak iha eleisaun, liu-liu konabá asesibilidade ba iha sentru votasaun, oinsá kabina ida ne’ebé di’ak hodi fo asiténsia di’ak ba ita boot sira para ezerse direitu de votu iha sentru votasaun karik ho di’ak, entaun ho situasaun sira ne’e presiza governu ninia intervensaun para oinsá responde ba preokupasaun hosi maluk ema ho difisiénsia sira nia interese ida ne’e.”

Governu nia knaar asegura partisipasaun ema ho difisiénsia iha kualker eleisaun, iha kazu ida ne’e ita ko’alia konabá eleisaun suku, katak ema ho difisiénsia mos bele kandidata aan ba lider komunitáriu maibé tenki priense rekezitus ne’ebé mak iha, nia dehan.

“Lei la taka dalan ba maluk difisiénsia difisiénsia sira ne’ebé marka prezensa iha ne’e sorumutu ida ne’e, tanba ita boot sira mos hola parte iha sosiedade Timor-Leste, ita boot sira mos bele kandidata ita boot sira nia aan iha eleisaun ida ne’e, maibé importante mak ne’e, tenki prense tuir rekezitus ne’ebé lei husu liu-liu lei nú.9/2016, ko’alia konabá lei lideransa komunitáriu nian.” Reprezentante CNE ne’e friza.

Nia hatutan, alein de ne’e CNE promove esklaresimentu liu hosi meius komunikasaun sosial mak CNE da-dauk ne’e halo hela edukasaun sívika iha munisípiu hotu-hotu ligadu ho lei suku, oinsá mak sidadaun ida bele kandidata aan ba Xefe Suku to’o Xefe Aldeia, nune’e sira bele entende lei refere.

Sorin seluk Kordenador Jeral Programa JPIC, João Manuel da Costa Sarmento, hatete, ko’alia konabá lejislasaun ne’ebé asegura direitu ema ho difisiénsia iha demokrasia no eleisaun, dala ruma ita la hetan direita ka lee iha lei eleisaun, tanba iha ne’ebá ko’alia de’it kapasidade ativa no pasiva.

Nia friza konabá rezolusaun Parlamentu Nasional nú.29/2022 ita ratifika ona direitu ba ema ho difisiénsia ho ida ne’e vigora ona iha jurídiku Timor-Leste.

“Estadu asegura katak ema ho difisiénsia sira bele efetiva ba plenáriu, partisipa iha vida polítika no públiku iha kondisaun igualidade ho sira selu-seluk ho forma direita ka liu hosi reprezentante ne’ebé eskolla ou hili inklui oportunidade ba ema ho difisiénsia sira hodi vota ka hetan hili.”

Sensibilizasaun ida ne’e organiza hosi consortium kompostu hosi organizasaun neen hanesan, Asosiaun Difisiénsia Timor-Leste (ADTL), ONG Belun, Comissão Nacional Justiça, Paz e Integridade da Ação (JPIC, Sigla Inglés), Movimentu Feto Foinsa’e (MOFFE), Organizasaun Caucus no Patria ne’ebé hetan apoiu hosi Uniaun Eupeia (UE) Kordena ho Plan International, ne’ebé foka ba iha sensibilizasaun oinsá ema ho difisiénsia nia partisipasaun iha eleisaun suku iha tinan ida ne’e.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here