Home Notisia Nurima: Orsamentu Ba Area Juventude Tinan 2024 Ki’ik Liu, Kompara Ho Gastus...

Nurima: Orsamentu Ba Area Juventude Tinan 2024 Ki’ik Liu, Kompara Ho Gastus Viajen Ba Abu -Dabi Liu $861.000

4991
0
Deputada FRETILIN, Nurima Ribeiro Alkatiri. [Foto: Doc.Facebook | 06.03.2024]

Reportajen Zevonia Vieira

“Orsamentu ba area Juventude ba tinan 2024, iha Ministériu Juventude Desportu, Arte no Kultura, aloka deit montante 431,000 dolar amerikanu ba tinan ida tomak. Orsamentu ida ne’e ki’ik liu do’ok kompara ho orsamentu ne’ebé gasta iha viajen loron tolu ho delagasaun 121 pessoas ba Abu-Dabi ho valor liu $861.000 dolar amerikanu”. Deputada Nurima

Problema dezempregu sai preokupasaun nasional, tuir sensus populasaun 2022, hatudu katak populasaun ho idade menus husi 35 anos reprezenta 74%, signifika populasaun Timor-Leste agora maioria joven no labarik.

Liuhusi komunidade imprensa ne’ebe Neon Metin asesu husi bankada FRETILIN, Deputada Nurima Ribeiro Alkatiri deklara katak problema 74% ne’ebe maioria joven ho labarik, ne’e sai responsabilidade estadu nian, atu iha polítika no programa investimentu sira ne’ebé tau joven nu’udar sentru no autor iha prosesu dezenvolvimentu.

“Ita nian joven sira multitalentozu, iha entuziasmu no ambisaun no hakarak iha mudansa ba sira nian an, ba komunidade no nasaun. Infelismente, ohin loron ita la hare programa no medidas konkreta husi Governu atu kria espasu no oportunidade hodi dezenvolve sira nian potensialidade no kapasidade, no halo joven sira asiste prosesu dezenvolvimentu husi do’ok deit”, dehan Nurima

Nia realsa katak programa IX Governu hateten katak tau prioridade ba joven sira liu husi implementa Planu Asaun Nasional ba juventude, planu ne’e rasik aprova ona iha VIII Governu, hodi hatuur joven sira nian interese hanesan sentru ba atuasaun governu nian, liu husi liña ministériu sira. Maibe, realidade mak agora laiha alokasaun orsamentu ba implementasaun planu ne’e rasik.

Orsamentu ba area Juventude ba tinan 2024, iha Ministériu Juventude Desportu, Arte no Kultura, aloka deit montante 431,000 dolar amerikanu ba tinan ida tomak. Orsamentu ida ne’e ki’ik liu do’ok kompara ho orsamentu ne’ebé gasta iha viajen loron tolu ho delagasaun 121 pessoas ba Abu-Dabi ho valor liu $861.000 dolar amerikanu, hodi partisipa reuniaun Ministerial Organizasaun Mundial Komersiu nian ne’ebe simu Timor-Leste sai membru foun.

Nune’e Deputada ne’e dehan ho orsamentu ki’ik ministériu nian, governu hamenus kedas orsamentu ba sentru juventude sira iha munisipiu hotu-hotu, no hapara apoiu finanseiru ba organizasaun juventude sira ne’ebé parseria ho Governu, no rezultadu maka sai hanesan barreira ba joven sira atu espresa sira nian kriatividade, talentu no kapasidade, ikus mai sira tenke hakoi sira nian pontensia no mehi sira ne’e.

Tuir relatoriu survey forsa laboral tinan 2021, hatudu katak populasaun ho kategoria dezempregu hamutuk liu ema 12.000 (rihun sanulu resin rua) ka reprezenta 5,1%, katak sira ne’ebé buka empregu maibe laiha empregu. Feto sira ne’ebé dezempregu mak as liu ho persentajen 5,9%, kompara ho mane 4,6%. Ida ne’ebé sai preokupante liu tan mak joven sira ne’ebé ho idade 15 to’o 25, hamutuk liu 92,000 pessoas ka reprezenta 30,5% ne’ebé halo buat ida entre eskola, servisu no formasaun ruma no kontinua feto ho persentajen bot 31.3% kompara ho mane 29.8%. Númeru ida ne’e preokupante tebes tanba joven sira barak la iha orentasaun klarau iha ita dezenvolvimentu.

Loron Mundial Feto 8 Marsu

Relasiona ona loron mundial feto ne’ebe monu iha loron 8 Marsu, nia dehan selebra vitoria sira ne’ebe maluk feto sira konsege atinje ona, maibe nu’udar mos loron atu ita reflete ba dezafiu sira ne’ebe maluk Feto sira sei hasoru. Jovem feto ne’ebe hasoru dezempregu no subemprego barak tebes persentajen bo’ot liu kompara ho mane sira. Disparidade entre jéneru sira preokupante tebes, nune’e Loron Internasional ba Feto, fó-hanoin ita katak presiza fó kbiit, atensaun no prioridade ba feto sira, liu-liu tenki atua hodi reduz taxa dezempregu ne’ebé aas tebes ba feto no ba joven feto sira.

“Bainhira ita Selebra Loron ida ne’e, ho diskursu oin-oin, no buka atu hatais didiak, ita labele haluha mos katak maluk feto no Joven feto sira iha Timor-Leste sei sobrekarga tanba dezigualdade jéneru hasoru diskriminasaun iha merkadu traballu, asesu limitadu ba oportunidade dezenvolvimentu abilidade, feto asume todan bo’ot liu no la proporsional ba responsabilidade doméstika. Fator sira ne’e limita mos potensial ekonomiku ba jovem feto sira, mantem siklu kiak, halo susar liu tan atu hetan emprego diak no dignu”, dehan Nurima

Kompromisu polítika partidu CNRT nian iha kampanã no mos programa IX Governu nian kompromete atu kria empregu ba joven sira hanesan prioridade numeru ida. Iha aprezentasaun OGE 2024, Primeiru Ministru, Xanana Gusmao realsa nafatin katak orsamentu tinan ne’e, hanesan motor aranka atu dudu kresimentu no kriasaun empregu ho tarjetu 50.000 empregu durante mandatu.

Governu sira gasta mais de 16 bilioes dolares americanos durante tinan sanulu resin ba kotuk, maibe jovem sira enfrenta nafatin realidade dura ida ne’e, no ita labele hein situasaun sira ne’e sai diak bainhira la hahu ho sériu iha tempu agora. Se ita la tau atensaun ho urjente, no la hahu investimentu ne’ebe istimula kriasaun empregu iha ita nian rain, problema ida ne’e bele sai duplu no triplu iha tinan lima ka sanulu oin mai.

Nurima konklui katk Maluk sira, laos tempu atu hatudu liman ba malu, maibe tempu ba sira ne’ebé ukun atu kumpri promesa, realiza programa, implementa orsamentu no hatudu rezultadu. Ida ne’e mak joven sira hein hela husi Governu atu rezolve sira nian problema.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here