
Reportajen Joanina Casamiro
Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL), hamutuk ho Vise Prezidente Parlamento Nasionál (VPN) PLAN International, Provedór Direitos Humanus e Justiça (PDHJ), Assesor Prinsipal Prezidente da Repúblika, Embaxador Uniaun Europeia, hala’o “Diálogu Nasionál Asegura Partisipasaun Ema Ho Defisénsia Iha Eleisaun no Lansamentu Relatoriu Avaliasaun Rapidu Ba Ema Ho Defisénsia”.
Diretór ezekutivu ADTL, Cesario da Silva, hateten liu ona prosesu eleisaun lubun ida ona dalabarak sosiedade sivil atu ko’alia kona-ba partisipasaun ema ho defisiénsia nian iha eleisaun la dun tau atensaun, tanba dalaruma besik eleisaun mak foin fó resposta husi ukun nain sira. Entaun ADTL lakohi besik eleisaun mak ko’alia nune’e hakarak ko’alia agora hodi hahu kedas antes eleisaun, maske tinan kotuk eleisaun liu ona maibé sira hakarak halo bebeik atu asegura eleisaun ida ne’ebé Justu, seguru no asesivel ba ema hotu.
“Ami halo peskiza ida ba ema ho defisiénsia iha territóriu laran sira nia esperiénsia iha prosesu eleisaun liu ba, katak Ema ho defisiénsia infrenta barreira lubun ida, barreira ida mak fíziku kondisaun sira iha fatin eleisaun nian, la asesivel ba ema ho defisiénsia, maluk sira ho problema matan labele vota rasik se nia hakarak vota ema ida mak sei lori nia bá vota, entaun nia maluk hakarak partidu A ema seluk vota partidu B, ida ne’e hanesan preokupasaun ne’ebé infrenta durante ne’e,” dehan diretór ADTL, iha Salaun Hotel Timor, kinta 14/03.
Nia haktuir, importante liu mak lei eleisaun parlamentár anterior númeru 6/2016 laiha kondisaun ba ema ho defisiénsia maibé governu da walu (8), ejiji membru Parlamentu sira hahu iha 2023, ho alterasaun lei ida ba ema ho defisiénsia, lei ne’e rasik ba ema ho defisiénsia matan hodi asegura kondisaun sira asesivel iha sentru votasaun. Maibé lei ne’e rasik ema akompaña lei eleisaun parlamentár iha tinan kotuk veta husi Prezidente Repúblika ho razaun barak tanba ne’e hakarak halo diskusaun hodi garante ema hotu nia direitu tuir Konstituisaun RDTL artigu 46 no 65.
Nune’e mós, Koordenadór ba programa Elisaun Demogrativo No Inkluzivu Iha Timor-Leste, Nelson da Silva, Informa hakarak rona direitamente husi sira Kona-ba lei ne’ebé prezidente beta, iha posiblidade hosi Prezidente bele promulga ka lae, tanba se lei ne’e mak la iha entaun maluk defisénsia sira ne’e la bele partisipa ho masimu.
“Ohin ami nia aprezenta Kona-ba asensiamentu rapidu ne’e partisipasaun bo’ot tebes, maibe barreira mak sai difikulta no sira ne’e kartaun eleitoral barak tanba ida ne’e mak se sai barreira ita esforsu halo oinsá mos lei la iha entaun hosi parte sai mos sira la bele halo buat ida tanba tenkenikamente Estae nia implementa tuir sai ida mak lei haruka se lei ne’e mak aprova husi Prezidente entaun fasil tebes ba maluk defisiensia matan tanba dalaruma defisénsia matan ne’e ba vota ema ruma tenke tuir entaun segredu ba nia ne’e la iha ona ida ne’e mak ba oin labele atu akontese”,
Enkuantu Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Terezinha da Silva Viegas, mos hateten, atu realiza lei ne’ebé iha tinan kotuk Parlamentu Nasionál aprova iha faktu introdusaun ba meloramentu atu envolve partisipasaun defisénsia sira nian, liu-liu liga ba defisénsia matan, iha tinan kotuk antes molok atu tama ba elisaun jeral lei ne’e la hetan promulgasaun.
“Ohin rekomendasaun husi maluk defisénsia atu bele tau konsidera hanesan orgaun ne’ebé halo lei Parlamentu Nasionál atu bele haree no konsidera hikas fali lei refere. Prezidente Repúblika atu halo promulgasaun, maibé esplika katak atu esklarese katak prosesu ne’ebé iha liseitura iha tinan kotuk lei ne’e ho veito Prezidente Repúblika nian iha altura ne’eba depoizde hetan veito lei ne’e otomatikamente kaduka, tanba liseitura ida ne’e remata hahu fali liseitura foun ho pedidu ne’ebé hato’o husi defisénsia sira atu tau atensaun ba lei refere,” Nia esplika.