Home Notisia FaLur Husu  Ajensia Governu no Sosiedade Sivil Servisu Maka’as Hodi Promove Mudansa...

FaLur Husu  Ajensia Governu no Sosiedade Sivil Servisu Maka’as Hodi Promove Mudansa Kulturál no Sosiál

1062
0
Xefe Estadu Maiór Jeneral F-FDTL, Tenente Jeneral, Falur Rate Laek, (Foto-Joselina)

Reportajen Joselina dos Santos

Xefe  Estadu Maiór Jeneral  F-FDTL, Tenente Jeneral, Falur Rate Laek, husu ajensia governu no sosiedade sivil tenke kontinua servisu hamutuk  no servisu maka’as hodi promove mudansa kulturál no sosiál transformativu ne’ebé suporta feto sira-nia direitu no partisipasaun. Ida ne’e hanesan knaar ida ba ita hotu, mane no feto, atu konjuga esforsu ne’ebé unida ba igualdade jéneru tanba  totál pesoál militár 3.327, 361 mak feto, ne’ebé reprezenta 10.85%.  Rezolusaun ONU 1325 nu’udar konsensu ba vontade koletiva iha área boot rua hanesan dimensaun jéneru iha relasaun entre pas no seguransa, importánsia papėl feto sira-nian iha situasaun prevensaun, rezolusaun no rekonstrusaun pos- konflitu nian.

“Ha’u sente onradu hodi partisipa iha tinan ida-ne’e Workshop kona-ba Feto, Pás no Seguransa ne’ebe hala o iha Kuartel-Jenerál F-FDTL. Hare’e ba preokupasaun sira ne’ebé daudaun ne’e iha Konsellu Seguransa ONU kona-ba nia kapasidade hodi atua ho determinasaun kona-ba kestaun sira ne’ebé barak tebes, ita haree katak ambisaun transformativu orijinal husi rezolusaun 1325, iha tinan 2000 barak mak seidauk realiza apoiantes sira ba rezolusaun 1325, husi governu no sosiedade sivil, katak feto mos bele partisipa iha prosesu pás no seguransa”, dehan, Xefe Estadu Maiór Jeneral  F-FDTL, Tenente Jeneral, Falur Rate Laek iha  salaun F-FDTL Fatuhada, Kuarta  22/05.

Nune’e mós, iha dezeñu politika públikus ba instituisaun defeza no seguransa nian mak bele asegura síra-nia efikásia no transforma estrutura poder tradisionál sira. Iha Timor-Leste, diskusaun sira kona-ba ligasaun entre norma jéneru no dezafiu sira ba pás no seguransa mós limitadu tebes iha tinan rua-nulu- resin-tolu ajenda Feto, Pás no Seguransa nian. Atu alkansa igualdade jéneru no hasa’e feto sira-nia partisipasaun iha pas no seguransa presiza hasoru dezafiu no halakon norma ba jéneru no estereotipu sira ne’ebé kle’an liu hodi halo eskluzaun no marjinalizasaun ba feto.

“Iha manutensaun no promosaun pás no seguransa Iha parte seluk, enkoraza adosaun medida normativa sira atu proteje feto sira iha situasaun konflitu armadu, liuliu iha relasaun ho violénsia bazeia ba jéneru. Iha kontestu Timor-Leste nian, se ita haree ba feto sira-nia papel durante luta ba independénsia nasional, maski sira analfabeta, sira halo sakrifisiu boot ba sira-nia emancipasaun, luta hodi restaura fali sira-nia dignidade”, nia deklara.

 Luta ida-ne’e akontese iha frente oin-oin, balun sei sente konsekuénsia, tanba ne’e atividade Sekretaria Estadu ba Igualdade Jéneru nian, hamutuk ho ajensia ONU nian, dezenvolve politika publika no asisténsia ne’ebe presiza iha Forsa Armada, F-FDTL, sei prioritiza nia asan iha pilár prinsipál haat- Partisipasaun, Prevensaun, Protesaun no Harii Pas, PAN foun 1325 artikula estratéjia ida-neʼebé komprensivu hodi responde ba nesesidade evolusaun feto nian atu responde ba risku seguransa tradisionál no emerjente sira. Feto sira-nia papel iha Forsa Armada habelar hela no aumenta. Feto barak liu mak hetan rekrutamentu, no sira-nia númeru aumenta ona durante rekrutamentu rua ikus ne’e, ne’ebé agora habelar iha unidade, komponente sira, no Kuartel-Jeneral F-FDTL.

“Husi totál pesoál militár 3.327, 361 mak feto, ne’ebé reprezenta 10.85%. Figura ida-ne’e hatudu katak dalan ba igualdade jéneru iha Forsa Armada sei naruk, maibé ita hahú ona ho dalan ne’ebé di’ak. Haree ba prioridade governu nian ba empoderamentu feto hotu-hotu nian, Planu Asaun Nasional daruak bele dehan katak nia adopta aprosimasaun intersetorial. Ita hotu hein katak Sekretaria Estadu ba Igualdade Jeneru sei kontinua servisu hamutuk ho sosiedade sivil, parlamentu, no akademia hodi dezeña asaun espesifiku no mekanizmu monitorizasaun ba implementasaun planu asaun daruak ne’ebé ambisiozu tebes”,

 Fator prinsipál sira ne’ebé influénsia implementasaun efetivu Planu Asaun Nasional iha konsekuensia direta hodi fo impaktu no podér atu muda, mak bazeia ba kompromisu politiku, prosesu elaborasaun inkluzivu, alokasaun sira-nia orsamentu rasik no, importante tebes, ezisténsia mekanizmu monitorizasaun no avaliasaun. Liu husi aprovasaun ba PAN daruak Estadu Timor-Leste la’os de’it kumpre provizaun sira iha Rezolusaun 1325 no rezolusaun sira tuir mai ne’ebé trata asuntu ne’e, maibé mós aliña ho debate sira kona-ba reforsu enkuadramentu multilaterál ONU nian ba pás no seguransa Iha kontestu ida-ne’e, Planu Asaun Nasional kona-ba Feto, Pas no Seguransa sai hanesan konstrusaun paradigma foun ida tan, ratifika papel lideransa feto sira-nian iha sosiedade no nivel igualdade iha direitu.

“Feto sira lori solusaun no aprosimasaun inovativu, serve hanesan katalizador ba akordu pás ne’ebé sustentável, inkluzivu, justu no estratéjia rezolusaun konflitu. Tamba ne’e ignora la konsidera ka hamenus feto nia kontribuisaun, ne’e la’ós desizaun ne’ebe matenek ka efetivu. Ita hotu tenke asegura katak feto la haree ba rasa, etnia, relijiaun, orientasaun seksual, ka klase sosial-iha impaktu diretu la’os de’it ba sira-nia seguransa no moris-diak, maibé mós ba iha sosiedade ho forma jeral. Ne’e mak ba ita hotu-nia ganho koletivu”,Nia dehan.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here