Home Analisa Suspensaun grupu arte marsiais no rituais: Vantajen, dezvantajen no impaktu ba seguransa...

Suspensaun grupu arte marsiais no rituais: Vantajen, dezvantajen no impaktu ba seguransa nasionál

1427
0
Ajor Domingos Amaral. [Foto: Dok privadu | 05.08.2024]

Hakerek nain Ajor Domingos Amaral

Ezistensia grupu arte marsiais no rituais (sigla GAMR) nu’udar nukleu kiik ida iha estadu direitu demokratiku nia laran tanba estadu no governu mak kontrola uza lei mak regula aprendijazen no pratika atividade arte marsiais no rituais nian, tanba ne’e, governu durante ne’e, taka no loke bazeia ba pratika real grupu arte marasiais no rituais (GAMR) nian, iha ne’ebé sempre hamósu konflitu no problema iha teritoriu nasionál.

Suspensaun GAMR la’os buat foun iha TL, esperesia lubuk ida iha pasadu hanesan iha IV governu konstitusional iha tinan  2011, hasai rezolusaun 35/2011, alina A kona-ba suspensaun aktividade GAM tolu hanesan PSHT,IKS no KORK; realidade konflitu no problema kontinua akontese hanesan iha Suai no Ermera entaun iha 2012 hasae tan pezu suspensaun  kona-ba suspensaun indikadu nafatin ba GAM tolu PSHT, IKS, KORK no Arte Ritual 77. Akontesimentu konflitu kontinua mósu iha ita-nia rai laran, iha 2013 IV governu konstitusional deside hamósu tan rezolusaun 16/2013 kona-ba estinsaun ka taka GAMR. Maibé prosesu ba mudansa politika iha VIII governu konstitusional liu husi reuniaun extra ordinaria iha 02 Marsu 2020 hamósu  fila fali rezolusaun 04/2020 hodi revoga fila fali rezolusaun 16/2013 hodi reativa ou loke fila fali GAMR iha teritoriu nasionál.

Ohin IX governu konstitusional suspende fila fali GAMR liu husi rezolusaun nú.45/2023 kona-ba Determina Suspensaun Ensinu, Aprendizajen No Prátika Artes Marsiais Ho Adosaun Medidas Hodi Assegura Ordem Públika, durante fulan neen. Tanba haree ba realidade konflitu iha fatin-fatin hodi estraga ema nia sasan hanesan uma, motor, hakanek ema, halakon ema nia vida no seluk tan. Sura de’it ona loron hodi termina suspensaun maibé realidade la’os termina maibé governu kontinua estende suspensaun ba fulan neen, iha ne’ebé sei terimina iha fulan novembru tinan 2024 ho razaun GAMR seidauk priense rekezitus sira.

Politika suspensaun ida ne’e, ema barak mai ho hanoin, diskorda politika governu nian no ema barak mós konkorda governu taka GAMR. Intensaun sira ne’e, ho objetivu hamenus konflitu, prevensaun konflitu, prevensaun krimi no hakotu konflitu la iha rohan hodi haburas paz no estabilidade. Maibé realidade Halo ema hotu-hotu inklui entidade relijiozu, akademiku no sosiedade sivil, preokupa kona-ba Politika Loke no taka GAMR, nia vantajen no desvantajen no oinsa impaktu ba seguransa nasionál, tanba realidade governu loke no taka maibé pratika kladestinamente GAMR nian kontinua eziste nune’e numeru aumenta kada periodu no ilegalmente hakat liu fronteira hodi tuir atividade GAM nian. Tuir mai ita ba haree hamutuk politika suspensaun nia vantejen no dezvantajen sira balun. 

Deskusaun manas iha publiku kona-ba suspensaun no reativu atividade Grupu Arte Marsiais no Rituais (sigla GAMR) ninia benefisiu saida?. Jeralmente Governu reativu GAMR nia vantajen no dezvantajen ba estadu, governu no sosiedade hodi kontribui ba seguransa nasionál, barak tebes, entre hirak seluk, balun mak deskreve tuir mai ne’e:

Legalidade GAMR

Grupu Arte Marsiais no rituais nu’udar grupu kiik ida ne’ebé sikat iha estadu nia laran, iha ne’ebé kontrola masimu husi governu liu husi Ministru Juventude, Despostu, Arte no Kultura (MDJAK), Komisaun Reguladora Arte Marsiais (KRAM) partikularidade Federasaun Silat Timor Leste (FESTIL) no seluk tan ho poder KRDTL, dekretu lei, rezolusaun, diploma ministerial no diretiva, sira ne’ebé fó ona poder ba diresaun sira ne’e hodi tau matan ba GAMR ne’ebé eziste iha Timor Leste.

Wainhira governu reativa GAMR, signifika hotu-hotu tenki kumpri Lei liu-liu KRDTL, Dekretu Lei, rezolusaun, Diploma no Diretiva sira, ne’ebé atribui espesifiku ba  GAMR, hanesan Lei N.° 35 /2011, kona-ba medidas destinadas a garantir a ordem pública e a segurança interna do país, Lei N.º 5 / 2017, kona-ba regime jurídico relativo à prática de Artes marciais, rituais, armas brancas, Rama-ambon, rezolusaun no.04/2020 reativa GAMR, 20 diretiva KRAM no lei sira seluk tan.Bele kria lei foun hodi regula GAMR no reve fila fali rei sira ne’ebe la kondiz ho sitausaun atual.

Tanba ne’e, governu reativu GAMR iha vantagen bo’ot ba governu no sosiedade tanba rejistu sira-nia organizasaun iha Ministeriu Justisa partikulamente Diresaun Jeral Servisu Notariadu (sigla DJSN)  hodi hetan legalidade. Ho ida ne’e, hafasil Governu liu husi MDJAK, KRAM no FESTIL hamutuk ho lider komunitaria no komunidade sira atu kontrola, organiza, identifika, monitoriza, kooperasaun, komunikasaun ho Lider GAMR no membru sira hahun husi baze to’o nasionál tanba hatene no konese lider GAMR sira.

Wainhira la’o tuir ona lei, fasil dezenvolve sira-nia atividade liu husi fórmasaun ba sira-nia lideransa, fórmasaun ba treinadores kona-ba edukasaun sivika, nasionálizmu no patriotizmu, fórmasaun ba arbitrajen, fórmasaun ba juizes, no mós internal organizasaun hanesan estabelese mós sira-nia orgaun judisial sira, konselu disiplinar, fiskal atu kontrola membru sira hodi kontribui ba paz no estabilidade iha Timor Leste.

Promove Desportu

Prinsipalmente desportu parte ne’ebé importante tebes ba joven-nia moris tanba envolve joven barak hodi pratika atividade desportivu hotu, inklui relasionamentu sosiais ne’ebé di’ak, étika, promove dialetika, toleránsia, fiziku saudavel, kompetisaun saudável, iha kapasidade atu halibur ema, servisu kooperativu, promove identidade kultural ida forte hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasaun nian. ho ida ne’e, wainhira governu reativa GAMR fasil kanaliza lider no membru ba pensamentu ida konstrutivu, inovativu, kontributivu ba sosiedade no nasaun.

Tanba realidade, GAMR kria atividade oioin hanesan animasaun no kompetisaun iha bairu, aldeia, suku no postu administrativu wainhira selebrasaun loron nasionál no loron importante sira hodi anima komunidade. La’os de’it ida ne’e, maibe  kria mós kompetisaun no halo atraksaun iha nivel munispiu, liu tan ida ne’e, membru GAMR mós partisipa ona kompetisaun nivel nasionál no internasoional hodi promove desportu ida konstrutivu no hamorin Timor nia naran iha mundu, liu husi atividade desportu.

Tanba ne’e, wainhira governu reativa atividade GAMR nian, vantajen boot ba sosiedade no governu liu husi  KRAM no FESTIL  nia politika konstrutivu ida ne’ebe diak atu uliza hodi organiza, orienta no lidera lider no membru GAMR hodi partisipa ativu iha dezenvolvimentu desportu iha nivel nasionál no internasionál hodi hamorin Timor nia naran iha mundu.

Promosaun Solidariedade

Iha pratika real GAMR nian, ativamente ba prinsipiu solidariedade ho asaun solidariza entre ema ho ema iha sosiedade nia leet.  Solidariedade nu’udar prinsipiu ida ne’ebé solidu ho membru GAMR tanba ne’e radikalmente iha fatin ne’ebé membru sira iha, sempre fó solidariedade ba malu lais liu, hahun husi individu, familia, sosiedade no ba grupu ativu sira ne’ebé eziste.

Realmente GAMR mós fó solidariedade lais ba komunidade enjeral ne’ebé infrenta problema sosial, liu-liu problema sira ne’ebé fó ameasa ba ema nia vida iha teritoriu nasionál. Ezemplu: kontribui ba komunidade liu husi servisu komunitaria, membru GAMR fó solidariedade ba komunidade ne’ebé afeta inundasaun iha 04 abril tinan 2021 iha kapital Dili, Halo limpeza iha edifisiu Prezidente Republika, fó solidariedade ba komunidade iha Bidau Santa Ana, fó solidariedade ba komunidade iha Tokodede, fó solidariedade ba komunidade iha Maubisse, halo limpeza preparasaun 20 de Maio, Fó Solidariedade Ba Komuidade Iha Hato-Odu, fó solidariedade ba ema kiibit laek sira, fó Solidariedade ba familia ne’ebé lakon vida  no seluk tan. Solidariedade ne’ebé GAMR hatudu no hala’o iha komunidade nia leet, organizadu tebes, halo komunidade enjeral satisfaz no kontenti haree asaun sira ne’e.

Tanba ne’e, wainhira governu reativa GAMR, iha vantajen bo’ot ba governu no sosiedade tanba GAMR rasik iha pontensia boot hodi kontribui estadu, governu no sosiedade, liu husi asaun solidariedade ne’ebé organiza husi lider GAMR iha teritoriu nasionál. Tanba ezistensia membru GAMR la’os de’it iha nasionál maibé eziste iha bairu, aldeia, suku, postu administrativu no muisipiu sira iha Timor Leste inklui RAEOA. Ho nune’e fó impaktu pozitivu bo’ot ba governu hodi organiza, koopera, servisu hamutuk ho lider GAMR atu orienta no lidera membru sira, kontinua iha motivasaun no vontade fó solidariedade ba komunidade sira ne’ebé presiza. Hodi nune’e kontinua haburas kultura solidariedade no kooperativu komum iha sosiedade nia let hodi atinje bein star.

Dezkontroladu GAMR

Realmente metade husi populasaun Timor envolve iha GAMR maioria labarik no joven idade produtivu sira, inklui mos inan no aman balun. Ho membru ne’ebé barak mak governu suspende sei fo impaktu negativu ba  governu no sosiedade liu-liu iha bairu, aldeia, suku no munisipiu sira ne’ebe GAMR eziste tanba susar  kontrola GAMR ho nia lider, membru no atividade sira. Ezemplu real numeru membru GAMR kontinua aumenta no konflitu kontinua eziste.

Tanba ita haree ba realidade, suspensaun GAMR nia dezvantajem mak halo autoridade komunitaria sira la hatene se mak lider GAMR no lakoñese GAMR saida no hira mak eziste iha sira-nia bairu, aldeia no suku laran tanba la rejistu. Tanba ne’e, wainhira mosu konflitu no problema ruma entre GAMR iha sosiedade leet, autoridade komunitaria no komunidade sira susar identifika tanba lahetene responsabilidade GAMR sira. Tanba ne’e, konflitu ruma mosu ema julga mak membru GAMR mezmu kazu ne’e buat seluk ida, hanesan disputa rai,Violénsia domentika,nst.

La’os de’it deskontroladu iha lider GAMR maibe deskontroladu mos iha atividade GAMR nian, liu-liu formasaun, treinamentu no kladestinamente kada loron no fulan rekruta membru ho numeru ne’ebe boot, sein koñesimentu husi família no autoridade lokal. Susar tebes atu regula no kontrola membru GAMR sira.Tanba ne’e, ilegalmente hakat liu fronteira atu tuir atividade GAM no iha rai laran ilegalmente halo atividade GAMR nian. 

Promosaun Violénsia

Realidade hatudu, wainhira governu suspende GAMR ho nia atividade sira, konflitu no problema entre membru GAMR ho numeru ne’ebe as, hodi produz situasaun negativu iha rai laran, halo komunidade senti la seguru iha teriotoriu nasionál. Komunidade jeral preokupa kona-ba seguransa ba moris, tanba kria situasaun ne’ebe hatauk ema wainhira hala’o atividade negosiu, servisu no movimentu iha tempu kalan.

Ho situasaun sira ne’e, lori hanoin ida katak Suspensaun nu’udar sentidu deskriminativu no kastigu GAMR iha TL, nune’e hamosu tensaun membru GAMR nian hodi kria konflitu no problema liu husi asaun, baku malu, estrega sasan, tuda malu, oho malu, iha fatin publiku no mos iha nasaun seluk hanesan indonesia, inglatera, korea sul, Portugal no seluk tan hodi hafoer Timor nia naran iha mundu.  

Tanba ne’e, suspensaun GAMR nia dezvantajen mak kontinua halo promosaun ba Violénsia husi jerasaun ida  ba jerasaun sira tuir mai, liu husi kadernizasaun membru GAMR nian. Tanba pensamentu membru GAMR nian solidu entre ida ho seluk, respeitu irarkia ne’ebe eziste, tuir no implementa orientasaun no orden husi superior sira. Ho ida ne’e, wainhira suspende GAMR, konflitu no problema entre membru GAMR mós sei la iha rohan.

Eskluzaun Sosial

Wainhira Governu halo deskriminasaun bei-beik ba GAMR, membru GAMR mos kontinua halo deskriminasaun radikal ba malu entre membru GAMR ida ho seluk. Tanba ita haree realidade akontese konflitu entre GAMR laos eziste entre membru GAMR iha bairu ida nia laran maibe entre bairu ida ho beiru seluk, aldeida ida ho aldeia seluk, suku ida ho suku seluk tanba de’it diferente GAMR.

Wainhira lahetan malu ona iha bairu, aldeia no suku mak sei hetan malu iha fatin seluk sira kontinua kria konflitu hanesan baku malu, tuku malu, tuda malu, estraga sasan no seluk tan. Tanba ne’e, ita haree iha mate uma, iha festa kazametu, iha igreja, selebra loron nasionál ruma sempre iha konfrontu tanba fatin sira ne’e mak halo sira hasoru malu.

Ironiku liu, membru GAMR fahe teritoriu ba malu, liu husi GAMR ne’ebe mak domina iha area ida nia laran. Presaun psikolojia membru GAMR seluk la bele halo atividade ka tama no sai area ne’e tanba diferente GAMR maibe GAMR hanesan livre halo atividade no movimentu sein presaun ruma. Realmente iha bairu,aldeia no suku balun akontese nune’e. Laos de’it iha aldeia no suku maibe iha eskola no universidade sira balun mos identiku nune’e. ezemplu psikolojia joven sira atual, karik hela iha bairu ne’ebe domina GAMR ida entaun buka eskola mos konsidera maioria membru GAMR ida ne’e nian, klaru sei la hili eskola ne’ebe konsidera domina ho membru GAMR seluk, tanba tauk hetan tuku no baku loron-loron.

Tanba ne’e, suspensaun GAMR laos dalan atu harahun no hakotu pensamentu no presaun psikolojia labarik no joven sira nian tantu membru GAMR no laos Membru, ne’ebe radikalmente evalui ho pensamentu esklusaun, tauk, trauma iha sosiedade laran. ho ida ne’e, sei harahun amizade entre individu ida ho seluk wainhira diferente GAMR, harun amizade entre bairu ida ho seluk, ameasa ba relasaun sosial sosiedade nian no fo impaktu negativu ba valor sosial sira seluk ne’ebe importante tebes iha komunidade leet. Ida ne’e, hanesan lakuna ida ne’ebe fo impaktu direta ba seguransa nasionál.

Impaktu Ba Seguransa Nasionál

Suspensaun no reativasaun GAMR nian sai ona hanesan kestaun debate polítiku, ho governu nia objetivu atu hamenus konflitu, prevene krime, no mantein pás no estabilidade. Maibé, suspensaun ne’e hamosu dezagreementu no preokupasaun entre entidade relijioza sira, akadémiku sira no sosiedade sivíl kona-ba ninia impaktu ba seguransa nasionál. Reativa GAMR sei iha vantajen ba estadu no sosiedade, tanba sei garante kumprimentu legál, promove desportu, no promove solidariedade Maibé, natureza GAMR ne’ebé la kontrola no poténsia ba violénsia no eskluzaun sosiál hamosu dezafiu signifikativu ne’ebé presiza rezolve hodi asegura pás no estabilidade iha nasaun ne’e. aprosimasaun governu nian reflete balansu ida-ne’ebé kompleksu entre mantein orden públiku no rezolve kestaun sira ne’ebé kontribui ba tensaun sosiál sira.

Konklui de’it katak, goevernu presiza tetu, analiza deskovre dezafiu no oportunidade sira wainhira halo estinsaun ba atividade GAMR nian durante ne’e. reativasaun husi Grupu Arte Marsiais no Rituais (GAMR) sei fó benefísiu ba estadu, governu no sosiedade liuhusi kontribuisaun ba seguransa nasionál ho dalan kumprimentu legál, promosaun desportu, promosaun solidariedade no seluk tan. Maske nune’e, expansaun ne’ebé la kontrola ba GAMR hamosu dezafiu, inklui poténsia atu aumenta violénsia no eskluzaun sosiál. Atu rezolve kestaun hirak-ne’e importante liu mak governu liu husi MJDAK, KRAM, FESTIL iha politika ida diak ba joven sira-nia moris hahun agora ba futuru no servisu mutua ho minsteriu sira seluk  atu kanaliza membru GAMR ho pensamentu ida konstrutivu, inovativu no transformativu hodi lori impaktu pozitivu no kontribui ba komunidade nia moris-di’ak iha jeral, liu husi kria paz no estabilidade entre membru GAMR hotu-hotu iha teritoriu nasionál.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here