Home Analisa Tanbasa Esforsu Prevensaun Konflitu Artes Marciais La Susesu?

Tanbasa Esforsu Prevensaun Konflitu Artes Marciais La Susesu?

380
0
Ato Lekinawa Costa

By Ato Lekinawa Costa

Prevensaun konflitu ho violensia artes marciais sai ona promesa ida ne’ebe baibain polítika Timor-Leste nian halo. Durante tinan hirak nia laran, instituisaun sira hanesan Belun, CEPAD, Komisaun Justisa no Paz, Diresaun Nasional Prevensaun Konflitu Komunitaria iha Ministeriu Interior, Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisaun Reguladora Artes Marciais (CRAM), hotu-hotu fo ona kontribuisaun ba esforsu sira ne’ebe ho intensaun atu hamenus violensia no hametin koezaun sosial. Igreja Katoliku iha Timor-Leste, ho nia autoridade moral no prezensa iha nasaun laran tomak, mos sai ona sentru ba promosaun paz.

Maski iha ekosistema ator prevensaun konflitu sira ne’ebe barak, violensia, iuliu ida ne’ebe ligadu ho grupu arte marsciais, kontinua mosu nafatin. Agora dadaun, governu propoin hela kria orgaun foun rua tan: Komisaun Reguladora ida atu Monitoriza no Fiskaliza pratika arte marciais, no Komisaun Reguladora Desportu Artes Marciais atu akompaña no antisipa konflitu. Bainhira haree liu deit, ida-ne’e bele nudar progresu ida. Maibe tuir loloos, ida-ne’e iha risku atu repete fali erro fundamental hanesan: aumenta tan estrutura lahó intensaun atu buka hatene loloos tanbas mak konflitu ne’e persiste nafatin.

Problema prinsipal laos tanba laiha instituisaun prevensaun konflitu. Maibe, tanba la iha ligasaun entre buat ne’ebe instituisaun sira ne’e halo ho buat ne’ebe dudu ka suporta konflitu iha terrenu.

Esforsu prevensaun konflitu barak liu bazeia ba presupostu ida katak violensia ne’e hanesan disturbio ida, halo ema moris la seguru, no ho lojika ida katak buat sira hanesan ne’e bele jere deit liu hosi kria regras, lei no intervensaun polisia nian. Lojika ida-ne’e mak durante ne’e la funsioan. Buat ne’ebe presija ba tempu badak mak sistema alerta sedu (early warning), ONG Belun halo on aida ne’e iha tempu liuba, forum diálogu, no resposta hosi implementasaun lei. Organizasaun hanesan Belun monitoriza tensaun sira, enkuantu CEPAD ho Komisaun Justisa e Paz fasilita dialogu. Polísia intervein bainhira violensia mosu. Ba tempu naruk, eskola sira presija seriu liutan hanorin valór sira, kona ba paz, kona ba rekonsiliasaun, kona ba oinsa rezolve problema, no Igreja bele halo diak liutan ninia papel hodi promove paz no toleransia.

Maibe violensia ne’ebe ligadu ho arte marciais laos deit kona interupsaun ba orden publik nian. Dala barak ida-ne’e reflete realidade sosial ne’ebe klean liu: dezempregu joven, buka identidade, lealdade ba grupu, no nesesidade ba protesaun no rekoñesimentu. Ba joven barak, hola parta organizasaun arte marciais laos deit kona-ba desportu, maibe kona-ba pertense ba buat ruma. Sira fo estrutura (irarkia no disiplina), fraternidade, no estatus ho dalan ne’ebe instituisaun formal sira dala barak la konsege fo.

Iha ne’ebe mak Komisaun Reguladora ida agora dadaun bele halo ka bele halo hosi instituisaun sira (governo-non-governo) mak halo serbisu ba prevensaun konflitu. Laos katak regras no lei la importante, maibe regras no lei labele nega fali realidade sosial moris susar joven sira nian. Presija duni iha mekanizmu ba rejista grupu sira, fo kriteria klaru, no obriga implementa kódigu konduta mak estabelese tiha ona iha organizasaun artes marciais nia laran. Iha teoria, ida-ne’e bele lori orden ba realidade ne’ebe fragmentadu hela. Ida-ne’e mos bele ajuda estadu atu hatene diak liutan mapa rede organizasaun artes marciais nian sira, husu responsabilizasaun hosi organizasaun sira, no mós transforma asosiasaun informál sira sai fali orgaun desportivu ne’ebe estruturadu.

Maibe regras no lei sira iha ninia limitasaun. Se regra no lei sira ne’e estritu liu, halo limitasaun barak ba liberdade fundamental, ka ema konsidera la justu, pratikantes artes marciais sira bele subar an deit ka halo pratika klandestina, no sai susar liutan atu monitoriza no kontrola. Se ezekusaun lei ne’e la egual ka ho baze ba interese politika, regras no lei sira bele haburas liutan deskonfiansa no hamosu tensaun foun. Buat ne’ebe importante liu atu buka hatene no dala barak regras no lei sira la rezolve mak tanbasá joven sira tama iha grupu ka organizasaun hirak-ne’e. Regras no lei sira bele muda deit hahalok iha leten (permukaan), maibe la transforma motivasaun ne’ebe joven sira antes hola parte iha grupo ka organizasaun artes marciais.

Komisaun Monitorizasaun/Fiskalizasaun no Komisaun Reguladora ne’ebe propoin laos buat ida foun liu iha politika governo nian. Abordazen ba serbisu hirak ne’e halo tiha ona hosi CRAM, FESTIL, no mos serbisu polisiamente nian. Tan sira hotu  atu deit monitorizasaun, observasaun, kontrolu. Hodi akompaña tensaun sira no identifika risku sira sedu, ho hanoin atu prevene eskalasaun antes violensia mosu sai bo’ot liutan. Maibe ida-ne’e hanesan ho sistema sira ne’ebe organizasaun hanesan Belun uza ona iha program AtRes (Atensaun no Responde Sedu), ne’ebe hatudu katak informasaun iha tempu loloos bele salva vida.

Maski nune’e, monitorizasaun no fiskalizasaun lahó asaun mak lasu ida ne’ebe baibain ona. Hetan dadus deit sei la prevene konflitu. Se avizu sedu sira ne’e la akompaña ho resposta ne’ebe lalais no koordenadu, sira sai deit hanesan relatoriu ida. Iha mós risku ba duplikasaun, kria sistema paralelu ne’ebe sae-tan-malu (overlapping) ho esforsu sira ne’ebe iha ona, hodi estraga rekursu no kria konfuzaun. Keta haluha osan fundu minarai mihis ba dadaun. Pior liutan, se monitorizasaun no fiskalizasaun ne’e ema haree hanesan serbisu intelijénsia ka vijilánsia nian, ida-ne’e bele estraga konfiansa no hamenus kooperasaun hosi komunidade, liliu hosi joven sira.

Buat ne’ebe hatudu problema ne’ebe klean liu no kleur ona estraga prevensaun konflitu iha Timor-Leste mak: fragmentasaun. Autor oioin halo serbisu paralelu, ida rezolve problema pedasuk ida, seluk rezolve pedasuk seluk, maibe raru tebes atu aliña estratéjia ka esforsu. ONG sira foku ba diálogu, monitoring, ajénsia governu ba regulasaun, polísia ba implementasaun lei, eskola ba edukasaun, no Igreja ba moralidade. Ida-idak iha nia knaar, maibe sistema tomak ne’e falta koerensia no la integradu.

Rezultadu mak lakuna sira mosu no sai bo’ot. Sistema Alerta Sedu sira laos sempre akompaña ho asaun sira. Lei sira la implementa ho konsistente. Valor ne’ebe hanorin iha sala eskola laran la transforma ba hahalok iha estrada ka publik. Mensajen ne’ebe prega iha Loron-Misa Domingu nian lakon nia influénsia iha Loron-Segunda. Enkuantu ne’e, poder sosial hosi grupu arte marciais kontinua buras, sira priense/hakonu lakuna mamuk ne’ebe instituisaun sira husik hela.

Dezafiu ida seluk ne’ebe persiste mak esforsu prevensaun sira dala barak la konsege to’o ba sira ne’ebe iha risku boot liu. Programa sira baibain bazeia ba partisipasaun voluntariu, hanesan workshop, treinamentu, dialogu komunitáriu. Maibe individuu sira ne’ebe envolve klean liu iha violensia dala barak mak ema ne’ebe ladun partisipa. Bele deit tan sira la fiar instituisaun sira, rejeita autoridade, ka sente deit katak inisiativa sira-ne’e la relevante. Entaun, esforsu prevensaun sira dala barak to’o deit-ba sira ne’ebe iha ona hakarak paz moris dame, enkuantu la konsege inklui sira ne’ebe lakohi ka la hatene oinsa muda sira nia moris.

Implementasaun lei nesesáriu duni maibe la to’o. PNTL bele fo resposta ba insidente sira, restaura orden, no husu responsabilizasaun indivíduu nian. Maibe serbisu polisia nian la harahun identidade grupu nian ka rezolve kondisaun sosial ne’ebe sustenta sira. Operasaun maka’as (crackdowns) mos bele hamosu konsekuénsia ne’ebe la espera, hodi dudu atividade sira ne’e ba subar no hametin solidariedade interna iha grupu laran.

Edukasaun no relijiaun hasoru limitasaun ne’ebe hanesan. Ministériu Edukasaun Timor-Leste promove valor siviku sira, enkuantu Igreja Katóliku iha Timor-Leste defende paz no rekonsiliasaun. Hirak-ne’e mak kontribuisaun esensial, maibe joven sira moris iha kontestu ne’ebe susar ekonomikamente, presaun hosi kolega sira, no dinamika grupu nian dala barak todan liu fali prinsípiu abstratu sira. Rezultadu mak gap ka lakuna ne’ebe persiste entre buat ne’ebe ema hatene no oinsá sira foti asaun.

Ikusliu, fallansu esforsu prevensaun konflitu nian, no promete ne’ebe la iha serteza hosi politika sira, priopoin tan harii komisaun foun rua, ne’e atu simplifika deit realidade konfliitu arte marciais. Konflitu laos deit problema seguransa. Nia mós problema sosial, ekonomika, no psikolojika.

Esforsu prevensaun konflitu sira tenke lao integradu iha estratejia ne’ebe luan liu no buka atu abut hosi problema: kria oportunidade ekonomika ba joven, fo alternativa ne’ebe iha sentidu ba identidade grupu, no koalia direta ho rede sira ne’ebe iha ligasaun maka’as ho violensia. Buat ne’ebe ita presiza laos auementa tan komisaun foun, maibe aliñamentu ne’ebe diak liu, iha ne’ebe informasaun lori ba asaun, regra sira implementa ho justu, no prevensaun ativamente integra iha setor hotu-hotu. Serbisu prevensaun konflitu la falla tanba falta esforsu. Nia falla tanba dala barak nia kloot liu, fragmentadu liu, no la liga ho realidade moris hosi sira ne’ebe esforsu prevensaun konflitu nian hakarak fo influénsia.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here