Home Notisia PN Aprova Montante osan 40 milioéns Sosa Kareta Luxu, MUTL; Imoral, Kanten...

PN Aprova Montante osan 40 milioéns Sosa Kareta Luxu, MUTL; Imoral, Kanten no Koruptor Legal

780
0
MUTL halo konferensia imprensa. [Foto: Juvi | 08.10.2024]

Reportajen Juvinal Cabral

Movimentu Universitariu Timor-Leste (MUTL) halo komunikadu imprensa kontra desizaun injustu husi orgaun legislativa IX GK membro Parlamento Nasional. MUTL konsidera Deputado/a nain 65 ne’ebe tur iha PN laiha fuan hodi hanoin no ko’alia kona ba interese komum povu no rai ida ne’e nian, maibe sira nafatin hatudu sira nia imoral, kanten, explorador no hahalok korupsaun legal iha povu ida ne’e nia oin

“Relasiona ho debate programa ba Sessão Plenaria extraordinaria Quarta- Feira 18 setembro 2024 ( Parlamento Nasional Timor-Leste), ne’ebe maka povu tomak akompaña liu husi transmisaun direita hodi hein hela ho esperansa katak sira nia representante sira ne’e, koalia duni kona ba Povu ida ne’e ninia terus no susar. Maibe realidade hatudu katak representante sira ne’e laos koalia kona ba povu no estadu ida nee nia futuru bem komum, maibe deputadu 65 ne’ebe povu nee fo fiar no representa povu ida ne’e iha uma fukun PN ne’e nafatin apresenta proposta ne’ebe ho interese privadu nian hodi sosa kareta foun ka kareta luxu ba sira nia an, dehan portavos Cristiano Jose Trindade  (Mau-Raku) iha Jardim 05 de Maio 08/10/2024.”

Portavos MUTL hatutan proposta sosa kareta luxu ba deputadu hanesan programa ida ne’ebe maka apresenta fila fila kada periodu, iha ne’ebe povu ida ne’e kontra bebeik maibe sira nafatin sosa no nafatin halo kada periodu

“Ohin loron IX GK iha orgaun legislativa (PN) nafatin hakarak produs proposta ho lei Nú 4. Hodi apresenta ba programa hodi sosa kareta luxu lori osan povu nian ne’ebe sira aprova tiha ona iha loron 18 fulan setembro tinan 2024 ho montante osan 40 mil, milioéns ba sira nia an, hodi lao loko-an iha povu ida ne’e ninia terus leten. Hanesan ita hotu hatene katak dadun ne’e Timor-Leste tama ona ba iha krize ekonimia rai laran ho deve ne’ebe barak tebes husi banku Federal, Banku Asean, Xina no mos País sira

seluk, ne’ebe maka ita investe ona maibe ohin loron Timor-Leste sei nakonu ho númeru kiak, mukit, hamlaha mal nutrisaun, hahu husi labarik, Joven no inan-aman barak maka sakrifika sira nia an moris tuir dalan ninin hodi sobre vive iha estadu ida ne’e, hateten portavoz.”

Parlamentu Nasional aprova osan hodi hola kareta la refleta ka kontra CRDTL ne’ebe hakerek iha art16. alinea 1, hateten katak; Todos os cidadão são iguais perante a lei, gozam dos mesmos deireitos e estão sujeitos aos mesmos deveres.

“Movimentu universitário Timor-Leste (MUTL) deklara ninia pozisaun hamutuk ho povu tomak la konkorda dezisaun ida ne’e no ami konsidera desijaun ida ne’e hanesan dezisaun politika ida ne’ebe injustu no na’ok ka korupsaun legal ida ne’ebe deputadu 65 iha PN halo ba estadu ida ne’e, no indika fo ameasa boot ba hamate futuru estadu Timor-Leste ida ne’e nian.”

Portavos Cristiano hatutan hare ba situasaun ne’ebe dadaun ne’e Timor-Leste hasoru hela maka problema saude iha Timor-Leste (Aimoruk laiha), Problema Edukasaun ne’ebe ohin loron labarik barak mak sei abandonadu no kauza tan ho professores barak mak lakon sira nia direito to agora seidauk rezolve, folin nesesidade bázika (hahan) iha merkadu presu aumenta ba bebeik seidauk resolve no problema seluk tan ne’ebe maka sakrifika povu ida ne’e sai vitima ba bebeik inklui setor agrikultura no produsaun barak mak abandonadu hela hamutuk ho devene’ebe barak tebes.

“Deputadu sira laiha neon tamba lakon ona sira nia ispiritu Nasionalismo ba rai ida ne’e hodi hanoin deit sira nia an, hanesan prinsipiu ida ne’ebe Saudozu Fernndo lasama de araujo husik hela mai ita katak; Hau nia dignidade la bo’ot liu dignidade nasaun nian, maibe pelo kontrariu deputadu ohin loron mai ho prinsipiu maka sira nia dignidade maka as liu fali dignidade nasaun nian.”

MUTL konsidera representante povu iha PN la preokupa hodi resolve problema hirak ne’e maibe, pelo kontario sira rasik mak produs lei hodi hanoin deit sira nia an sosa kareta luxu ne’ebe uza povu ida ne’e nia osan hodi fo previlezio ba sira nia an ho familia no fo impaktu bo’ot ba ameasa no hamate futuru Timor-Leste nian ho hahalok ida ne’e maka povu no sosiedade ida kontra sira nia hahalok at no hahalok imoral ne’ebe hatudu ba povu ida ne’e no husu ba deputadu 65 iha PN atu refleta ho konsiensia ba hahalok no dezisaun ne’ebe sira halo.

Relasiona ho hola Kareta Luxu ba membru parlamentu nasional, uza osan povu nian ho montante 40 mil, milioéns ho mentalidade ida moe laiha aproveita povu nia votus ne’e laiha moral, dehan portavos MUTL.

“Estatementu Xefe Bankada CNRT, Duarte Nunes, hateten ita persija sosa kareta ita lalika tauk tamba ne’e laos naok, se ema ruma protesta haruka nia mai tur iha ne’e forma ninia partidu manan para mai tur, Tenik nia Duarte Nunes. Estatementu ida ne’e konsidera hanesan la respeita povu ne’ebe hili nia ba tur iha PN no sai traidor ba nia promesas hamutuk ho nia patraun iha tempu kampaña ne’e laiha moral.  Iha momentu hanesan estatementu Bankada KHUNTO, Deputada Olinda Guteres hateten, sosa kareta prado rai sei la naben, no nia hateten tan katak se prado la sosa diak liu OGE ba ano fiskal nian tenki taka, haktuir portavoz MUTL Cristiano.”

MUTL ho nia pozisaun atu hatan ba estatementu Olinda Guteres nian katak, sosa kareta prado ne’ebe gastu osan povu nian ho montante 4 biliaun ba de’it  65 ninia previleziu nee tasi la sae, maibe posibilidade estadu ida ne’e sei mate iha futuru no hahalok ida ne’e maka hahalok inmoral ida ne’ebe fo ameasa bo’ot ba hamate futuru estadu Timor-Leste ninian. Parte seluk hatan ba nia katak orsamentu anu fiskal kada tinan aprova ba deputadu sira ho montatnte bo’ot maibe realidade deputadu sira nia oin nunka mosu iha sosiedade ninia leet iha tempu kampanha hotu.

Relasiona deputadu Antonio da Conceição husi bankada PD ne’ebe hateten katak; deputadu persija duni kareta tamba estatutu hanesan deputadu maibe assuntu sosial balun moris susar, no seluk tan nia hateten hare ba area geografikamente povu maioria mak hela iha area remotas laos hela iha sidade deit.

MUTL hatan ba Antonio da Conceicão katak se hanesan deputadu ne’ebe hetan osan fulan-fulan ho gaji mais ou menus 2000 mill e tal, seidauk sura osan transporte nian, osan perdiam no osan viagem sira seluk maka nia halerik ba estatutu sosial entaun oinsa ho povu ne’ebe moris ho gaji 115 dolar husi estandar SEFOPE no oinsa ho negosiante ambulante sira no povu agrikultur sira.  No atu dehan ba Antonio da Conceição katak povu maioria hela iha areas remotas maibe nunka hare deputadu ida tama sai areas remotas iha tempu depois de kampanha ne’e laiha moral.

“Bankada FRETILIN ho PLP ne’ebe vota apavor no deklara katak kareta tenki sosa, maka atu hateten katak ita bo’ot sira sai traidor ba promesas ne’ebe ita bo’ot sira ba kasu hela ba povu ida ne’e no ita bo’ot sira sira husi bankada opozisaun moe laiha tamba lolos tenki kontra desijaun proposta korupsaun, explorasaun no injustu ida ne’e, maibe ita bo’ot sira moe laiha Dunik.”

Bankada hotu ne’ebe iha Parlamentu Nasional ho reprejentante deputadu

no deputada sira husi CNRT, PD, FRETILIN, PLP no KHUNTO hahu husi prezidente

PN ho ninia estrutura to bankada sira hotu-hotu laiha moral no moe la iha, tanba simu ona salariu ne’ebe bo’ot 2 mill e tal kada fulan no hetan direitu preorogativu oi-oin maibe sira finjidu halerik ba sira nia moris hodi foti no explora tan povu ida ne’e ninia osan hodi uza ba sira nia an ho familia, Deputadu kanten, koruptor, explorador no falladu,  dehan portavoz MUTL.

 MUTL hakarak husu ba membro deputadu nain 65 iha PN husu atu anula ka kansela fila-fali proposta lei Nu.4 viaturas e transportes dos deputadus ka sosa kareta foun ba deputadu sira ne’ebe maka ita bo’ot sira vota maioria absoluta tiha ona iha loron 18- setembro-2024 por konsiensia. Husu ba Orgaun Prezidente Repúblika Dr. Jose Manuel Ramos Horta atu veta ka kansela lei ne’ebe fo bokur ba ema ka grupu Balun deit, maibe laos interese Povu nian, MUTL kestiona

“Husu ho konsiensia atu ita bo’ot sira utiliza deit ita bo’ot sira ninia salario ne’ebe simu kada fulan 2 mil e tal balun to iha 4 mil hodi sosa kareta ba imi nia an laos explora povu nia osan no uza povu nia osan la tuir povu ninia hakarak.

Ikus liu MUTL hakarak deklara ba povu hotu-hotu hahu husi labarik, joven no ferik katus sira hotu iha estadu ida ne’e, mai ita hamutuk hodi nafatin kontra desizaun naok legal, explorasaun no korupsaun legal ne’ebe maka reprezentante povu iha PN halo, atu salva lalais ona futuru nasaun Timor-Leste nian.

MUTL ho nia pozisaun firme nafatin hein desizaun karik sei hola kareta mak sira sei blokeia portaun parlamentu nasional.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here