Representante Filomena da Conceição
Terezinha de Jesus dos Réis, ho Idade 74 Anos, moris iha aldeia, Waisemu, Suku Bukoli, postu Administrativu Baucau Villa, Munisipiu Baucau, remata nia estudu iha Administração Literariu Quito ano, oan husi Manuel dos Reis da Costa no Maria Araújo husi Maun Alin nain 8, sai feto primeiru ne’ebé asumi kargu hanesan Xefe suku Bucoli ba período da haat, hahu husi 2005-2023, no kontinua re-elitu ba período 2023-2030.
“Ha’u sai feto primeiru ne’ebé lidera suku Bucoli hahu husi 2005 no agora ba período da ha’at nian, tuir ha’u nia Aman nia ain fatin, durante tempo funu iha liurai nain 6 mak lidera suku Bukoli,” dehan Terezinha ba jornalista Neometin iha sentru saúde Bukoli, kínta 23/11.
Ba Neometin, feto ho Idade avansadu ne’e haktuir, Maské iha nia mandatu hasoru desafio oin-oin maibé feto ne’ebé ho Idade avansadu ne’e la lakon nia vontade nu’udar feto potensial hodi kontinua lidera suku Bukoli hodi atenji nia metas sira ne’ebé maka nia planeia ona.
Tanba ne’e, Terezinha iha ninia misaun no vizaun mak oinsá atu alarga nia mehi hodi atinje nia objetivu atu sai feto ne’ebé forte hodi brani foti desizaun atu liberta nia komunidade hodi sente dezenvolvimento suku Bocoli
“Ha’u nia misaun no Vizaun mak tenke alarga duni hau nia mehi sira, no sai feto tenke asumi responsabilidade tanba dalaruma feto sira ne’e, fraku tebes, atu asumi responsabilidade hodi sai lideransa nu’udar, feto tenke brani foti desizaun katak ha’u mós bele,”hatuir nia.
Nia hatutan, Feto barak mak matenek no iha kapasidade maibé la dun hatudu tanba tauk, tanba ne’e sai feto tenke integra an ba atividades ka oportunidade saida deit, loos ka sala nafatin avansa, no tenke brani foti desizaun ba ita nia an rasik hodi labele dependete deit ba mane sira
Antes ne’e, Terezinha hela iha Portugal durante 20 anos, no buat ne’ebé nia aprende iha ema nia rai mak nia implenta iha suku Bucoli durante iha nia mandatu, maské la hanesan ho ema rai seluk nian maibé, Terezinha konsege atinje nia metas balun ne’ebé durante ne’e nia aprende iha ema nia rai.
“Hau 20 anos iha Portugal no ha’u haree dezenvolvimentu ba suku iha ema nia nasaun avansadu tebes kompara ho ita nia, ho ida ne’e mak hau hare’e hodi motiva tebes ha’u atu atu halo tuir hodi implementa iha ami nia suku, maske la hanesan kedas ho ema nian tanba buat hotu depende ba orsamentu estadu” dehan Terezinha
Nia salienta, Durante iha Nia mandatu to’o agora liga ba dezenvolvimento suku, Terezinha hare’e liu ba orçamento estadu tanba nia bele iha programa barak maibé buat hotu orçamento mak bele diside.
“Hau nia objetivu husi Portugal fila mai Timor-Leste hodi kandidatu an ba Xefe suku Bucoli tanba ha’u hakarak dezenvolve ha’u nia suku mak atu hadia eskola, igreja, semiteirio, bee moos, saúde no agrikultura, buat hirak ne’e mak lori hau atu kandidatu an ba suku ida ne’e”, Dehan Nia
Terezinha iha mehi barak atu atinji dezenvolvimento suku Bucoli, maibé buat hotu depende ba orçamento estadu entaun, Terezinha la konsege realiza nia mehi sira ho 100% maibé konsege atinji 50 % ba dezenvolvimento suku Bucoli
“Liuhusi ha’u nia mehi ne’e maske, hau la atinji 100/% maibé ha’u konsege atinji 50% durante hau nia mandatu iha 2005 to’o mai agora, primeiru hau atinji hodi hadia ami nia sekola, sede komunitariu, dada bee moos ba kada Aldeia, hadia bee matan no dada irigasaun ba natar sira, harii regidensia pesoal saúde sira no harii postu saúde ba Komunidade iha suku Bukoli ida ne’e mak ha’u nia objetivu maibé ha’u nia metas ne’e seidauk to’o tuir” Nia esplika.
Terezinha husu ba feto maluk sira katak, Ó tuku odamantan mak odamatan sei nakloke, no husu mak bele fó, tanba tenke esforsu an no labele tuur deit iha fatin, tanba atu atinji metas ruma presiza luta, tanba liuhusi ita nia luta mak ita foin atinje buat ruma, tanba ne’e diak ka aat sai feto tenke brani foti desizaun hodi avansa ba oin.
Entretanto, durante Iha Tezinha Nia mandatu, Nia sempre luta makaas ba direito feto sira nian, ne’ebé hasoru Violensia domistika oin-oin iha terenu, liu-liu ba laen sira ne’ebé husik feen no oan.
Aliende de ne’e, suku Bucoli iha aldeia (6), kompostu husi aldeia Aubaca, Macadai de Cima, Macadai de Baixo, Luluheni, Lekilewatu no Waiseu ho totál população hamutuk 3.377.









