Home Justisa PSIK Ho SNI Buksa Ba Jogu online Oeupu RAEOA, Cedeliza; Diak liu...

PSIK Ho SNI Buksa Ba Jogu online Oeupu RAEOA, Cedeliza; Diak liu Deporta Sira, Lalika fó Fila Sasan

624
0
Prezidente Komisaun C, Trata Asuntu Finansas Públiku, Atuál Deputada Cedeliza Faria dos Santos, (Foto-David)

Reportajen David da Costa

Relasiona Polisia Servisu Investigasaun Kriminal (PSIK) no Servisu Nasional Intelejensia (SNI)  halo buksa aprensaun ba jogu online ne’ebe halo iha otel fitun lima, iha Oeupu RAEOA no konsidera jogu refere deskonfia iha atividade ilisitu ho krime oin rua maka esplorasaun ba jogu ilisitu no burla informatika, Prezidente Komisaun C, Trata Asuntu Finansas Públiku, deputada Cedeliza Faria dos Santos maka Sasán sira ne’ebé PSIK ho SNI prende la lika fó fila, tanba sira estranjeiru maka kontra ne’e, di’ak liu deporta sira ba sira nia rai, la bele mai estraga fali mentalidade Timor nian.

Prezidente Komisaun C, Trata Asuntu Finansas Públiku, deputada Cedeliza Faria dos Santos, hatete Jogu ilegál ne’e, sira  la hatama taxa no la selu taxa ba estadu, ida ne’e hasoru problema ona, tanba ne’e  la konkorda  ho jogu illegal online sira ne’ebe maka loke iha Timor.

“Ha’u hanoin jogu ilegál ne’e ita la konkorda 100%. Sa tan ami komisaun C ne’ebé trata asuntu ne’e buat hotu-hotu osan tenke hatama no reseita tenke tama ba nasaun, reseita ne’e menus,’’ dehan deputada Cedeliza ba Jornalista sira, bainhira partersipa iha abertura  Dili Internasionál Expo 2025, iha centru Konvensaun Dili, kinta  28/08.

Tanba Jogu ilegál ne’e hanorin  ema no juventude sira ne’e ba joga, joga ida ne’ebé la hatene mai husi ne’ebé ida ne’e la di’ak. Intermus de mentalidade no maturidade ba futuru mós la di’ak. Tanba ne’e importante maka governu tenke kontrolu jogu online sira ne’e.

“Importante maka ha’u dehan kontrollu ne’e, governu ita iha departamentu ida diresaun ida ne’ebé haree ba  jogu nian ne’e, tuir loloos sira tenke halo kontrolu másimu para buat ne’e la bele akontese. Inklui mós Server sira ne’ebé fó lisensa ba ema halo bisnis sira ne’e tenke haree didi’ak, no sira loke bisinis ne’e tenke ba haree nia dokumentu ne’e iha duni ka lae, atu nune’e la bele mosu jogu ilegál sira ne’e,”nia esplika.

Tanba ne’e ba jogu ilegál sira ne’e ba deputa la konkorda, maski legal mais ita tenke hare lai, sera ké nia fó impaktu makas ba ita nia juventude no jerasaun  nasaun nian. Sa tan ida ilegál ne’e.

Se governu maka halo inspesaun maka hetan duni ilegál  hanoin tenke fó sansaun ida forsa ba sira. No ida nia tenke selu fila fali estadu osan ne’ebé nia tuir loloos atu selu, maibé governu sente lakon. No segundu tenke fó mós kriminaliza ba nia hahalok sira ne’e ba oin ema seluk la bele halo hanesan sira halo.

Tanba jogu online sira hanesan  ne’e labele tolera, tanba Jogu ilegál no involve tan  alin joven sira. Tanba  akompaña notísia ne’e, PSIK ho SNI kaer ema lubuk ida iha ne’ebá, husik parte PSIK ho SNI halo ona buska iha otel oeupu RAEOA, prosesu la’o hela, ne’ebé hein took prosesu sira tuir  mai.

“Maibé em prinsípiu ha’u la konkorda hahalok sira ne’e, ita presiza iha asaun ida ne’ebé sériu husi parte governu no kompetente sira para ba oin, buat sira ne’e la bele akontese tan. Sasán sira ne’ebé prende ne’e lori ona estadu la lika fó fila, tanba sira estranjeiru maka kontra ne’e, di’ak liu deporta sira ba sira nia rai, la bele mai estraga fali mentalidade Timor nian,” nia dehan

Maibé horesik Advogadu privadu husi kompaña Seagoull Resourt, haree ona dokumentu husi kompaña katak jogu online, ne’ebé halo iha otel RAEOA, hetan autorizasaun husi governu liuhusi Insepesaun Jeral Jogu, nune’e prosesu implementasaun jogu refere la’o tuir koridór prosesu adminitrativu nian, maibé buska ne’ebé Polisia Servisu Investigasaun Kriminal PSIK no SNI antes ne’e halo konsidera desmantela rede kriminozu tranznasional ne’ebé konesidu iha zona ASEAN.

Tanba prosesu ne’e husi parte PSIK halo aprendesaun ba objetu balun ne’ebé maka iha indisius ba jogu ilisitu, maibé sira halo aprosimasaun katak iha rajaun ne’ebé oinseluk, nune’e nia hanesan defeza ba kompaña haree katak prosesu ne’e sei hamosu duvida iha termu prosesu ba regra atividade nian, tanba iha lisensa ne’ebé depozita konfiansa ba ema estranjeiru Xineza no Indonesia hodi halo atividade jogu refere no iha mos prosesu administrativu ne’ebé la’o tuir nia koridor no halo iha fatin ne’ebé publiku ema hotu hatene fatin ne’ebé sira hala’o atividade, nomos iha traballador timoroan iha laran.

Entretantu iha tersa-feira kalan PSIK ho SNI halo buksa aprensaun ba jogu online ne’ebe halo iha otel fitun lima iha Oeupu RAEOA no konsidera jogu refere deskonfia iha atividade ilisitu ho krime oin rua maka sira identifika maka esplorasaun ba jogu ilisitu no burla informatika,

No iha buska ne’e PSIK haree katak iha esplorasaun ba jogu ilisitu maka sira prende desktop unidade 87, laptop 13, telemovel 194, flash disk 3, access poin wif 1, starlink ruter 2, sim card telkomsel Indonesia nian iha 135.

Iha fali burla informatika ne’e sira halo aprensaun desktop 58, leptop 4, impresora 1 ho makina sura osan 1, access point 2, telemovel iha 44, nune’e buska aprensaun PSIK nian ne’e desmantela rede kriminozu transnasionál ne’ebe konesidu iha zona ASEAN nian ne’ebe akontese ona iha Myanmar, Cambodia no Filipina.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here