Home Notisia Familia Husi Lourenço Deklara Aktu Violentu Husi PNTL Nudar Hahalok brutalismu, Presija...

Familia Husi Lourenço Deklara Aktu Violentu Husi PNTL Nudar Hahalok brutalismu, Presija Prosesa Tuir Lei

713
0
Familia vitima Laurenco halo konfernesia imprensa ba Kazu aktu violent husi polisia hasoru sidadaun iha Viqueque. Foto: Crencensia | 12.02.2025]

Reportajen Cresencia de Castro

Relasiona ho video ne’ebe viral facebook, konaba Polisia Nasional nain haat,  baku mane nain ida iha munisípiu Viqueque, hamosu reasaun husi familia vítima ho naran Lourenço Gusmão, ne’ebe akontese iha loron 6 Fevereiru 2025, tanba la simu aktu violente ne’ebe PNTL rasik halo ba nia sidadaun.

Liuhusi konferénsia imprensa ne’ebe familia nee halo deklara katak iha konstituisaun RDTL hakerek ona iha artigu 29. kona-ba “Direitu ba Moris”, ne’ebé iha alıña-1 (Labele viola ema ida nia vida), aliña-2 (Estadu rekoñe no garante direitu ba vida), no aliña-3 (lha Repúblika Demokrátika Timor-Leste laiha kastigu nu’udar mate-kotu). Nune husi artigu ida-ne’e, ami familia vitima kumpriende katak ema hotu iha direitu ba moris tanba ne’e atuasaun Policia Nasional Timor-Leste husi Munisipiů Viqueque ema nain-4 no liu ne’ebé halo asaun hasoru sidadaun ne’e kontra prinsipiu direitus umanus nian no ita lakohi ida-ne’e akontese iha ita nian rai doben Timor-Leste” dehan Portavoz Sabino Hornai

Portavoz ne’e  hateten katak rai ne’e estadu de direito democratiku no direitu umanus, mak tenke boot liu, nune’e iha artigu seluk husi Konstituisaun iha artigu 31, kona-ba “Hala’o Lei Krimi Nian”, liliu iha aliña-3 katak “labele fö uluk pena eh medida seguransa nian ba ema ida iha momentu nia halo krimi, wainhira hahalok ne’e ladauk hakerek iha lei”, husi artigu ho nia aliña ida-ne’e, familia vitima kumpriende katak wainhira sidadaun ida komete krimi PNTL mak hanesan seguransa nasionál ba nasaun no labele fo uluk pena no medida ba sidaduan ne’ebe mak halo krimi wainhira hahalok ne’e seidauk hakerek iha lei tanba ne’e atuasaun Policia Nasional Timor-Leste husi Munisipiu Viqueque ema nain-4 no liu ne’e, familia vitima konsidera katak atuasaun ne’e la’ós profesionál maibé ne’e hahalok kriminizu ou preman nian.

Portavoz nee hateten sekarik vitima halo sala ka’er nia, hodi prosesu tuir lei, maibe polisia labele aplika lei mais kontra fali lei ne’e, tanba iha Decreto-Lei N.: 43/2011 kona-ba Rejime uza forsa, atuasaun husi PNTL Munisipiu Viqueque ba kazu baku vitama ne’e tuir loloos atu atua ema ruma, tenki la’o tuir ho lei tanba lei ne’e dehan ona ho nia sirkutánsia.

“Situasaun saida mak bele uza forsa hanesan; uza gas airmata, stick ou kastete, pistola to’o kilat boot maibé atuasaun Policia nain-4 no liu ne’e hobur no baku lisuk ema-1, neʼebé la fo ameasa no la halo situasaun perigoju hasoru sira, se dehan ema ne’e atu hala’i ou hasoru Policia ne’e mós Policia iha mekanismu propriu la’ós sira tenki tuku no tebe ne’e ami familia konsidera laloos no aktu ne’e aktu krimi bandalismu nian” dehan Sabino.

Iha konferensia imprensa ne’e familia  hato’o mós katak Lourenço Gusmão hanesan alin dahitu husi Saudozu Gerileiru Eugenio Gomes ho kódigu “LORIKU”neʼebé mate iha batalla no to’o ohin loron nia restus mortais laiha, no seidauk rekolla, tanba ne’e familia vitima rejeita katak iha ema balun ne’ebé halo komentariu ba video ne’e katak vitima ne’e milisia nia oan, nia jerasaun no lakohi ukun aan ne’e la loos.

“Alein-ho ida-ne’e, ami familia vitima la konkorda kona-ba klarifikasaun kronolojia kazu ba públiku husi Sr. Komisariu Jerál Policia, Henrique da Costa ne’ebé hatete katak vitima nia familia sira husu ona deskulpa ba PNTL Munisipiu Viqueque, ne’e ami konsidera informasaun ne’e la loos. Familia vitima ba hasoru Komandante PNTL Munisipiu Viqueque, tanba ho razaun katak vitima defisiensia mentál tanba ne’e ami familia husu para sai lalais hodi halo tratamentu no labele akontense buat ida ba nia aan no razaun seluk mak sela neʼebé vítima detein ba ne’e la higine no ami familia vitima la konkorda no rejeita mós klarifikasaun husi Sr. Komisariu Jerál Policia, Henrique da Costa ne’ebé hatete katak iha akontesimentu ne’e vitima lori arma branka hanesan tudik ne’ebé konsidera kontra kódigu penál no Dekretu- Lei Númeru: 5/2017” hateten Sabino

Familia vitima hateten tan katak realidade husi akontesimentu ne’e familia hakarak relata loloos katak vítima la lori arma branka maibé iha motor kotuk ne’e mak vitima kesi pasta kik oan ida neʼebé iha laran xave no vitima ba ne’ebé de’it nia sempre lori tanba nia ema tékniku tratornista.

“Ita tenki koalia onestu ba malu no jura ba rai ida- ne’e tanba rai ne’e lulik ita sosa ho ruin no ran tanba ne’e ita koali’a buat ne’ebé loos no labele habosok no inventa husi konferensia Emprensa ida-ne’e ami familia vitima hakarak relata loloos kronolojia akontesimentu vitima nian ba públiku, institusaun governu no sosiedade sivil mak hanesan tuirmai ne’e: Kronolojia Kazu” hato’o Portavoz

Husi konferénsia imprensa familia mos hato’’ lalaok antes Lourenço Gusmão hetan baku husi PNTL, sira esplika katak nia sai husi uma (fatin orijen) iha loron, 06  Fevereiru 2025 husi Postu Administrativu Uatolari, Suco Matahoi no Aldeia Uaniuma mais ou menus tuku 10.00 otl, ho objetivu atu ba tula fila nia oan ne’ebé eskola iha Eskola Belia Nú. 07, Suco Matahoi, Postu Administrativu Uatolari maibé ho kauza Defisiensia Mental ou neʼebé vitima la konsege tula fila nia oan sira no ikus mai vitima derepenti mosu fila fali iha Munisipiu Viqueque sem koñesementu husi familia sira.

Tuir kalkulasun familia husi Uatolari katak vitıma sai husi uma mais ou menus (+) tuku 10.00 oras TL no vitima to’o iha Munisipiu Viqueque bo kalkulasaun oras 12.30 oras TL. ho durasaun viajen Uatolari – Viqueque oras rua (2) ho balun.

Kazu ne’e akontese ba vitima tuir konfirmasaun husi familia Vitima ba komandante Policia Munisipiu Viqueque António Rego Fernandes, haktuir katak vítima mosu iha área base camp edifisiu Policia Munisipiu Viqueque tuku 01.00 otl ho liafuan ameasadu dehan koko atu Sunu kareta no Motor iha área edifisiu Policia Munisipiu Viqueque, koko atu Sunu Kazerna Policia. Maibé tuir informasaun husi komadante Policia ne’e katak hetan hase no hakilar husi feto Policia ida, depois vitima hakfodak no halai, Ikus mai Policia sira duni tuir ho kareta tranzitu no toman iha área Buanurak (Natar Futudo mais ou menus kilo-1 liu) iha Postu Administrativu Ossu hetan kaptura no halo violénsia ba Vitima tuir Videu ne’ebé viral ona iha Media Sosiál.

Ikus mai Policia detein kedas vitima iha sela Policia Esquadra Viqueque Villa, durante kalan ida hafoin hetan livre iha loron, 07  Fevereiru tuku 09.00 otl no familia lori ba hospital Viqueque hodi halo tratamentu saúde ba vitima.

Nune’e familia husi vítima ne’e rekomenda ba Orgaun Soberano tomak, instituisaun governu no sosiedade sivil hanesan hodi bele halo investigasaun ba kazu membru Policia nain-4, no Liu ne’ebé halo agresaun fiziku ba sidadaun naran Lourenço Gumão ne’ebé ema hotu hare’e atuasaun ne’e la tuir ona CRDTL iha artigu 29 no alina 1, 2 no 3, 2. Ami familia vitima husu ba sosiedade sivil hodi bele preokupa no hakilar ba hahalok brutalismu husi membru PNTL hasoru nian sidadaun,n ne’ebé la tuir ona lei no ordem.

Familia ne’e husu Prezidente Repúblika, Primeiru Ministru, Parlamentu Nasionál husi Komisaun B no Ministériu Interior, atu bolu atensaun ba Komandante Jerál, Investiga no Prosesu sira ne’ebé ho nasaun defende kriminozu, duke defende reputasaun Instituisaun Estadu, tanba aktu defeza neʼebé Komandante Munisipiu Viqueque halo, mai tan deklarasaun ne’ebé Komandante PNTL, Komisariu Jerál halo liga ba kazu Viqueque nakonu ho deklarasaun FALSU.

Ho Kondisaun Vitima ne’ebé agora daudaun saúde ho kondisaun isin komesa tun no grave tanba kauza husi torturasaun, sira husu ba Ministériu Interior, PDHJ, Parlamentu Nasional no Sosiedade sivil,  hodi halo protesaun ba vitima no lori Autor nain-4 ga liu ne’ebé involve iha kazu ida-ne’e, lori to’o iha Ministériu Públiku hodi hasoru Imputa tuir lei no tuir Prosesu Disiplinar PNTL ba kualker prestasaun,

Iha Fatin seluk Provedor Direitus Umanus Justisa (PDHJ), Virgilio da Silva  Guteres ‘Lamukan’ hateten situasaun real ne’ebé ema ho defisiente hasoru, ne’e preokupante bainhira ita hasoru iha dalan ni-nin, tanba sira hala’o sira nia moris hodi sustenta ba nesesidade, maibé dala-barak liu ita haree ema ho defisiénsia iha bairo-bairo no dalan ninin, Bainhira ita haree defisiénsia sira iha dalan ninin sente estadu seidauk kria  kondisaun dignu ba ema ho defisiénsia, tuir mandatu ne’ebé konstituisaun haruka.

Nune PDHJ rekomenda ba estadu tenki ezekuta halo planu ba dezenvolvimentu no orsamentu jeral estadu tenki tau prioridade ba edukasaun ema ho defisiénsia sira nian no akoilamentu, lo-loos estadu tenki tau matan ba sosiedade sira ne’ebé hetan  trauma iha tempu naruk estadu tenki Konselin. Tanba ita agora iha PRADET, akonselamentu Laclubar no João de Deus nian fatin ne’e ba ema defisiénsia fíziku mental.

Virgilio konklui katak ema ho defisiénsia iha direitu hanesan ho ema la ho defisiénsia, tuir konstituisaun artigu 2 haruka, ema ho defisiénsia (EhD)  mental ka fíziku sira mos iha direitu hanesan ho ita ne’ebé la ho defisiénsia sira iha direitu hetan  liberdade goza asisténsia akonselamentu rekopera hosi defisiente nune’e mak tenki iha entidade hodi halo konselin ba sira tanba sira hetan bully iha  sosiedade.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here