Home Notisia Governu Rekúnese Limitasaun Lideransa Feto Iha Nível Munisipal No Lokal

Governu Rekúnese Limitasaun Lideransa Feto Iha Nível Munisipal No Lokal

597
0
Sekretária Estadu Igualdade, Albina Marsal Carvalho. {Foto: Media SEI | 27.02.2025]

Reportajen David Costa

Governu Rekúnese limitasaun lideransa feto iha nível Munisipal no lokal nian,  tan ne’e mak Governu liuhosi Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII) hamutuk ho parseiru sira hanesan GMTPL, sosiedade sívil, organizasaun feto no parseiru internasional sira adopta ona Enkuadramentu Estratéjiku Feto iha Pólitika ba tinan 2021-2025.

Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) Albina Marsal Carvalho,  hateten,  susesu no saida mak presiza halo tan hodi enkoraja feto sira asumi papel no responsabilidade importante sira iha Administrasaun Munisipal nian. Tanba iha polítika nível nasional nian feto nia partisipasaun liu ona kota ne’ebe maka iha 30% husi Parlamentu Nasional.

“Ita hotu hatene katak feto nia reprezentasaun pozisaun polítika iha nível nasional nian liuliu iha Parlamentu Nasional Dezde Lejislatura Daruak nian Timor-Leste ultrapasa tiha ona kouta 30%.  Iha Lejislatura Da-lima nian ho substituisaun sira ita atinje ona 40% no iha Lejislatura Da-Neen agora dadaun feto iha 37% iha Parlamentu Nasional, ba dahuluk feto lidera hanesan Prezidente Parlamentu Nasional no Feto na’in rua mak hanesan Prezidente Komisaun mak Komisaun F no C.,”  Dehan SEII Albina Marsal Carvalho, Bainhira Partisipa workshop kona-ba Desentralizasaun iha Timor-Leste ‘Lori Servisu Munisipal Besik liutan ba Sidadaun’ Iha Hotel Timor, Tersa 25/02.

Nia haktuir,  tanba iha estipulasaun klaru ka iha provizaun iha Lei Eleitoral Nú.7/2006 no alterasaun daruak iha tinan 2011 artigu 12 ne’ebé mak regula katak lista permanente no suplenti hosi kandidatura Parlamentu Nasional nian tenke iha minimu feto ida grupu nain 3 ho pena rejeisaun. Signifika se laiha feto ida iha kada grupu na’in tolu mak lista ne’e sei rejeita hosi CNE no Tribunal.

Enkuantu feto iha Ezekutivu nunka atinje 30% to’o agora, aas liu mak iha Governu Konstitusional Daruak mak 23%, dadaun ne’e iha 17% hosi 47 membru Governu. Iha nível suku nian feto hanesan xefe suku iha 5% no xefe Aldeia 4% iha eleisaun tinan 2016, maibé infelizmente iha eleisaun 2023 feto hanesan Xéfe Suku tun ba 4% no hanesan Xéfe Aldeia nafatin.

“Ita hotu hatene katak feto iha lideransa Munisipal nian liuliu hanesan Prezidente Autoridade sei menus tebes ka naiin 2 deit hodi nain 13 iha governasaun agora. Aliende ne’e feto iha 23% kompara ho mane 77% iha pozisaun foti desizaun nian iha funsaun públiku,” Nia hateten.

Nia explika, governu Rekúnese limitasaun lideransa feto iha nível Munisipal no lokal nian,  tan ne’e mak Governu liuhosi Sekretaria Estadu ba Igualdade hamutuk ho parseiru sira hanesan GMTPL, sosiedade sívil, organizasaun feto no parseiru internasional sira adopta ona Enkuadramentu Estratéjiku Feto iha Pólitika ba tinan 2021-2025 hodi envolve mós liña ministerial, partidu pólitiku no parseiru sira hotu hodi servisu hamutuk halo formasaun lideransa, advokasia no edukasaun sívika atu hakbiit feto hodi kompete iha eleisaun suku nó mós atu bele hetan konfiansa hosi partidu póltiku sira hodi nomeia ba hanesan Prezidente Autoridade Munisipal no iha pozisaun lideransa no jestaun iha área no nível sira seluk.

“Governu nota katak ita sei iha ketan dook tebes entermu feto nia lideransa iha nível munisipal no lokal nomos iha nível ezekutivu. tan ne’e mak importante ita hotu servisu hamutuk hodi kontinua fó formasaun no kapasitasaun ba feto sira mós atu hare lei no pólítika sira ne’ebé sai bareira ne’e presiza reve no halo ajustamentu. exemplu sei lei suku nian no mekanizmu nomeiasaun sei hanesan agora dadaun mak ita sei mantein ho situasaun agora. Tanba nomeiasaun ba kargu PAM ne”e konforme lideransa polítika sira nian,” Nia explika liu tan.

Tanba ne’e SEII hanesan makina governu nian ne’ebé koordena no halo advokasia sei kontinua servisu hamutuk ho parseiru sira natu implementa Enkuadramentu Estratéjiku Feto iha Polítika nian iha areas prinsipal 8 mak hanesan tuit mai ne’e formasaun no kapasitasaun: atu asegura katak governu, partidu polítku sira, organizasaun sosiedade sívil sira nia papel importante tebes atu halo kapasitasaun no promosaun ba feto. Nune’e presiza dezenvolve programa sira hanesan edukasaun sívika atu aumenta kapasidade feto iha vida polítika no lideransa komunitária. SEI mós iha programa no atividade ba ida ne’e liuhosi Departmentu Promosaun Partisipasaun Feto iha Polítika.

Haforsa implementasaun igualdade jéneru iha partidu polítika laran: atu fornese formasaun kona-ba igualdade jénru lideransa partidu nian, militante no simpatizante sira hodi promove no pratika kultura igualdade jéneru iha partidu polítiku laran no asegura alokasaun orsamentu atu promove igualdade jéneru,

 Orsamentu Sensível Jéneru ba Feto iha Polítika: atu asegura alokasaun orsamentu ba partidu polítiku sira no instituisaun relevante hodi implementa kompromisu igualdade jéneru no hakbiit feto nia partisipasaun iha eleisaun

 Infraestrutura ne’ebé assesível ba ema hotu-hotu, inklui ema ho defisiénsia: rekere asesu ba fasilidade no infraestrutura ne’ebé apoiu feto no ema ho defisiénsia sira

 Haforsa no hasae partisipasaun feto iha desentralizasaun no poder loka: asegura 30% feto nia reprezentasaun iha desentralizasaun no governasaun lokal.

Pratika kultura sensíbilidade jéneru no inklusivu: enkoraja pratika kultura no inkluzaun iha governu, partidu polítiku no instituisaun komunitária.

 Seguransa inklusivu ba kandidatu feto no voranre sira: atu garante provizaun seguransa no planu seguransa ba kandidata feto no votante sira.

 Media responsivu jéneru no inklusivu: atu asegura abilidade hosi media kona-ba reportajen no kovertura ne’ebzee sensivel no inklusivu.

Nune’e mós SEII sei kontinua servisu hamutuk ho parseirua hosi instituisuan governu hanesan MAE, CNE, STAE no Parlamentu (GMPTL) partidu polítiku, sosiedade sívil no organizasaun internasional sira hodi asegura implementa enkuadramentu stratjiku feto iha polítika nian bele lori impaktu no mudansa positive hodi aumenta feto iha liderasan no dezblokia bareira sira no responde ba abut dezigualdade nian.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here