Reportajen Adroaldo “Saretukau”
Komunidade afetadu inundasaun 4 abril 2021 hamutuk uma-kain 64, iha bairu Kampung Baru, Aldeia Ailok Laran, Suku Hera, Postu Cristo Rei, Dili, hetan bandu hosi Falintil Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Komponenente Naval atu uza sira-nia kintal rasik, tanba fatin refere atu harii ka alarga fatin treinamentu ba Komponente Naval nian.
Ba kestaun ne’e komunidade sira, liu hosi konferensia imprensa, husu Ministru Defeza no Ministru Justisa atu halo diálogu ho sira ba fatin ne’ebé Komponente Naval atu uza.
Sira hetan karta hosi Komponente Naval ne’ebé haruka Xefe Suku rasik entrega ba sira atu hamamuk fatin.
“Ami tenke hamamuk fatin ne’e, hahú iha loron 1 Abril to’o 30 Junu 2025, tanba komponente Naval atu alarga fatin treinamentu Naval nian.” Dehan Porta Voz Aquilis da Silva, iha Bairu Kampung Baru, Aldeia Ailok Laran, Hera, segunda, (14/04).
“Ami prontu atu kopera ho Governu nia planu maibé ne’e la’os apenas rai de’it ami tenke hamamuk maibé ne’e relasiona ho ami nia moris, liga ho rai ne’e, liga ami no oan sira moris fatin iha ne’e hahú kedas iha 1991, alein de ne’e husi rai ne’e mos mak sustenta ami nia moris lor-loron liu husi peska no agrikultura, nune’e mos hodi sustenta ami nia oan sira ba eskola.” Dehan Aquilis.
Sira husu Ministru Defeza no Ministru Justisa atu halo konsulta no diálogu ho sira atu nune’e sira bele kompriende no bele iha solusaun ida mak benefisia uma-kain 64 nomos benefesia Governu ba alargamentu fatin teinamentu naval.
Sira presiza estebelese mínima transparensia relasiona ho indemnizasaun ka kompensasaun, se seria possivel governu kria bairu foun, re-alojamentu se nesesita, ne’e obrigasaun legal husi Lei Espropriasaun nu.8/2017.
“Tanba ne’e desenvolvimentu labele sakrifika fali komunidade nia direitu ba hela fatin, rai no rendimentu ba moris lor-loron nian. Dezenvolvimentu ne’e tenke tane as ema nia direitu ba hela fatin no rai, dignidade no bem estar ba ema tomak nian, labele iha previlegiu.” Nia dehan.
Ba kestaun ne’e, Xefe Suku Hera Antoninho Marcos da Silva, hatete, wainhira inundasaun 4 Abril 2021, sira konsege halibur komunidade sira hamutuk ho Komponente Naval halo diálogu dala ida de’it no la iha tan kontinuasaun to oras ne’e.
“Semana hirak liu ba kotuk, sira telfone ha’u atu hatete ba komunidade sira atu hamamuk fatin ne’e, tanba ne’e mak ha’u husu ba parte Komponente atu halo karta ida atu fo ba komunidade sira haree i fo prazu fulan tolu (3)”.
Hanesan lideransa komunitária, ami propoin ba governu ka liuhosi Ministériu Defeza bele trata komunidade sira ne’e ho dignu, tanba altura ne’eba komunidade sira mai hela iha fatin ida ne’e la’os tutúr mak sira mai, maibé kuandu akontesimentu iha 12 novembru 1991, komunidade sira aloka hosi parte Metiaut mak mai hela iha fatin ne’e.
Tanba sira hela tinan naruk ona, presiza governu tau atensaun atu komunidade sai mos ho dignu.
“Ami parte lideransa komunitária kopera ho governu maibé ministériu kompetente, liu-liu Ministériu Defeza kordena ho ministériu ne’ebé relevante, trata ba asuntu rai, agrikultura tenki mai halo levantamentu, mais até a data seidauk halo levantamentu ba komunidade sira.”
Nia haforsa tan katak, nu’udar lideransa komunitária, nia esforsu buka solusaun liuhosi hato’o komunidade nia preokupasaun ba postu atu enkamiña ba ministériu relevante, tanba depois de komunidade sai sira atu ba hela iha ne’ebé?
Iha sorin seluk, Dilva Emiliana Rodrigues Pereia, komunidade afetada ba konstrusaun treinamentu Naval nian hato’o, sente triste tanba sira sei la hetan tan rendimentu hanesan baibain wainhira sira sai hosi sira-nia hela fatin atual.
“Ami nia fatin seidauk sobu, maibé tuir karta ne’ebé ha’u rasik simu apartir de agora ba leten tenki hamamuk fatin, tanba ne’e fo impaktu tebes ba ami. Komunidade hotu-hotu sente triste tanba apartir de agora ne’e sira labele halo sira-nia aktividade hanesan ortikultura ka peskas tanba hein de’it bainhira mak sira atu sobu.”










