Reportajen Joselina dos Santos
Governu Liuhosi Ministeriu Saúde Servisu hamutuk Organizasaun Saúde Mundial (OMS) Timor-Leste Hodi Marka “Loron Mundial La Fuma Tabaku” hodi kombate adisaun tabaku no promove nasaun saudável presija hahan, la’os tabaku no faktus sira ne’e hatudu katak, tabaku iha impaktu negativu boot la’os deit ba ema nia saúde, maibé mós sistema aihan no ekosistema tomak.
Liuhosi Konferensia Imprensa, Reprezentante OMS iha Timor-Leste Arvind Mathur hateten, Kada tinan tabaku oho ema millaun 8 Iha mundu tomak, besik millaun 3.5 hektares rai maka uza ba sai plantasaun tabaku kada tinan. Kuda tabaku bele mós kontribui ba deflorestasaun ba rai hektares 200 000 kada tinan. Rai ne’ebe uza ba kuda ona tabaku, sai rai ne’ebé iha kapasidade kiik atu kuda ai-han sira, tanba tabaku hamenus rai nia fertilidade. Ba kada sigaru masu 15 ne’ebé faan, kauza ai-hun ida ema tenki tesi.
Produsaun sigarru mós kontribui ba mudansa klimátika. Produsaun tabaku responsabiliza ba gás emissaun Co2 besik millaun 84 kada tinan. Produsaun sigarru mós kauza bee menus biliaun 22 (tons) ne’ebé ekivalente ba 2.5 vezes liuhusi fornesimentu bee anuál ba populasaun tomak iha nasaun boot ida hanesan Reinu Unidu. Sigarru rohan sai hanesan lixu ida ne’ebé ema soe arbiru liu iha mundu, responsailiza ba lixu tóxiku esik 766.6 kg kada tinan. Sigarru rohan mós hanesan lixu plástiku ne’ebé soe barak iha tasi ibun, ne’ebé fó ameasa boot ba ekosistema iha tasi laran.
“Ha’u subliña faktus importante hirak ne’e tinan ida ne’e, ita-nia tema loron Mundiál La Fuma Tabaku nian maka ita presija hahan, la’os tabaku. No faktus sira ne’e hatudu katak, tabaku iha impaktu negativu boot la’os deit ba ema nia saúde, maibe mos sistema aihan no ekosistema tomak. Tabaku sai hanesan inimigu ne’ebé perigu ba ita-nia saúde, la’os ataka deit ita-nia pulmaun, maibé mós estraga ita-nia fuan no ita-nia sistema imunidade. Efeitu tempu naruk husi tabaku inklui moras kroniku sira, moras todan no mate sedu”, dehan, Reprezentante OMS iha Timor-Leste Arvind Mathur, iha Salaun Centro Saúde Munisipiu Dili Farmoza, kuarta 31/05.
Nia dehan, Governu Timor-Leste no Ministériu Saúde prioritiza ona kombate uza tabaku no ninia risku sira iha nasaun ida-ne’e. No ONS Timor-Leste sai ona parseiru Governu no Ministeriu Saude nian iha esforsu hotu-hotu. Nune’e OMS nia estratéjia atu kombate tabaku ne’e koñesidu hanesan estratéjia MPOWER M (Monitoring) halo monitorizasaun ba polítika uza tabaku no prevensaun, P (Protect) atu proteje ema husi fuma tabaku, O (Offer) atu tulun para fuma fuma, w (Warn) atu fó avizu kona-ba perigu tabaku, E (Enforce) atu fó reforsa badu sira konaba promosaun tabaku no sponsor sira, R (Raise) atu hasa’e taxa ba tabaku, no ha’u kontente atu deklara katak Timor-Leste servisu ona ba pilár sira-ne’e hotu.
“Sentru hapara fuma Formosa, ne’ebé ita hamriik ohin loron, hanesan ezemplu ne’ebé hatudu progresu ne’ebé ita halo ona. Sentru ida-ne’e sai hanesan sentru dahuluk harii iha fulan-outubru tinan 2021 ho apoiu husi OMS, no ohin Timor-Leste iha totál Sentru hapara fuma haat. Tuir mai tolu ne’e lokaliza iha Ermera, Liquica no Oecusse”, nia salenta.
OMS iha komitmentu atu suporta Ministériu Saúde hodi aumenta númeru Sentru sira ne’ebé hala’o tiha ona atu nune’e ema Timor-oan barak liután bele hetan tulun ne’ebé sira presiza atu hapara fuma. Governu Timor-Leste mós hatudu kompromisu ne’ebé hodi introdús no hasa’e taxa ba tabaku. Hatudu vontade polítiku ida-ne’e nu’udar testamentu ba determinasaun atu proteje povu nia saúde.
Dezde Janeiru 2022, taxa excisaun ba tabaku iha Timor-Leste hetan ona aumentu substansial, sa’e husi $19 kilograma ba $50 kilograma. Prosesu kona-ba susesu ida-ne’e, Timor-Leste aumenta taxa ba $100 kada kilograma iha Janeiru 2023. Folin ne’ebé sa’e maka’as tebes iha impaktu boot ba konsumu sigarru, ne’ebé bele halo ema ida hanoin didiak konaba sira-nia toman la saudável sira.
“Ha’u bele garantia ba imi katak Ministeriu Saúde, ho asisténsia téknika husi OMS, servisu ho badinas hodi halo tuir protokolu FCTC nian hodi elimina Komérsiu ilegál husi produtu tabaku ne’ebé bele mosu tanba aumentu taxa. Iha ita-nia dalan ba sosiedade saudável ida ne’e, Ministériu Saúde adopta ona abordajen holistiku ida. Ita la’ós de’it kombate uzu tabaku maibé mós promove kultura saudavel”, nia informa.
Atu kombate moras la komunikavel, Timor-Leste implementa ona instrumentu ida importante naran pakote esensial ba moras la komunikavel (Pen). Pakote ida-ne’e permite atu identifika no monitoriza fatór risku sira hanesan tabaku, alkohol, konsumu alkohol, no tomak la saudável sira.
Nu’udar parte husi esforsu Integradu ida-ne’e, OMS kolabora ho Ministériu Saúde hodi estabelese fatin jinastika area públiku ne’ebé, ne’ebé enkoraja sidadaun sira atu halo atividade fiziku. Liuhosi fornese fatin asesivel ba ezersísiu, ami hakarak inspira ema sira atu tau sira-nia moris-di’ak no fortalese Timor-Leste ne’ebé saudável liu tan.
“Ita tenke enkoraja timor oan barak liután atu buka asisténsia ne’ebé iha ba hapara tabaku, tanba ema ida-idak ne’ebé simu tulun husi sentru hapara fuma bele sai ita-nia fontes atu promove nasaun ida ne’ebé livre husi tabaku,” Dehan, Ministra Saúde Odete Maria Freitas Belo.
Nia deham, Timor-Leste nu’udar nasaun ida husi nasaun 20 iha mundu ho taxa uza tabaku aas, no entre nasaun illa ki’ik lima ne’ebé sei dezenvolve hela inklui Kiribati, Nauru, Tuvalu, no Illa Solomon, ne’ebé uza tabaku barak liu. Survei ida iha tinan 2014, hala’o iha Timor-Leste uza métodu OMS hanaran STEPS, hatudu katak insidénsia uza tabaku iha Timor-Leste mak 48.6 %.
Tuir Sasin, Gaspar da Silva ho idade 48 artista freelance husi Dili, fahe ninian istória inspirativu husi hapara fuma ho susesu ho suporta husi Sentru Hapara Fuma Formoza. Desde fulan Dezembru tinan 2022, nia simu ona asisténsia presiozu liuhusi vizita akompañamentu lubuk ida, konsiente ba impaktu pozitivu husi Ministériu Saúde nian servisu iha parseria ho OMS.









