Home Notisia ADB Dehan Timor-Leste Nia Demanda mak Infraestrutura, Analizador Sira Fo Observasaun

ADB Dehan Timor-Leste Nia Demanda mak Infraestrutura, Analizador Sira Fo Observasaun

962
0
Vice Presidente ADB ba East and Southeast Asia, no Pacific nian, Scott Morris

Asian Development Bank hanoin katak importante tebes atu investe iha ema, maibe Timor-Leste nia demanda bo’ot liu mak infraestrutura. Maibe analizador Timoroan sira nia hanoin katak investementu infraestrutura tinan barak ona seiduak lori retornu no lori risku ba future osan petroleum nian hotu.

Vice Presidente ADB nian ba East and Southeast Asia, no Pacific nian, Scott Morris, rekoinese importansia hosi demanda dezenvolvimentu iha setor sosial nian, maibe Timor-Leste hakarak liu mak infraestrutura.

“Hau sei koalia buat jeral deit. Ami haree duni katak iha demanda kona ba setor sosial iha nasaun barak. Ami mos hakarak responde ba ida ne’e hodi hatudu katak investe iha ema mak importante. Iha kapital fiziku no mos iha kapital humanu. Nune’e, investe iha edukasaun, saude no amplamente iha setor sosial mak area ne’ebe ami expanda ami nia engazamentu hodi responde ba demanda ne’ebe mosu. Hato’o ida ne’e, nudar ita nota ona, Timor-Leste nia demanda bo’ot mak infraestrutura fiziku,” Vice Presidente Scot Morris hato’o ba Neon Metin, iha Milan, Italia (06/05).

“Infraestrutura mantein nudar parte bo’ot hosi ami ami portofolio iha nivel korporativu nian. Ami konsidera ida ne’e importante ba dezenvolvimentu tempu naruk no ba kresimentu nian. Ami laos responde deit ba governo nia demanda, maibe ami rekoinese mos kata kami sei investe deit ba projetu sira ne’ebe implemena no fo impaktu dezenvolvimentu,” Vice Scott esplika liutan.

Vise Presidente ne’e mos hatete katak, projetu sira ne’ebe lao hela dadaun iha Timor-Leste, fiar katak fo retornu importante. Maibe ne’e mos laos atu hatete kata kami nega tiha setor sosial.

Hanoin ne’ebe hanesan hato’o hosi Xefe Ekonomi ADB nian Albert Park ne’ebe rekoinese katak rendementu hosi petroleum nian nia hotu iha tempu badak no Timor-Leste presija diversifika ninia ekonomia, no investe iha infraestrutura mak dalan ida diversifika ekonomia.

Ministra Finansas Timor-Leste mos hato’o katak projetu infraestrutura nebe ADB investe kontribui ba dezenvolvimentu sosial mos.

“ADB nia suporta ba hadiak estrada nasional sira sei ajuda ligasaun komunidade sira nian no hafasil liutan servisus edukasaun, kuidadu saude, no apoio sosial nian. Asesu ne’ebe diak ba dalan sira sei ajuda mos governo nia programa hanesan Nutrisaun Integradu no Portesaun Sosial Ne’ebe Adaptivu, no sei atinji ema barak no fo impaktu bo’ot liu,” Ministra Santina hato’o.

Relatoriu Peskija hosi Joao Cardoso nian ho titlu Infrastructure and Economic Diversification in Timor-Leste (https://th.boell.org/sites/default/files/2023-12/tl-economy-diversification-2023.pdf) jeralmente hatudu aseitasaun ho ADB no mos Ministeriu finansas, partikularmente relasiona ho infraestrutura sira hanesan estrada, fontes no portu ne’ebe sei fasilita liutan transportasaun sasan no servisus, atrai investor hosi rai liur, fasilita komersiu entre nasaun nian no mos fornese empregu. Maibe Joao Cardoso nia peskija mos nota katak investementu governo nian ba infraestrutura turizmu no agrikultura sei menus bainhira kompara ho infraestrutura sira seluk.

Maibe analista independente ne’ebe sempre hato’o hanoin no halo peskija ba pulitika publik nian iha hanoin ne’ebe diferente no kontekstual liu.

“Maski ho investimentu boot iha infraestrutura dezde 2011 mai leten, maibe ne’e de’it la sufisienti atu dudu kreximentu ekonomiku aas hanesan tarjetu PEDN nian. La fasilita kriasaun empregu, la dudu investimentu setor privadu nian, no la fasilita diversifikasaun ekonomia,” Independent Policy Analyst, Guteriano Neves hato’o.

Guteriano mos hato’o katak infraestrutura boot balu la konsege lori retornu investimentu nian no sai fali White Elephant, no depende ba orsamentu estadu nian no Fundu Petroleu atu mantein no operasionaliza.

“Entaun hau hanoin tempu ona ba TL hamutuk ho ajensia sira atu rekonhese katak Infraestrutura fizika deit la sufisienti, no presiza intervensaun iha area seluk mos hanesan Kapital Umanu, no kualidade instituisaun nian,” Guteriano esplika liutan.

Maski infraestrutura kontinua importante, maibe bele espesifiku liu lori haree ba infraestrutura sira hanesan eskola, ospital, irigasaun, estrada rural, no tipu infraestrutura sira ne’ebe iha efeitu direita ba ema nia moris, no lori impaktu direita ba ekonomia naun petroleu nian.

Lao Hamutuk nia analiza ne’ebe publika iha tinan kotuk (https://www.laohamutuk.org)hatete katak Timor-Leste nia investementu ba area infraestrutura dala barak liu uza osan hodi imprestimu nian no dala barak liu mos atu uza ba konstrusaun estrada, portu no fontes. Infelizmente Governu hatudu intensaun iha livru relatóriu dokumentu Orsamentu Jerál Estadu 2025 planu atu halo empréstimu ba projetu petrolíferu. Lei OJE 2025 autoriza Governu atu asina kontratu ba empréstimu foun até tokon $850 husi kredór sira.

Analiza Lao Hamutuk nian mos hatete katak maske iha tinan 2016 Camara das Contas Timor-Leste nian rejeita tiha Governu nia planu atu empresta tokon $50 husi Xina atu uza ba harii fali sistema drainajen iha Dili tanba akordu empréstimu viola Timor-Leste nian direitu atu hili kompañia atu implementa projetu, maibé laiha serteza katak órgaun estadu sei proteje soberania nasionál iha futuru.

Hosi inan 2009 to’o 2011 Governu Timor-Leste aprova lejizlasaun polítiku no finansiál atu deve husi Governu rai seluk no instituisaun finanseiru internasionál sira. Timor-Leste halo empréstimu iha momentu ne’ebé osan sei iha no tenke selu fali iha futuru. Ida ne’e, sei kria risku ba soberania, dependénsia external no dominasaun estranjeira.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here