Home Uncategorized Lisaun husi Kazu Asédiu Seksuál no Violénsia Bazeia ba Jéneru iha UNTL:...

Lisaun husi Kazu Asédiu Seksuál no Violénsia Bazeia ba Jéneru iha UNTL: Tanba sá, oinsá, no oinsá ita bele hatán?

1299
0
Peskizadora Lili Chen. [Foto: Filomena | 29.07.2023]

By Lili Chen & Joanico Gusmão*

Kazu Violénsia Baseia ba Jeneru no Asediu Seksual (VBJAS) iha UNTL

Kazu VBJAS ne’ebé mak akontese iha Departamentu Politika Públika (DPP), Fakuldade Siénsia Sosiais no Politika, UNTL, hetan atensaun boot no imediatu hosi publiku. Iha konferénsia imprensa iha dia 6 fulan Outobru, vitima feto nain tolu (3) ne’ebé mak estudante DPP deklara katak sira sofre Asediu Seksual (fíziku no la fíziku) hosi profesór mane ne’ebé mak profesór permanente no halo violénsia ba estudante sira husi 2008 to’o agora. Lamentávelmente, kazu ne’e laos foun. Anekdotas barak hosi fakultade seluk iha UNTL no universidade seluk mos rona hosi tempu ba tempu, ho vitima sira inklui estudante, fusionriu, no membru profesóra sira. Maski Timor-Leste halo progresu boot iha establisimentu lei no politika atu kriminaliza VBJAS no proteje vitima, e UNTL, ho apoiu hosi UN Women, implementa Inisiativa Kampus Seguru (IKS) desde tinan 2021 too 2024, problema sira ne’e nafatin akontese. Kazu balun sei iha prosesu legal, maibé vitima barak nafatin sofre iha silénsio. Iha artigu ida-ne’e, ami hakarak hatudu tanba sa violénsia baseia jeneru no seksual seksual akontese? Saida mak iha ona iha sistema? no Oinsá mak ita bele responde hamutuk, ne’ebé importante tebes atu kria sosiedade seguru no igual ba hotu-hotu.

Ami deklara katak, maski kazu sira ne’e la hanesan no akontese iha tempu no fatin diferenti, kazu sira ne’e mosu hosi faktór sosial no sistemátiku komplikadu, ne’ebé mak barak hakmatek iha divisaun klas no norma jéneru, ne’ebé mak liga ho relasaun poder. Ami mos hakarak hatete katak, la bele dehan katak vitima sira de’it mak tenke koalia sai no ejiji justisa, karik sistema ne’e la fo apoiu atu hetan justisa no nafatin sustenta kultura impunidade. Hierarkia poder ne’ebé nafatin ekziste entre vitima no perpetradór iha estrutura poder, halo dezafio ida ba justisa. Ikus liu, ami hakarak sublinha katak kria fatin ida ne’ebé seguru no inklusivu ba hotu-hotu maka responsabilidade ida ba hotu-hotu.

Faktór Ne’ebé Halo Violénsia Seksual Nafatin Akontese

VBJAS inklui tipu fiziku ho naun-fiziku, hanesan verbal ho hakerek, ka vizual ka jestu, e akontese ba feto no labarik-feto sira desproporsionálmente kompara ho mane sira. Faktór ne’ebé importante liu tanba sa VBJAS nafatin akontese iha Timor-Leste maka norma jéneru no estereótipu ne’ebé profundamente integra iha kultura, ne’ebé fasil justifika ka normaliza violénsia kontra feto sira, partikularmente husi área rural. Norma sira ne’e prioritiza mane sira foti desizaun ho autoridade no poder iha kultura, komunidade, no uma laran. Relasaun entre mane sira no kultura sira maskulinidade nian fasil justifika agresaun, dominasaun no kontrolu. Hierarkia poder ne’ebé presumi katak mane sira iha priviléjiu no feto sira tenke submissaun, halo vitima barak seidauk sente seguru atu ko’alia ka foti asaun legal kontra perpetradór mane, tanba tauk ho estigma sosial, vergonha ka retribuisaun. Kazu barak resolvido liu hosi justisa tradisionál-rekonsiliasaun entre vitima no perpetradór, ka sei la hetan atensaun. Falta rekursu no asesu ba edukasaun no ekonomia mos halo feto kiak barak vulnerável liu husi sofre violénsia repetidamente. Espasu públiku, inklui instituisaun, hanesan mos réplika hosi desigualdade jéneru ne’ebé existe iha espasu privadu. Lideransa feto ne’ebé ho poder desizaun-ne’ebé importante atu promove paz no seguransa ba feto, nafatin limitado iha instituisaun públika nivel nasional no lokal.

Esforsu Husi Governu no Parseiru Sira

Iha resposta ba violénsia ne’ebé ameasa feto no labarik feto, Governu Timor-Leste ho parseiru sira establise lei no politika barak atu combate VBJAS. Konstituisaun RDTL iha Artigu 16 no 17, deklara katak sidadaun hotu iha direitu hanesan iha fatin hotu, la’os haree ba sira nia jéneru. Artigu 59 mos hatete katak sidadaun hotu iha direitu ba edukasaun no oportunidade igual atu asesu ba nivel edukasaun aas liu. Esforsu sira mos inklui adopsaun Konvensaun Internasional kona-ba Halakon Diskriminasaun Oin-Oin kontra Feto, 1325 no Ema ho Difisiensia no Labarik, Lei kontra Violénsia Doméstika, Planu Asaun Nasional ba VBJ no 1325, inisiativa sira atu fornese matadalan no resposta ba VBJAS no suporta ba vítima sira, no kampanha sensibilizasaun atu halo transformasaun sosial, hanesan Kampanha Loron 16 kontra Violénsia hasoru Feto. Servisu saúde no konselha mos bele aumenta hodi suporta vitima sira no enkoraza sira atu relata kazu.

Maski iha progresu iha kombate VBJAS iha Timor-Leste, implementasaun lei no politika sira seidauk konsistente no sustentável. Sistema justisa nafatin kritika tanba resposta haan tempo naruk no taxa konviksaun ne’ebé ki’ik, no seidauk sensível ba jéneru no nesesidade integradu hosi vitima sira. Falta sensibilizasaun no edukasaun kona-ba igualdade jéneru no direitu umanu nafatin sustenta atitude no pratika sira. Dadus hatudu katak 9% hosi Orsamentu Jeral Estadu 2025 maka marka ho jéneru. Preokupante liu, joven barak seidauk kompriende natureza no faktór VBJAS, no seidauk iha koñesimentu diak kona-ba oinsá atu proteje an.

Dezafiu ba Vitima atu Hetan Justisia

Asaun asediu seksual dalabarak akontese iha espasu privadu, hanesan otel, kareta laran, ka kantor, ho perpetradór no vitima de’it. Buka evidensia hosi violasaun ne’e difísil iha kazu harasment/asediu, partikularmente bainhira perpetradór barak hosi klase sósiu-ekonómiku boot, ho presvilejiu, status, no influénsia. Vitima hetan kritika barak tanba sira nonok ka resposta tarde depois kazu akontese kleur ona, tanba seidauk hatene kona-ba natureza VBJAS, tauk ho estigma no ostrasizmu sosial, fo sala ba vitima, ka retaliasaun hosi perpetradór ne’ebé iha poder.

Kondena perpetradór ne’ebé iha poder iha publiku bele halo estragu ba privasidade, reputasaun, kareira, no dezenvolvimentu akademika hosi vitima, no mos relasaun familiar no sosial. Balun bele mos defende perpetradór ho dehan katak konsensu existe entre vitima no perpetradór iha kazu VBJAS hanesan tranzasaun seksual. Maibé, la iha konsensu seksual ida ne’ebé real iha hierarkia poder hanesan ne’e, tanba normal duni ne’e motivadu husi abuzu no eksplorasaun seksual hosi individu ka grupu ne’ebé iha poder ba ida ka grupu ne’ebé seidauk iha poder no barak liu tenke lakon tanba la iha proteksaun ka opsaun.

Dezafiu iha Institusaun UNTL

UNTL, hanesan universidade públika ida de’it iha Timor-Leste, enfrenta risku VBJAS, ne’ebé ameasa seguransa feto sira iha kampus. UNTL iha Kódigu Konduta husi 2010 ne’ebé temi ona la iha toleransia ba VBJAS. Entre 2021 no 2024, UNTL servisu hamutuk ho UN Women atu implementa IKS hodi kria kampus ida ne’ebé seguru no inklusivu, atu fortifika prevensaun no resposta ba VBJAS. Mezumenus iha kazu VBJAS 25 mak rejistradu ona iha Pro-reitoria para os Assuntos de Provedoria e Aconselhamento (PRAPA) UNTL nian iha tinan tolu nia laran.

Maski iha inisiativa no kampanha sira kontra VBJAS ne’ebé implementa liu husi IKS, no mos iha sentru peskiza hanesan Sentru Direitos Humanus ne’ebé organiza treinu regular ka semináriu kona-ba igualdade jéneru no direitu feto, nafatin iha espasu atu melhora.

Mekanizmu atu entrega kazu VBJAS internál mak PRAPA, maibé kazu barak rezolve ona iha nivel departamentu ka fakuldade, ne’ebé lideransa barak maka mane.Integradu kazu ba PRAPA la garante katak konsellu disiplina sei halo reuniaun ka suspendi ka fo sasansaun ba perpetradór. Kódigu Konduta hosi UNTL iha ona husi 2010, maibé seidauk iha Padraun Prosedimentu Operasional (PPO) atu implementa efektivamente. PRAPA no sira nia servisu konselha nafatin komitetu hodi suporta vitima, maibé la iha poder boot atu proteje vitima sira ne’ebé hakarak hatete iha ambiente hostil, ne’ebé perpetradór sira barak maka mos profesór ne’ebé iha poder. Konsellu dixiplinár mak iha kompotensia atu investiga kazu ne’e, e mos bele submete rezultadu ba Komisaun Funsaun Públiku. Maibe, konsellu dixiplinár nia independensia la iha serteza nafatin, e la bele asegura interese maksimu ba vítima sira. Vitima sira ne’ebé koalia sai ka relata kazu bele hetan intimidasaun ka ameasa, tanba perpetradór nafatin ativo iha kampus. Sira bele suspende ka husik eskola tanba lakohi hamutuk ho perpetradór sira iha fatin hanesan, e mos bele hetan trauma fízika, emosional, no psikolojiku.

Kria Fatin Ida Seguru no Inklusivu

Responsabilidade atu kria ambiente ida ne’ebé seguru ba feto la limita ba ONU ka lideransa universidade de’it. Mos la bele depende de’it liu husi fo sansaun ba perpetradór ka obliga vitima atu koalia sai, tanba hierarkia poder no desigualdade ne’ebé nafatin existe entre vitima no perpetradór maka integra hela iha sistema jéneru, ne’ebé envolve no fortifika hosi istória. Sistema jeneru sei fasilita violensia ho forma oin-oin liu husi rede, grupu ka individua.

Hanesan krime públiku, ema hotu-hotu iha dever no responsabilidade atu relata no responde kazu VBJAS. Bainhira ita rona ka observa kazu ida akontese, ita tenke rejeita atu hakmatek ka ignorante. Ita mos tenke eduka malu atu suporta vitima sira, rona sira nia istória ho kompaixaun no respeitu, la’o ho jujamentu ka kritika. Importante liu, ita hotu-hotu tenke iha komitmentu atu kria espasu seguru no inklusivu ba hotu-hotu hodi partilha perspetiva ka hanoin iha espasu dijitál no naun-dijitál, ho alertu ba ameasa seguransa sibernetiku, inklui violasaun privasidade, bully, no abuzu no violénsia online ne’ebé fasilita liu hosi teknologia dijitál no AI iha espasu dijitál.

Esperansa ba Futuru

Kazu UNTL ida ne’e bele hatudu parte nakukun husi ensinu superior, maibe lori mos esperansa ba ita hotu atu kombate no halakon VBJAS iha universidade, eskola, no instituisaun no fatin publiku sira seluk nudar asaun koletivu. Polítika sira, lei sira, no akonsellamentu ne’ebé alvu ba kondenasaun autór nian ka protesaun ba vítima sira importante tebes, maibé sira rasik labele rezolve iha relasaun podér iha kazu VBJAS. Aprosimasaun ida ho aspetu oioin no komprensivu, ne’ebé maka sensivel ba jéneru, informadu ba trauma, no sentradu iha sobrevivente, presiza atu halibur parte interesada sira hosi setór oioin hodi rezolve kestaun kompleksu sira konaba VBJAS nian. Liu-liu importante atu esforsu nafatin hodi sensibiliza no eduka públiku en-jerál, inklui ema sira ne’ebé iha podér, atu komprende norma jéneru, injustisa jéneru, no ninia konsekuénsia sira hosi VBJAS iha forma fíziku no dijitál ba seguransa feto sira-nian, komunidade, no estadu. Feto sira maka ita nia oan-feto, inan, feen, no alin. Kria espasu seguru no privadu ba feto sira esensiál ba seguransa feto sira, komunidade, no estadu. Hein katak, hotu-hotu bele hamriik ho solidariedade hodi halakon violénsia ho forma saida de’it hodi haburas kultura ekuitativa no justo ba feto no labarik-feto sira iha nasaun ida ne’e.

(Artigu ne’e reflete opiniaun individuál no la reprezenta pozisaun no perspetiva UNTL nian)

*Lili Chen nudar Dosente Departamentu Siensia Politika, Fakuldade Siensia Sosiais no Politika, UNTL) no Joanico Gusmao Alves (Eis Kordenador Sentru Direitus Umanus, UNTL no Joanico Gusmão nudar Eis-Koordenador Centru Direitus Humanus UNTL.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here