Home Notisia MDI Konsidera OJE  2026, Hatudu Progresu Transparénsia no Konsultasaun, Maibé Limitadu Iha Apoiu Dezenvolvimentu...

MDI Konsidera OJE  2026, Hatudu Progresu Transparénsia no Konsultasaun, Maibé Limitadu Iha Apoiu Dezenvolvimentu Inkluzivu

161
0
Mata Dalan Institutu (MDI) halo konferénsia imprensa, (Foto-David)

Reportajen David da Costa

Mata Dalan Institute (MDI) konsidera Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan 2026, hatudu progresu iha transparénsia no konsultasaun, maibe nafatin sentralizadu, dezekilibradu iha setór sira, no limitadu iha apoiu dezenvolvimentu inkluzivu, reziliente ba klima, no orientadu iha nivel lokal.

Porta vos Mata Dalan Institute (MDI), Noé Gaspar Tilman, hatete,  ohin MDI ofisialmente aprezenta nia submisaun analítika ba Parlamentu Nasionál kona-ba Proposta Orsamentu Jeral Estadu ba tinan 2026. Submisaun ne’e rekoñese kompromisu polítika Governu nian hodi hametin dezenvolvimentu rurál, promove desentralizasaun, no diversifikasaun ekonomika iha Timor-Leste mezmu nia dependénsia bo’ot liu ba petróleu. 

“Maibé ami nia avaliasaun independente afirma katak enkuantu Orsamentu 2026 hatudu progresu iha transparénsia no konsultasaun, maibe nafatin sentralizadu tebes, dezekilibradu iha setór sira, no limitadu iha apoiu dezenvolvimentu inkluzivu, reziliente ba klima, no orientadu iha nivel lokal,” dehan Porta vos Mata Dalan Institute (MDI), Noé Gaspar Tilman, liu-husi Konfrensia Imprensa iha Media Center Haburas Farol, Kinta 06/11.

Nia haktuir, Alokasaun orsamentu konsolidada iha proposta orsamentu ba tinan fiskál 2026 hamutuk dolar amerikanu biliaun 2,291, ho dolar amerikanu biliaun 1,85 aloka ba Administrasaun Sentrál. Maski iha retórika nasionál haktuir kona-ba kompromisiu Governu da-IX nian hodi apoiu ba ekonomia rurál, maibé setor produtivu hanesan agrikultura hetan de’it millaun US$20.2  menus hosi 1% hosi despeza total  mezmu que setór ne’e sustenta besik 67% hosi populasaun Timor-Leste. 

Hodi halo komparasaun, estrada no ponte sira hetan alokasaun US$223 milloens, no setór petróleu no minerál simu US$194 milloens, ne’ebé hatudu énfaze kontinua ba investimentu ho eskala boot, ho kapitál intensivu envezde dezenvolvimentu ne’ebé sentradu iha ema, produtivu, no sustentável. 

Dezekilíbriu ida ne’e subliña dezafiu estruturál ida, Timor-Leste nia estabilidade fiskál no kreximentu ekonómiku depende maka’as nafatin ba levantamentu sira hosi Fundu Petrolíferu, ne’ebé finansia maizumenus 75% hosi despeza totál.

“Ami MDI nia análize identifika kestaun krítiku oioin iha proposta OJE 2026 nian, desentralizasaun limitadu no Empoderamentu fiskál lokál  alokasaun OJE 2026 fo porsaun USD miliaun 57 ba desentralizasaun maibé la espesifika ho klaru finansiamentu hira mak sei apoia diretamente inisiativa nivel munisípiu ka komunidade nian,” nia subliña.

Nia salienta, tanba laiha Fundu Dezenvolvimentu Munisipál (FDM) ka mekanizmu transferénsia ne’ebé destinadu atu asegura finansiamentu ne’ebé previzível, transparente, no ekuitativu ba kada munisípiu. Governu lokál sira kontinua depende maka’as ba programa sentrál bazeia ba projetu sira hanesan PNDS, PDIM, no MOP, ne’ebé limita sira nia kapasidade atu planeia, ezekuta, no monitoriza prioridade lokál sira ho independente.

Tanba dezenvolvimentu Rurál Fragmentadu no Koordenasaun fraku, Programa dezenvolvimentu rurál fragmentadu nafatin entre liña ministériu sira, inklui Agrikultura, Infraestrutura, Ambiente, no Administrasaun Estatal Seidauk iha enkuadramentu dezenvolvimentu rurál integradu, tan ne’e hamosu duplikasaun ka “overlapping” ba esforsu sira no utilizasaun rekursu ne’ebé la efisiente.

No Fragmentasaun ida ne’e konsistente no reflete ho deskobrimentu sira hosi Banku Mundiál nia Relatoriu  2023 no ADB nia Estratéjia Parseria Nasaun nian tinan 2023–2027, ne’ebé rua ne’e subliña nesesidade ba koordenasaun institusionál ne’ebé boot liu atu alkansa progresu rurál ne’ebé signifikativu.

Nia afirma, investimentu ne’ebé ki’ik tebes iha Setór Produtivu Naun-Petrolíferu sira maski iha apelu konsistente ba diversifikasaun ekonómika, investimentu iha agrikultura, turizmu, manufatura ho eskala ki’ik, no indústria kriativu sira sei la sufisiente. Dependénsia demais ba reseita petrolíferu kontinua hamosu risku fiskál no ekonómiku ba tempu naruk. 

“Ami rekomenda mudansa ida iha prioridade investimentu nian ba setór produtivu sira ne’ebé bele hamosu reseita doméstika, empregu, no kreximentu sustentável,”nia dehan.

Tanba apoiu la adekuadu ba Empreendedorismu no Inovasaun Juventude, Maske Governu aloka US$32.1 milloens atu apoia Pequenas e Medias Empresas (PME) no kooperativas, orsamentu la espesifika montante hira maka aloka direitamente ba alvu empreendedorismu juventude ne’ebé kreativu no inovativu. 

Peskiza husi ILO tinan 2023 hatudu  dezempregu foin-sa’e nian ne’ebé liu 17% no liu 60% hosi populasaun ho idade menus hosi tinan 30, MDI subliña katak investe iha empreza sira ne’ebé lidera hosi foin-sa’e sira, formasaun profisionál, no inovasaun dijitál maka krítiku ba transformasaun ekonómika inkluziva.

Hatán ba dezafiu sira ne’e, MDI nia submisaun trasa rekomendasaun xave sira maka tenke harii Fundu Dezenvolvimentu Munisipál (FDM), Kria mekanizmu dedikadu ida iha Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) nia okos hodi garante transferénsia fiskál sira ne’ebé diretu no previzível ba munisípiu no suku sira.  Tanba ida ne’e sei hasa’e autonomia lokál, transparénsia, no resposta ba nesesidade rurál sira.

No Investe iha Setór Produtivu Naun-Petrolíferu sira, Realoka porsaun boot liu hosi investimentu públiku ba agrikultura, turizmu, indústria kriativu sira, no manufatura ki’ik sira hodi diversifika fonte rendimentu sira no hametin reziliénsia ekonómika doméstika.

Hakbiit Empreendedorizmu no Inovasaun Juventude, Estabelese Fundu Nasionál Empreendedorizmu Juventude ho subsídiu sira ne’ebé alvu, asesu ba kréditu, no mentorizasaun ba start-up sira, liuliu iha área rurál sira. Suporta inovasaun juventude iha agr0-negósiu, ekonomia dijitál, no empreza verde sira liuhosi kolaborasaun ho BNCTL, SEPFOPE, no parseiru setór privadu sira.

“Ami fiar katak reforma sira ne’e bele transforma planeamentu fiskál ba iha motor jenuínu ida ba kreximentu inkluzivu, reziliénsia, no koezaun social,” tenik nia.

Tanba iha rezonánsia ho apelu ne’ebé Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hato’o iha Parlamentu Nasionál iha loron 5 Novembru 2025 katak tenki halibur setór públiku no setór privadu, no atu rekoñese katak Timor-Leste nia forsa boot liu la’ós iha nia rezerva petróleu no mós iha nia jeografia, maibé iha reziliénsia, kriatividade, no determinasaun hosi nia povu. 

“Ami reafirma katak dalan ba progresu nasionál sustentável tenke harii iha governasaun inkluzivu no dezenvolvimentu ne’ebé sentradu iha ema. Tanba ne’e ami husu ba Parlamentu Nasionál, Governu, sosiedade sivíl, no setór privadu atu serbisu hamutuk  husi tasi-feto ba tasi-mane, husi leste ba oeste  hodi transforma vizaun Primeiru Ministru nian ne’e ba asaun sira ne’ebé koordenadu, bazeia ba evidénsia. Timor-Leste nia prosperidade no estabilidade sei la harii ho riku-soin petrolíferu de’it, maibé ho empoderamentu ba nia povu liuhosi desentralizasaun, jestaun rai ne’ebé sustentável, reziliénsia ba klima, inovasaun juventude, no dezenvolvimentu rurál ne’ebé inkluzivu,” nia afirma.

Mata Dalan Institute reafirma ninia kompromisu atu apoia prosesu ida-ne’e liuhosi peskiza, diálogu polítika, no envolvimentu públiku  hodi garante katak prioridade nasionál sira tradús ba progresu reál no benefísiu tanjível ba família timoroan ida-idak, agora no ba jerasaun sira tuir mai.  

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here