Reportajen David da Costa
Mata Dalan Institute (MDI), konsidera alokasaun Orsamentu Jerall Estadu (OJE) tinan 2026 ida ne’ebe governu aloka US$2.5 millaun ba iha Mudansa Klimátika no Redusaun Risku Dezastre (DRR) ne’e fraku no laiha klareza kona-ba mekanizmu distribuisaun no implementasaun, partikularmente iha nivel munisípiu no komunidade.
Porta vos Mata Dalan Institute (MDI), Noé Gaspar Tilman, hatete, Alokasaun Fraku ba Mudansa Klimátika no Redusaun Risku Dezastre (DRR), Orsamentu Jerall Estadu (OJE) alokadu US$2.5 millaun ba reziliénsia klimátika, biodiversidade, no ekonomia azul, mas ida ne’e la klaru kona-ba ninia mekanizmu no implementasaun.
“Maibé, ami nota katak alokasaun ida ne’e laiha klareza kona-ba mekanizmu distribuisaun no implementasaun, partikularmente iha nivel munisípiu no komunidade. La ho objetivu ne’ebé define ka indikadór monitorizasaun, impaktu husi fundu klimátiku bele limitadu nafatin, liuliu iha área sira ne’ebé risku ba inundasaun no rai maran,” dehan Porta vos Mata Dalan Institute (MDI), Noé Gaspar Tilman, liu-husi Konfrensia Imprensa iha Media Center Haburas Farol, Kinta 06/11.
Nia haktuir, jestaun utilizasaun rai, MDI nia mapamentu partisipativu iha tinan 2024 rejista rai produtivu iha Munisipiu Liquiça, Bobonaro, no Manatuto hamutuk 1,787.66 ektare lakon tanba inundasaun.
Maski iha dadus alarmante sira hanesan ne’e, alokasaun sira ba planeamentu utilizasaun rai produtivu nian sei mínimu no sentralizadu, ho koordenasaun limitadu entre liñas ministeriais sira hanesan Agrikultura, Ambiente, no Administrasaun Estatal nian.
“Jestaun utilizasaun rai produtivu ne’ebé la adekuadu kontinua fó ameasa ba seguransa ai-han, meius subsisténsia rurál, no konfiansa investimentu,”nia subliña.
Hatán ba dezafiu sira ne’e, MDI nia submisaun trasa rekomendasaun tenke Integra Dezenvolvimentu Rurál no Jestaun Utilizasaun Rai, Forma Komité Inter-Ministeriál ida kona-ba Dezenvolvimentu Rurál Integradu iha Gabinete Primeiru-Ministru nia okos, hodi liga programa sira iha Ministériu Agrikultura, Infraestrutura, Ambiente, no Administrasaun Estatál.
Tanba ne’e, sistema jestaun rai ne’ebé desentralizadu, ne’ebé hetan apoiu husi mapamentu dijitál no dadus klimátiku, tenke orienta planeamentu rurál no proteje rai ne’ebé produtivu.
No hametin Governasaun Risku Klima no Dezastre, Kria Enkuadramentu Nasionál ba Finansa Klimátika ho matadalan ne’ebé klaru, mekanizmu akompañamentu ne’ebé transparente, no implementasaun lokál liuhosi Fundu Reziliénsia Klimátika Munisipál.
Nune’e integra Redusaun Risku Dezastre (DRR) iha planeamentu infraestrutura no agrikultura hodi hamenus vulnerabilidade no proteje meius subsisténsia.
Iha espíritu ida-ne’e, MDI husu ba Parlamentu Nasionál, Governu, sosiedade sivíl, no setór privadu atu serbisu hamutuk husi tasi-feto ba tasi-mane, husi leste ba oeste hodi transforma vizaun Primeiru Ministru nian ne’e ba asaun sira ne’ebé koordenadu, bazeia ba evidénsia.
Timor-Leste nia prosperidade no estabilidade sei la harii ho riku soin petrolíferu de’it, maibé ho empoderamentu ba nia povu liuhosi desentralizasaun, jestaun rai ne’ebé sustentável, reziliénsia ba klima, inovasaun juventude, no dezenvolvimentu rurál ne’ebé inkluzivu.
Mata Dalan Institute reafirma ninia kompromisu atu apoia prosesu ida-ne’e liuhosi peskiza, diálogu polítika, no envolvimentu públiku hodi garante katak prioridade nasionál sira tradús ba progresu reál no benefísiu tanjível ba família timoroan ida-idak, agora no ba jerasaun sira tuirmai.
Entertantu, Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, hateten, IX Governo hatuur oceano hanesan centro husi nia aksaun, atu nune’e, karik bele prevene no redúz impakto husi alterações klimáticas, ba benefísio Jeralções atuais no futuru Timor-Leste nian, no planeta tomak nian.
“Economia azul ne’ebe ita hakarak ba ita-nia país, mak hanesan utiliza potencial económico husi recursos marinhos ba desenvolvimento sustentável Nasional no, ao mesmo tempo, assegura proteção ho conservação tasi ho ninia ecossistemas,” dehan Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, bainhira halo aprezentasaun proposta Lei Orsamentu Jerall Estadu ba tinan 2026, iha Parlamentu Nasionál (PN), Kuarta 05/11.
Tanba ne’e mak iha fulan junho liubá governu aprova ona roteiro integrado no inklusivo, konsubstankiado iha Polítika ho Plano de asaun ba Promosaun ekonomia rasi nian ne’ebe Resiliente no Sustentável iha Timor-Leste (2025-2035), no kona-ba ne’e iha período ida ba konsulta públika alargada.
“Atu nune’e kualkuer organizasaun ka sidadun bele partilha ninia opiniaun kona-ba tema ida ne’ebe importante tebe-tebes ba ita-na país no ba ita hotu-hotu nia moris,” nia subliña.
Tanba ne’e, iha versaun final, sei hatama kontributos hotu-hotu, inklui husi autoridades Munisipais no lideranças lokais, husi konsulta públika ida ne’ebe halo tiha ona, iha 21 de outubro, ne’ebe halibur representantes 750 husi país tomak, no sei aprova to’o final tinan ida ne’e, hodi nune’e permite aliñamento ho parceiros nacionais no internacionais sira ba objetivos Governo nian.
“Missaun ba promosaun ho implementasaun ekonomia azul ne’e, hanesan exemplo ida tan husi ita nia potensial nudár país responsável, altruísta no komprometidu ho desenvolvimento sustentável. Ho liafuan badak, Timor ne’e tasi, Timor, Azul, sustentável no inovador,” tenik nia.








