Hakerek-na’in: Lucas Obe
Editór: Aderito do Rosario da Cunha Mambares
Timor-Leste foti ona pasu importante sira hodi avansa direitu ema ho defisiénsia sira-nian. Hodi ratifika Konvensaun Nasoins Unidas nian kona-ba Direitu sira Ema ho Defisiénsia nian (UNCRPD) iha 2022 no adota Planu Asaun Nasionál ba Defisiénsia (DNAP) 2021–2030, governu iha klareza ba mudansa hosi abordajen sira ne’ebé bazeia ba bem-estar ba direitu, dignidade, no igualdade.
Kompromisu sira-ne’e importante. Maibé ba ema barak ho defisiénsia, moris loroloron nian kontinua hetan forma hosi barreira sira—asesu limitadu ba servisu públiku sira, infraestrutura ne’ebé la asesivel, no eskluzaun hosi desizaun sira ne’ebé afeta sira nia moris. Enkuantu inkluzaun prezente iha enkuadramentu polítika sira, ida-ne’e seidauk sente ho konsistente iha prátika.
Foti husi Oxfam nia serbisu ho organizasaun ema ho defisiénsia sira (OPDs) no evidénsia husi inisiativa Open the Books, artigu ida-ne’e destaka lisaun krítiku ida ba Timor-Leste no rejiaun Ázia-Pasífiku ne’ebé luan liu: inkluzaun defisiénsia só sai reál bainhira iha distribuisaun podér, no sistema governasaun sira responsabiliza.
Iha surat-tahan, Timor-Leste nia enkuadramentu direitu defisiénsia nian forte. Iha realidade, progresu la hanesan ho realidade. Edifísiu públiku barak maka la prienxe padraun asesibilidade nian. Dadus dezagregadu kona-ba defisiénsia limitadu, ne’ebé halo susar atu dezeña polítika inkluzivu sira ka sukat impaktu. Monitorizasaun ba kompromisu sira governu nian varia entre instituisaun sira, hodi hafraku responsabilizasaun. Maski narrativa dezenvolvimentu nasionál sira ne’ebé promete atu “la husik ema ida iha kotuk”, ema barak ho defisiénsia sira esklui nafatin hosi partisipasaun signifikativu iha vida públika.
Lakuna ida-ne’e la’ós de’it rezultadu hosi vontade polítika ne’ebé fraku. Ida-ne’e reflete oinsá inkluzaun defisiénsia nian dalabarak trata hanesan preokupasaun adisionál ka espesífiku ba setór, envezde inkorpora iha sistema prinsipál sira governasaun nian hanesan planeamentu, orsamentasaun, koordenasaun, no fiskalizasaun. Bainhira inkluzaun la harii iha sistema sira-ne’e, ida-ne’e sai fragmentadu, la konsistente, no vulnerável ba mudansa prioridade sira.
Barreira estruturál sira kontinua halo implementasaun DNAP la’o neneik. Responsabilidade sira ba inkluzaun defisiénsia nian namkari iha ministériu oioin, maibé koordenasaun sei fraku nafatin no mekanizmu sira aplikasaun nian limitadu. Orsamentu sira ne’ebé dedikadu no trasavel ba inkluzaun defisiénsia nian raru tebes, hodi husik kompromisu sira ho rekursu ne’ebé sufisiente no susar atu sustenta. Infraestrutura ne’ebé la asesivel no dadus ne’ebé limitadu estraga liután planeamentu ne’ebé bazeia ba evidénsia, enkuantu relatóriu no akompañamentu ne’ebé la konsistente hamenus transparénsia no konfiansa públiku.
Dezafiu sira ne’e la’ós úniku ba Timor-Leste. Iha rejiaun Ázia-Pasífiku, nasaun barak adota ona enkuadramentu sira direitu defisiénsia nian ne’ebé progresivu maibé luta atu tradús ba mudansa signifikativu. Lisaun ne’e klaru: kompromisu polítika de’it la to’o.
Apezarde limitasaun sira-ne’e, organizasaun sira hosi ema ho defisiénsia sira iha Timor-Leste—hanesan ADTL, RHTO, no KDTL—forma beibeik diálogu polítika nasionál, monitoriza kompromisu governu nian, no kontribui ba relatóriu sombra UNCRPD nian. Sira nia vizibilidade ne’ebé buras reflete prinsípiu “Laiha buat ida kona-ba ami lahó ami” ne’ebé muda hosi retórika ba prátika.
Inisiativa sira hanesan Programa Embaixadór Defisiénsia nian, ne’ebé tau ema ho defisiénsia sira iha instituisaun governu nian, hatudu oinsá partisipasaun bele hakat liu konsultasaun ba influénsia. Maibé, partisipasaun iha signifikadu de’it bainhira OPD sira hetan apoiu ho rekursu adekuadu, kapasidade téknika, no rekoñesimentu formál nu’udar parseiru sira ne’ebé hanesan. La ho kondisaun sira-ne’e, risku sira envolvimentu nian sai nafatin simbóliku duké transformativu.
Oxfam nia esperiénsia hatudu katak inkluzaun defisiénsia sai tanjível bainhira ida-ne’e inkorporadu iha prosesu orsamentu no responsabilizasaun públika. Liuhusi inisiativa Open the Books, Oxfam servisu hamutuk ho OPD sira, sosiedade sivíl, no instituisaun governu nian sira hodi hametin transparénsia, partisipasaun, no fiskalizasaun kona-ba oinsá rekursu públiku sira aloka no monitoriza. Análize orsamentu, submisaun parlamentár sira, diálogu públiku, no hametin kapasidade kona-ba orsamentu inkluzivu ba defisiénsia hotu-hotu kontribui atu halo governasaun sai responsivu liután ba realidade moris nian.
Evidénsia husi serbisu ida-ne’e hatudu katak bainhira ema ho defisiénsia envolve ho signifikativu iha orsamentu no fiskalizasaun, polítika sira sai relevante liu, servisu sira sai di’ak liu, no instituisaun sira sai responsavel liu. Orsamentu inkluzivu la’ós de’it posivel, ida-ne’e hametin rezultadu governasaun nian.
Atu atinji governasaun inkluzivu ba defisiénsia presiza responsabilidade koletiva. Governu sira tenke aloka rekursu adekuadu, haforsa padraun asesibilidade, no hametin mekanizmu responsabilizasaun. Organizasaun ema ho defisiénsia sira tenke hetan rekoñesimentu no apoiu nu’udar parseiru hanesan iha planeamentu, orsamentasaun, implementasaun, no avaliasaun. Doadór sira no parseiru dezenvolvimentu sira presiza fó prioridade ba mudansa sistema ba tempu naruk no lideransa lokál duké intervensaun sira ba tempu badak, bazeia ba projetu. Sosiedade sivíl no sidadaun sira mós hala’o papél importante ida hodi habelar direitu sira ba defisiénsia no responsabiliza podér.
Timor-Leste harii ona fundasaun importante ba direitu defisiénsia nian. Dezafiu agora maka atu transforma kompromisu sira ba prátika loroloron nian. Evidénsia husi Oxfam nia serbisu hatudu katak bainhira ema ho defisiénsia sira envolve ho signifikativu iha governasaun, inkluzaun sai mensurável, atinjivel, no iha impaktu.
Inkluzaun defisiénsia la’ós favor ida no la’ós opsionál. Ida-ne’e direitu ida—no sasukat ida ba governasaun ne’ebé justu no inkluzivu. Iha Timor-Leste, no iha rejiaun Ázia-Pasífiku tomak, inkluzaun la’ós opsionál. Ida-ne’e maka obrigasaun legál no imperativu demokrátiku ida.









