Home Analisa Dezenvolvimentu ne’ebé Halakon Memória, Ekosistema no Dignidade Humana

Dezenvolvimentu ne’ebé Halakon Memória, Ekosistema no Dignidade Humana

330
0
Halihun iha Tasibesi. Photo credit facebook account: Dyto-Guterres

Hakerek nain Therese Nguyen Thi Phuong Tam

Iha loron hirak ikus, projetu hodi haluan no hadi’a dalan iha Taibessi halo ita sinte lakon boot loos: ai hun tuan sira, balu dura bele liu tinan 100, hetan tesi no destruidu too abut. Ba ema barak, ai sira ne’e la’ós deit ai. Sira mak hola parte husi paisajen memória — saksi ba tempu kolonial, tempu rezisténsia, independénsia, no esforsu hodi hari’i fali nasaun. Tesi ai sira ne’e halo ita husu pergunta ida boot: ita hakarak hari’i sidade oinsá, no saida mak ita lakon iha naran dezenvolvimentu?

Iha Dili tomak, mudansa modernizasaun bele hare’e klaru liu — dalan luan liu, konkretu barak liu, fatin malirin menus liu, no marka natural no sosial tuan sira ne’ebé lakon ba beibeik. Dezenvolvimentu dala barak konsidera hanesan nesesidade téknika: hadia tráfiku, hamenus kongestionamentu, no aumenta konektividade. Ida ne’e importante. Kapital ida ne’ebé moris no sai boot presiza infraestrutura. Maibé bainhira dezenvolvimentu kompriende deit hanesan konstrusaun fízika, nia risku mak halakon valór ekolojia, signifikadu sosial, no identidade urbana.

Ai hun boot sira iha Taibessi la’ós deit buat bonito. Iha sidade tropikal hanesan Dili, ai sira iha funsaun ambientál importante: hamenus manas, fó sombra ba ema la’o ain no vendedór sira, absorve rai-rahun no poluisaun, no ajuda regula klima lokal. Iha tempu mudansa klimátika ne’ebé aumenta manas no problema bee iha Timor-Leste, ai iha sidade la’ós luxu — sira parte husi reziliénsia. Sidade konkretu rai manas; sidade ai nian bele “hamriik no moris”.

Maibé liu husi aspektu ambientál, ai hun boot sira mos iha signifikadu sosial no kultural. Iha kultura Timor nian, ai hun boot dala barak sai fatin hasoru malu, halibur komunidade, diskuti problema, halo enkontru, ka deit deskansa hamutuk. Ai hun boot mak simbolu solidariedade no moris hamutuk. Bainhira ai sira ne’e lakon, la’ós deit ambiente mak muda — espasu sosial no relasaun komunidade mos sai fraku.

Preokupasaun ida boot mak planu dezenvolvimentu dala barak la fó tempu ba konsultasaun públika no konsiderasaun sosial no ambientál. Projetu haluan dalan, drenajen, no reorganizasaun urbana akontese barak ho prosesu ne’ebé la transparente. Desizaun sira hanesan téknika, maibé sira mos desizaun polítika — reflekte sé mak nia interese hetan prioridade no sé mak nia lian la rona.

Problema ne’e sai grave liu bainhira projetu infraestrutura akompaña ho eviksaun. Iha parte balu iha Dili, familia sira tenke sai husi fatin ne’ebé sira hela tinan barak ona. Bainhira prosesu ne’e la ho notifikasaun sufisiente, kompensasaun, ka planu relokalizasaun, dezenvolvimentu bele sai hanesan deslokasaun, la’ós progresu. Ema lakon uma, maibé mos lakon rede sosial, fonte moris, no sentidu seguranza.

Situasaun ida ne’e reflete presáun boot ne’ebé nasaun pós-konflitu hanesan Timor-Leste hasoru: presiza hatudu progresu ne’ebé bele hare’e lalais. Dalan, ponte no konstrusaun boot sai simbolu modernizasaun. Maibé modelu ida ne’e dala barak haluha buat sira ne’ebé la hare’e lalais hanesan: planamentu urbana diak, protesaun espasu verde, partisipasaun komunidade, no garantia sosial.

Aspektu kultural mos importante. Iha sosiedade Timor nian, relasaun entre ema ho rai, fatin no natureza iha valor espiritual no sosial ne’ebé forte. Bainhira transformasaun urbana akontese lalais tebes no trata rai hanesan espasu téknika deit, relasaun ida ne’e bele sai fraku.

Pergunta importante la’ós se Dili presiza dezenvolve ka lae. Dili tenke dezenvolve. Problema tráfiku no inundasaun real. Ekonomia presiza infraestrutura. Pergunta loos mak: modelu dezenvolvimentu saida mak ita hili?

Esperiénsia internasionál hatudu katak sidade ne’ebé proteje espasu verde, patrimóniu no planamentu ne’ebé sentru ba ema, sai fatin diak liu atu moris no investe. Turismo urbana mos depende ba paisajen natural, dalan ne’ebé iha sombra, no karakter lokal — la’ós deit dalan modernu.

Iha ne’e, ai hun boot sira iha Taibessi bele konsidera hanesan patrimóniu no rekursu — parte husi koridor verde, paisajen istóriku, ka poténsia turismo. Tesi sira hatudu katak valór ekolojia no kultural seidauk sai prioridade iha planamentu.

Hatekek ba oin, preokupasaun ida boot liu mak dezenvolvimentu infraestrutura la’ós deit iha Dili. Iha futuru badak, dezenvolvimentu dalan no infraestrutura iha área rural sira mos sei aumenta no espalha barak. Bainhira Timor-Leste prepara atu hatudu nia estatutu hanesan membru ASEAN, presáun atu hatudu modernizasaun sei sai boot liu. Ida ne’e bele lori konsekuénsia ekolojia ne’ebé grave liu tan se la iha planamentu sustentavel.

Se ita la aprende husi situasaun ohin, destrusaun floresta, ai hun tuan, no ekosistema rural bele aumenta iha tinan hirak tuir mai. Lakon ne’e la’ós deit ba ambiente, maibé ba moris, kultura no futuru komunidade nian.

Tanba ne’e, dezenvolvimentu tenke hanoin la’ós deit kona-ba tempu ohin. Ita moris la’ós deit ba gerasaun ida ne’e. Ita iha responsabilidade ba gerasaun sira sei mai. Se ita halo desizaun ohin ne’ebé halakon natureza, memória no espasu sosial, gerasaun futuru sei simu sidade no rai ne’ebé manas, maran no menus vida.

Dili agora iha encruzilhada importante. Bele sai sidade konkretu, manas no menus sombra, ka sidade ne’ebé balansu dalan ho ai, modernizasaun ho memória, no kresimentu ho dignidade.

Dezenvolvimentu diak la halakon buat ne’ebé halo fatin ida sai diak atu moris. Ai hun tuan, komunidade tuan no espasu hamutuk la’ós obstákulu ba progresu — sira mak parte husi progresu ne’ebé iha sentidu.

Se dezenvolvimentu presiza sakrifika istória, natureza no dignidade humana, entaun pergunta ne’ebé ita tenke husu la’ós deit: Dezenvolvimentu halo grupu vulneravel sira terus?
Maibé: Dezenvolvimentu ba sé, no ho kustu saida?

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here