Home Notisia FOKUPERS konsidera frakeza iha institusionál halo prevensaun, protesaun ba vitima

FOKUPERS konsidera frakeza iha institusionál halo prevensaun, protesaun ba vitima

271
0
Fokupers hamutuk ho membru advokasia, realiza konferensia imprensa. Foto: Media Fokupers

Reportajen: Umbelina dos Reis 

Fokupers hamutuk ho rede advokasia hato’o preokupasaun no lamentasoes ba atendimentu foin lalais akontese kazu omisidio ne’ebe akontese iha loron  21 Marsu 2026, iha area Pantai Kelapa loja Seara nia oin. 

Fokupers konsidera situasaun hirak ne’e hatudu frakeza iha institusionál liu-liu iha áreia prevensaun no protesaun ne’ebe falta fortalesimentu ba protesaun vitima iha asaun imediata hodi asegura proteje halo referal bainhira feto iha risku grave. 

Liuhosi konferensia imprensa portavoz Natalia de Jesus Cesaltino hateten, Femesida la’os deit krime ida maibe ne’e violasaun grave ba direitu umanu no falla iha sistema atu proteje feto sira. Fokupers hamutuk ho Rede advokasia kompostu husi sosiedade sivil mai ho komitmentu no luta kontra desigualdade ba  violénsia hasoru feto no labarik feto iha Timor-Leste. Sira rekoñese  alargamentu violénsia hasoru feto no labarik feto kontinua aumenta nia numeru ne’ebe makas no lori preukupasaun bo’ot ba sosiedade sivil no komunidade tomak. Tanba Violénsia doméstika hanesan kazu tara an, abuzu seksual, violasaun seksual, liu-liu kazu omisidiu ne’ebe foin dadauk akontese lori preukupasaun bo’ot ba ema hotu.

Fokupers hamutuk ho Rede Advokasia hato’o preukupasaun no lamenta tebes ho atendimentu foin lalais ne’e husi kazu omisidio ne’ebe akontese iha data 21 Março 2026 iha area Pantai Kelapa loja Seara nia oin.

“Ami konsidera situasaun hirak ne’e hatudu frakeza iha resposta institusionál, liu-liu iha área prevensaun, no protesaun ne’ebe falta fortalesimentu protesaun ba vitima iha asaun imediata hodi asegura, proteje no halo referal bainhira feto iha risku ne’ebe grave.” Dehan portavoz Natalia de  Jesus Cesaltino, ba Jornalista sira iha edifísiu,  Fokupers, segunda-feira, 23/03. 

Iha tempu hanesan, Fokupers preukupa kona-ba situasaun feto ne’ebe hasoru violénsia iha sira nia moris loron-loron, iha familia, komunidade no sosiedade ne’ebe kontinua fo sala feto bainhira feto hasoru violénsia tamba deit nia hatais, isin nakonu ho tato no lao kalan ne’e laos razaun atu hetan violensia ho kualker forma no hakotu ema nia vida.

” Ami anota kazu omisidiu ka femisida iha prosesu judisiário lao kleur, laiha transparensia no akuntabilidade implika atu violénsia kontinua repete no akontesese iha moris familia, komunidade no sosiedade.” Nia dehan. 

Estadu Timor-Leste garante no defende nia sidadun sira iha Intrumentu legais ne’ebe forte tebes no ratifika instrumentu Internasional sira hodi asegura justisa ba feto sira no garante seguransa ba sira nia moris, hare ba kondisaun ne’e ami husu ba orgaun kompotente sira hanesan, husu ba Ministério Interior ?

(MI),  atu reforsa Instituisaun ho investimentu kapasitasaun rekursus umanus no fasilidades adekuadu ba PNTL em jeral no Unidade VPU aktual ho naran SAPV (Servisu Apoiu Pessoal Vulnerável) hodi fornese fatin seguru ba feto iha situasaun risku no emergensia. Nune’e mos  Ministério Interior asegura investimentu adekuadu iha diresaun Polisiamentu Komunitáriu no Gabinete Igualdade Jéneru no Inkluzaun iha PNTL hodi bele ezerse nia papel ho máximu hodi haforsa sistema protesaun ba feto.

Nia dehan, husu ba Komandante PNTL liu-liu ba PNSIK (Polisia Nasional Servisu Investigasaun Kriminal) haklean prosesu investigasaun hodi halo analize klean ba risku, detensaun ba  autor ne’ebe iha tentativa ba omisidiu Nune’e mos husu  ba PNTL liu-liu ba  servisu apoiu  pessoal vulnerável (SAPV),  atu haforti liña referal ne’ebe eziste ona atu fo protesaun ba vitima violénsia bazeia ba jéneru bainhira iha keixa ba tentativa omisidiu inklui halo planu seguransa hamuutk ho vitima bainhira vítima la seguru no iha risku nia laran.

” Provedor Direitus Humanos no Justiça (PDHJ) atu akompaña, monitoriza no aktualiza informasaun ba públiku liga ho kazu omisidiu sira ne’ebe akontese no kazu krime sira seluk, no asegura PNTL halao sira nia funsaun ho seriedade, inklui ba sekretária estadu ba igualdade (SEI), atu akompana, monitoria no dudu prosesu justisa ho lais ba kazu VBJ no kazu fenesida, asegura implementasaun komprimisu jéneru atu lori justisa ba vitima violénsia bazeia ba jeneru.” Nia dehan. 

“Ami husu ba komunidade no sosidade hotu atu la tolera, la julga ho razaun saida deit ba violensia kontra feto, hamutuk ita apoia vitima no familia sira hodi luta ba justisa ba feto no ba ema hotu.” Nia konklui. 

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here