Reportajen David da Costa
krize iha Mediu Oriente agora daudaun hamosu impaktu ba ekonomia nasionál, liu-liu iha setor mina no ai-han, tanba ne’e governu prepara hela proposta orsamentu retifikatiu hamutuk US$177 milloens atu submete ba Parlamentu Nasional (PN).
Ministra Finasas (MF), Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, hatete, Krize iha Mediu Oriente lori ona impactu ba Timor-Leste, liu-liu iha setor mina no ai-han. Tanba ne’e, Governu prepara hela orsamentu retifikatiu ho montante besik US$177 milloens atu submete ba PN.
Maibé Governu hatete orsamentu ne’e sei tetu no ajusta tuir nesesidade, no la sei dada fundu adisionál husi Fundu Petróleu. Medida ida ne’e atu asegura estabilidade ekonómika no responde ba afeitu krize internasionál ne’ebé afeta rai laran.
“Ita hatene katak ho afetasaun krize iha mediu oriente iha afetasaun mos ba Timor-Leste liu-liu kona-ba Mina no ai-han, entaun governu prepara hela para hodi halo orsamentu retifikatiu por volta US$177 milloens ba Parlamentu Nasional, maibé US$ 177 Milloens ne’e sei hasa’e no tetu orsamentu, maibé ami la dada extra husi fundu pretoliferu nian,” dehan MF Santina ba jornalsita sira iha Palásiu Governu, kuarta 13/05.
Maibé haree ba finansiamentu programa sira ne’ebe maka taka ona, entaun dada fila-fali orsamentu sira ne’e para bele finansia US$177 milloes ba nesesidade ne’ebe maka agora dadauk presija haree liu-liu ba maka Mina no mos ai-han nian.
Entertantu ohin iha reuniaun konsellu Ministrus ne’ebe hala’o iha Palásiu Governu, Dili, no aprova ona projetu Proposta Lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, ba alterasaun dahuluk Lei n. 8/2025, loron 27 fulan-novembru, kona-ba Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2026 (OJE 2026).
Proposta ne’e prevee ajustamentu ida ba OGE 2026 hodi hatán ba aumentu hosi folin kombustivel internasionál, relasiona ho konflitu iha Médiu Oriente, kustus ne’ebé mosu hosi ezersísiu hosi Prezidénsia Pro Tempore Komunidade País Lian Portugés (CPLP, sigla iha lian Portugés) nian ne’ebé asume hosi Timor-Leste hafoin aprovasaun OJE 2026, nune’e mós despeza sira ne’ebé relasiona ho Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-Kusi Ambenu.
Ho alterasaun ida ne’e, montante konsolidadu hosi OJE 2026 aumenta maizumenus dolar amerikanu millaun 101,1, sa’e ba maizumenus dolar amerikanu biliaun 2,39. Aumentu ida-ne’e la’ós rezultadu reforsu transferénsias ruma hosi Fundu Petrolíferu, maibé liu-liu reajustamentu hosi fonte finansiamentu Estadu nian, liuhosi utilizasaun saldu jerénsia, saldu ne’ebé disponivel iha konta bankária ne’ebé la efetiva (ne’ebé la uza), no mós reforsu hosi reseita doméstika sira.
Proposta orsamentu retifikativu ho objetivu mós atu hamenus impaktu ekonómiku hosi aumentu folin kombustivel internasionál, iha kontestu dependénsia maka’as ba importasaun, liuliu kombustivel no produtu ai-han, ne’ebé afeta diretamente kustu transporte, no mós inflasaun doméstika.
Tuir projesaun hosi Ministériu Finansa, maski iha aumentu iha folin kombustivel nian iha nivel internasionál, prevee katak média inflasaun anuál iha tinan 2026 sei sa’e ba 2,2%, kompara ho 1,2% iha tinan 2025, lahó aumentu ne’ebé signifikativu, tanba medida sira ne’ebé maka governu adota hodi estabiliza folin kombustivel.
Nune’e Governante ne’e hatete katak proposta orsamentu retifikatiu ne’ebé relasiona ho impaktu krize Mediu Oriente hetan ona aprovasaun husi Konsellu Ministru. Agora daudaun, governu prepara hela atu finaliza lei ne’e atu bele submete ba Parlamentu Nasional iha tempu badak.
“Sim hetan ona aprovasaun husi konsellu ministru ami sei prepara para finaliza lei ohin ka aban para ami bele lori ba PN,” nia informa.










