Home Notisia Oxfam Lansa Relatóriu Peskiza: Joven nia Persepsaun no Prioridade ba Diversifika Ekonomia...

Oxfam Lansa Relatóriu Peskiza: Joven nia Persepsaun no Prioridade ba Diversifika Ekonomia mak Setór Agrikultura

1177
0
lansamentu relatoriu peskiza iha Oxfam. [Foto: Umbe | 26.07.2023]

Reportajen Umbelina dos Reis

Oxfam iha Timor-Leste halo lansamentu relatóriu peskiza kona-ba joven sira nia papél, persepsaun no prioridade sira ba partidu polítiku iha eleisaun parlamentár 2023 liga ba diversifikasaun ekonomia.

Country Director Oxfam Timor-Leste, Fausto Belo Ximenes hateten, peskiza ne’e hala’o iha ámbitu eleisaun parlamentar 2023 atu rekolla pensamentu, aspirasaun no misaun hosi joven sira kona-ba diverifikasaun ekonomia iha rai laran. Peskiza ne’e parseria ho Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL) kuaze lori joven hosi munisípiu hotu-hotu mai iha Dili hodi halo diálogu ho membru partidu polítiku.

“Lansamentu ne’e kontinuasaun hosi diálogu ne’ebé hosi organizasaun APFTL halo entre joven no partidu polítiku sira halo iha tempu kampaña eleitoral, nune’e ohin bele fó sai rekomendasaun no konkluzoens ne’ebé durante ne’e peskizadór sira halo iha tempu kampaña.” Dehan Country Director Oxfam, Fausto Belo Ximenes, iha nia diskursu ba lansamentu, iha edifisiu Oxfam, Hudi-Laran, tersa-feira, 25/07.

Diretor ne’e hatuta, populasaun iha Timor-Leste ema ne’ebé idade 35 mai kraik kuaze 74%, ne’e hatudu katak populasaun mais joven barak liu, se karik ita investe di’ak rekursu naturais iha ita nia rai, bainhira ita planu estratejia di’ak hodi utiliza joven sira nia kapasidade, kreatividade no inovasaun, sei dezenvolve di’ak liutan seitor produtivu hanesan agrikultura. Tan ne’e mak Oxfam hakarak rona no hanoin relasiona ho dezenvolvimentu ekonomia iha Timor.

Parte sorin, Januário Gonçalves, Program Manager ba organizasaun EAMO (Ermera Aikulat Mutin Orgániku), hatete, hosi sira nia parte sira partisipa nu’udar respondente, no iha peskiza ida ne’e nia hanoin katak deskobre pergunta xave lubuk ida, ne’ebé sai hanesan forsa boot ida atu bele kontribui ba ita nia dezenvolvimentu, liu-liu rekomendasaun lubuk ida ne’ebé anota ona iha dokumentus, nune’e ho hanoin katak nonu governu ne’ebé agora da-dauk hetan lejitimidade hosi povu, atu bele toma nota sériu ba iha diversifikasaun ekonomia.

“Ita hotu hatene katak sedu ou tarde ita nia mina ne’e sei labele garante atu ita bele moris, tanba ne’e mak seitor agrikultura nu’udar seitor ida ne’ebé importante, aplikavel liu atu bele kontribui ba redus númeru dezempregu iha Timor-Leste. Ami hanoin ona tempu badak ami sei lori rejultadu peskiza sira ba iha Ministériu relevante sira, atu bele toma nota hodi bele halo polítika ida ne’ebé sériu ba interese komun, liu-liu kontribui ba povu agrikultura sira.”

Iha sorin seluk ita haree tuir mos sensus uma-kain, hatudu katak povu maioria 80 pursentu ne’e ema moris ho vida agrikultura. Ita hanoin la iha dalan seluk Timor investe iha seitor hotu-hotu maibé keta haluha katak seitor xave mak seitor agrikultura, nia dehan.

Entre tantu ba peskiza ne’e nia hatete, difikuldade ne’ebé hasoru mak komunikasaun, transporte, estrada, atu hasoru komunidade sira mos balu laiha tempu. Maibé sira la lakon esperansa hodi sai lian ba lian laek sira, hodi kontribui ba ita nia rai.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here