
Reportajen Joanina Casamiro
Kampaña Loron 16 Ativizmu Kontra Violénsia Hasoru Feto, Forum Komunikasaun ba Feto Timor-Leste (FOKUPERS), rejista kazu violensia domestika total 557 hasoru fen 301, kazu violensia seksual hasoru feto no labarik-feto hamutuk 256, nune’e husu ba publiku atu servisu hamutuk hodi evita Violénsia Bazeia Jeneru “Hamutuk hodi halo Mudansa” Chega! ba Violénsia Hasoru Feto no Labarik-feto.
Portavoz, Lucia Fatima da Silva hatete, violénsia ba Feto kontinua buras okupasaun hotu, no kanek sira seidauk maran kanek sira seluk mosu tan. Feto nafatın sai vitima ba violensia. Tuir relatóriu CNC rejista feto liu atus ualu (800) hetan ona violasaun seksual durante tempu okupasaun iha tinan 1975-1999, dpois ukun-a’an. Situasaun violénsia sei kontinua hafalun feto no no labarik-feto nia moris, 33% feto ho idade 15-49 esperiensia ona violënsia hosi sira-nia parseriu moris, signifika feto na’in 1 entre na’in 3 hetan violénsia iha nia moris.
“Violénsia la’os de’it akontese ba feto adultu, maibe feto hasoru violénsia hahu kedas husi bainhira sei labarik. Iha dadus DHS hatudu mos 66% feto hetan ona esperiensia abuzu fiziku, no 24% feto hetan esperiensia abuzu seksual bainhira sei labarik. Organizasaun fornesedor servisu asistensia ba feto no Labarik-feto sira, inklui polisia VPU-loron-loron simu keixa no fó asistensia ba feto no labarik-feto sira neʼebé sai vítima ba violénsia bazeia ba jéneru”, dehan Portavoz, Lucia Fatima da Silva, iha fatin Fokupers farol 27/24.
Nia dehan iha Tinan 5 nia laran, Fokupers rejista total kazu 557 violensia doméstika hasoru fen no 301 kazu violensia seksual hasoru feto no labarik-feto. Durante tinan 5 nia laran, Feto na’in 5 mate tan violénsia doméstika husi laen no labarik-feto ida mate, tanba violensia seksual no violensia fiziku iha uma laran. Violénala hasoru feto no labarik-feto kontinua a’as retratu sira ne’e hatudu mos situasaun problema sosial boot ne’ebé todan iha feto nia moris.
“Iha ambitu kampaña loron 16 ativizmu kontra violénsia hasoru feto no labarik-feto, Fokupers bolu nafatin ema hotu nia atensaun atu hamutuk halo mudansa ba Timor-Leste ida ne’ebé hakribi violensia hasoru feto no labarik-feto. Ema hotu tenke iha responsabilidade hodi halo asaun ki’ik ne’ebé bele kontribui ba Paz iha familia, sosiedade no nasaun hodi hatete no halo hamutuk mudansa”, nia informa.
Nia dehan mudansa presiza liuhusi muda liafuan, atetude no hahalok neʼebé suporta violénsia hamutuk ba mudansa kumpri vitima sira-nia direitu, hodi asegura vitima sira hodi asesu lalais no adekuadu ba servisu rekuperasaun, kompañamentu legal no justisa. Hapara impunidade, ejize responsabilidade ba autor violénsia sira hamutuk ba mudansa estabelese toleránsia zero ba violénsia hasoru feto no labarik-feto sira. Halo investimentu ho seriedade iha pervensaun no responde sedu ba violénsia, feto moris laiha diskrimasaun no violénsia mak sei kontribui ba familia nia haksolok no saudavel komunidade no sosiedade moris iha armonia no dame hatudu loloos fiar ne’ebé sai kultura hamenus taxa mortalidade inan neʼebé la’os kauza husi moras loloos no hamenus gastus orsamentu estadu ba tratamentu saúde.
Iha fatin hanesan, Prezidente Board Fokupers, Maria Domingas F. Alvés, hatutan realidade iha mundu prinsipalmente iha Timor ne’e la akontese Fokupers halo buat barak ona Fokupers servisu hamutuk ho organizasaun Xefe Suco sira to’o ohin katak iha fatin tolu 3, ne’ebé Violénsia barak liu mak, Laclo, Ermera, Suai, depois iha Liquisa, Bobonaro, nomos iha Viqueque Kararas.
“lta nia atetude sira hanesan ne’e, sei la hapara kontinua nafatin tanba kazu, faktor barak la’os ema gosta atu baku malu, la’os tan Fen ho Laen de’it maibe tanba hare mos ba Ekonomia, la iha servisu, la iha paseinsia ba malu. Fokupers triste tanba uluk feto mane labarik hamutuk hodi luta ba ukun rasik-a’an agora sai tiha soseidade feto no labarik mak sai vitima nafatin, mane mak iha fali kolonialista ema ukun nain sira nia fatin. 557 kazu ne’ebé Fokupers hetan ne’e hanesan ema mai fó hatene ka informa, seidauk tan sira ne’ebé iha uma loron-loron akontese maibe ema la informa”, nia salenta.









