Reportajen Crencensia & Zemila
Relasiona ho asédiu no abuzu seksuál ne’ebe akontese iha fatin públiku, liu-liu iha eskola sira, FOKUPERS husu autoridade kompetente sira lori kriminozu sira tuir prosesa legal
Liuhusi konferénsia imprensa, portavós Filomena Baros dos Reis hateten Timor-Leste nudar nasaun ne’ebé iha nia instrumentus legais sira, hodi asegura nia sidadaun hotu, feto, mane no labarik sira hodi moris livre no iguál iha familia, sosiedade, komunidade liu liu iha Eskola no Universidade sira, Konstituisaun RDTL. iha Artigu 16 no 17, konsta “Universalidade no igualdade” hodi hatur katak ema hotu iha direitu iha Lei nia oin hodi moris livre no iguál sem iha diskriminasaun, torturasaun no violensia.
Nia hateten iha Konstituissuan RDTL mos hatur no asegura Iei protesaun ba labarik no oan sira ne’ebe konsta iha Artigu 18 “Labarik sira iha direitu ba protesaun espesial, husi familia, komunidade nomos Estado liu-liu hasoru hahalok hotu hanesan la tau matan, diskriminasaun, violensia, opresaun, ABUZU SEKSUAL no EXPLORASAUN SEKSUAL, estadu Timor Leste mos garante hodi ratifika instrumentus internasionais sira hanesan CEDAW, Plataforma Bejing, Resolussun 1325 (Feto Paz no Seguransa) CRC ka KDL (Covention rights for children/konvensaun direitu ba labarik) hodi proteje no asegura labarik hotu husi aktus violensia liu-liu abuzu seksual.
“FOKUPERS nafatin luta no halo advokasia kontra atus de violensia hasoru feto no labarik, feto sira ne’ebe sai vitima husi violensia bazeia bo jeneru, no mai ho nia vizaun “Feto Timor-Leste Moris iha Dame iha Uma Laran, Komunidade no Nasaun ne’ebé respeita igualidade jeneru ho Misaun Hapara Violensia hahu hösi nivel individu, uma laran to’o Nivel Institusional nian liu hósi movimentu hodi hakbi’it feto iha aspektu hotu-hotu ho servisu integradu” dehan portavos
Nia esplika tan katak iha inisiu tinan 2025 total kazu neʼebé rejista iha Fokupers hamutuk 40 no sobrevivente VBJ ne’ebe sei kontinua hela iha Uma Mahon husi tinan 2024 to’o agora hamutuk 56, ne’e hatudu katak injustisa kontinua iha no buras, autor violensia kontiua livre tamba konsidera katak violensia ne’ebe sira komete ne’e simples hodi la hatur justisa ka lei ne’ebe rigorozu hodi kondena suspeitu sira.
Nia esplika tan katak akontesimentu violensia hasoru feto no labarik feto estudante sira, iha nivel eskola (treseiro ciclo) to’o Universidade sira, Estudante feto sira sai nafatin alvu ba agresaun individu pessoal, superioridade no interese individu hodi haburas no hatudu exemplu ladiak ba hahalok violensia hanesan asediu seksual no asaltu seksual tamba fatin eskola no Universidade sira lolos fatin hakmatek no fatin atu kria no produz jerasaun foun nakonu ho Espiritu de sabedoria laos fatin ba violensia.
Nia deklara katak akontesimentu fulan Fevereiro 2025, eskola sai nafatin alvu ba violensia hanesan Asediu Seksual no Asaltu seksual, hahalok ne’ebe presija tebes ema hotu nia atensaun liu-liu Estado Timor-Leste liu husi Ministériu Edukasaun no Ministerio Justiça ba akontesimentu abuzu seksual no Asaltu Seksuál iha eskola rua Eskola Sekundaria Geral Nicolau Lobato no Eskola Sekundaria Geral 5 de Maio.
“Akontesimentu ne’e bolu ita hotu nia atensaun atu kondena maka’as hahalok sira ne’e FOKUPERS kondena maka’as ba aktu krime ne’e no sei kontinua halo advokasia hodi luta kontra aktus violensia hasoru feto no labarik feto no ezije ba Entidades Xave do Governo no husu atu hatur justisa ne’ebé los ba feto sira, nune FOKUPERS sira ezije ba Ministériu da Edukasaun ho seriedade laos aplika deit regras sansaun disiplinar, maibe presija haforsa prosesu investigasaun bainhira rezultadu investigasaun hatudu Indisius Krime hodi bele prosesa ho lais kazu ne’e atu vitima sira bele hetan justisa ida ne’ebe justo, no asegura katak eskola laos fatin ba asediu seksual no abuzu kontra estudante labarik feto no feto sira.
Husu ba Ministra Edukasaun iha prosesa rekrutamentu ba Dirijente ka professores sira presija iha atensaun maxima katak nia ema edukador ka professor ne’ebé servisu ho profesionalismu, dedikasaun no respeita principius valores Direitus Umanus,
Husu ba iha Presidente Komisaun Funsaun Públika Sua Exelénsia Sr. Agostinho Letencio de Jesus ata bele foti asaun emedisto hasaru Direjentes iskola rua ho seriedade tuir Ler Funsaun Públika (eskola Nicolau Lobatu no Dirijente eskola 5 de Maio)
Husu ba Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) halo atuasaun imediata ba krime publiku túir lei haruka atu asegura siguransa interna ba sidadaun sira liu-liu labarik feto no feto sira iha iskola no fatin publiku. No ami bolu urjensia ba PNSIK no VPU atu bele halais proesesu investigasaun no lori kazu ba Ministeriu Públiku hodi proessu kazu ne’e tuir dalan legal.5. Husu ba Orgaun Judisiariu sira atu implementa, foti desizaun ka julga autor krime sira tuir Lei no lei sira selúk ne’ebé relasiona ho aktu krime ho rigorozu no aplika duni túir normas judisiál ne’ebé iha ona no avalia regularmente tendensia krime sira neʼebé julga iha tribunál no pena ne’ebé aplika ba (kondenadu) sira. Ida-ne’e esensial tebes atu asegura katak sistema legál/juridiku funsiona hodi garante protesaun adekuda ba vitima sira no prevene krime seluk akontese iha futuru.
Kontinua husu ba Provedór Direitus Humanos no Justiça (PDHJ) atu asegura implementasaun Lei liu hósí monitorizasaun ba lei sira Manuais, Regulamentu sira nia implemtasaun ho efikas tuir prinsipiu DH no Boa Governasaun, Liu-liu atu bele sensibiliza informasaun sira kona-ba asuntu direitus umanos iha nivel eskola.7. Husu ba estudantes sira hotu tantu iha Eskola Publiku, Privadu to’o Universidade sira, inan aman sira, kondena hahalok Asediu Seksual no krime sira seluk ne’ebe afeta psikologikamente no fizikamente lori impaktu bo’ot ba kondisaun moris vitima sira nian, hodi hato’o kedas keixa ba Policia ka Organizasaun sira ne’ebe defende feto nia direitu.
Iha fatin hanesan Silveiru Araujo nuudar oficial advokasia FOKUPERS reforsa tan katak, asaun asédiu sexual no abuzu sexual nebe mak akontese iha Eskola sira, fokupers kondena makas tamba asaun nebe mak akontese fokupers nota katak Ida nee viola ona ita nia kodigu penal hahu husi artigo 171 to iha 178 nebe mak koalia kona ba objetu tolu iha neba, dahuluk koalia konaba koasaun sexual, daruak violasaun sexual husi ema idade maior hasoru ema idade adolasente no datoluk nian maka asalto sexual nebe tenta ka obrigatorio.
Nia hatutan ho pozisaun diretor da eskola hanesan mos manorin nain ida uza nia poder tenta atu halo asaltu sexual no asedio sexual hasoru nia estudante rasik, tamba nee mak meios nebe fokupers halo atu prevene violensia sira lábele akontese iha eskola maka organizasaun fokupers hanesan organizasaun feto nebe mak iha nia departamentu Ida konaba advokasia, no servisu advokasia nian mak oinsa atu servisu besik liu ba nivel komunidade, estudante sira oinsa mak atu sensibeliza estudante sira liuhusi materia hnesan formasaun atu fahe informasaun ba sira violensia nebe mak mosu iha eskola ka fatin nebe deit lábele tauk atu koalia sai.
Ikus liu Fokupers fo apresiasaun ba SEI, Ministériu Edukasaun no INDIKA hodi foti asaun imediata hodi kontra hahalok asediu seksula no abusu seksual iha eskola 2, Apresia ba familia husi vitima nain rua hodi foti kedas asaun no lori prosesu ne’e ba hato’o keixa no mos brani koalia ba publiku, tamba ne’e exemplu diak atu ema hotu banatituir katak aktu violensia ne’e krime no ema hotu iha obrigasaun hato’o keixa.










