Home Notisia SBGMDU Konsidera Deputadu/a Sira Laiha Ona Integridade Ba Interese Povu nian

SBGMDU Konsidera Deputadu/a Sira Laiha Ona Integridade Ba Interese Povu nian

740
0
Sentru Ba Haburas Movimentu Direitus Umanus halo konferensia imprensa. [Foto: David | 04.09.2025]

Reportajen David da Costa

Relasiona ho dezisaun husi Parlamentu Nasional (PN) atu hola viatura ba membru deputadu/a sira iha parlamentu nasional maka Sentru Ba Haburas Movimentu Direitus Umanus (SBHMDU) kontra politika ida ne’e, tanba ne’e sira konsidera Deputadu sira iha PN laiha ona sentidu estadista, laiha ona integridade politika sustentavel hodi foti desizaun ne’ebe efetivu no efisiente ba interese povu no nasaun nian.

Liu husi komferensia Imprensa, portavoz Sentru Ba Haburas Movimentu Direitus Umanus (SBHMDU), João Casamiro Campos, hatete, SBHMDU hanesan movimentu akademiku ne’ebe hamrik hanesan organizasaun sosial independente ne’ebé iha misaun hodi halo kontrolu sosial ba politika injustu promove direitu umanus iha Timot-Leste inklui mós iha no responsabilidade hodi luta ba defende dezenvolvimentu no distribuisaun iustisa sosial ne’ebe igualitariu tuir vizaun Estadu nian mak Libertasaun Povu Maubere

Tanba ne’e, Sentru Ba Haburas Movimentu Direitus Umanus nu’udar movimentu sosiál ne’ebe defende direitus umanus ba povu maubere liu husi asaun kontrolu sosiál. hodi haré desizaun Parlamentu Nasional atu sosa Kareta foun hamutuk unidade 65 ho montante osan 4.2 milloens ho razaun atu ba hala’o misaun fiskalizasaun husi Parlamentu nasional iha baze. Tanba ne’e SBHMDU kontra dezisaun prlamentu Nasionál hola kareta ne’e

“Desizaun PN hola kareta ne’e, ami afirma posizaun hodi deklara ba públiku katak, ami kontra Politika Juxu ida ne’e ho Totalmente, sistematikamente no ekonomikamente,” dehan Portavoz, Sentru Ba Haburas Movimentu Direitus Umanus (SBHMDU), João Casamiro Campos, iha komite Popular, Farol Dili, Kinta 4/09.

Nia argumenta “ami konsidera Deputadu sira iha Parlamentu Nasional laiha ona sentidu estadista, laiha ona integridade politika sustentavel hodi foti desizaun ne’ebe efetivu no efisiente ba interese povu no nasaun”.

Nia esplika, sistema polítika iha Timor-Leste ne’ebé kada periodu sempre tun ba habosok povu-liu hosi, hamaus, tanis, rein, hakuak no luku valeta no fahe sasan baziku, ne’e ba politika baratu ne’ebe domina ho promesa falsu. Tanba politika baratu ne’e haburas nepotizmu, korupsaun no broker ne’ebe mak interese makas ba akumula osan (riku soin) povu nian ba previleziu elites politiku nian deit, tanba ne’e konsidera nu’udar politika borjuza no mafiozune’ebé mak sei hamout no lori estado RDTL ba rai kuak, Ukun nain sira ohin loron hetan previlezio ba kareta, pensaun vitalisia, kontinua privatiza aset estadu no regalia seluk ba garantia moris diak ukun nain.

“Maske iha kondisaun hanesan Fundu Petroliféru hahú maran ba beibeik no Tusan/Debe kontinua Aumenta, ba ita afirma katak, interese ukun nain sira nian ne’e mak ohin loron povu sei moris iha kondisaun mal nutrisaun, instanting, problema saude kontinua hakdasak, ema mate lor-loron no latuir ona estandar padraun internasional, aimoruk laiha, traballu infantil, traballu imigrante, setor produtivu hakdasak no problema multidimensional sira seluk,”Nia Subliña.

Iha evidensia husi peskiza balun hatudu katak 41.8 % populasaun Timor-Leste iha liña pobreza absoluta no multidimensional ne’ebe afeita ba labarik barak tenke inan ho aman hodi hala’o servisu ekonomika infantil dalan nini iha sidade laran. Nune’e mos relatoriu Ministeriu finansas, SEFOPE ho parseiru dezenvolvimentu husi organizasau internasional traballu (ILO) hatudu katak numeru dezempregu atinji 5.1% iha nivel nasional. No tuir relatoriu saude mundial husi organizasaun mundial Saude nia hatudu katak 47.1% sofre ma nutrisaun husi labarik sira.

Nia salineta, kultura legalizasaun sosa kareta Pajero Sport ne’ebé preve iha Estatuto deputadu, tuir lei numeru 22/2023 iha artigu 12°, ne’ebé koalia kona-ba iha transporte ba deputadu sira hodi hala’o misaun Parlamentu Nasional nian, maibe lahatene katak, Pajero Sport, no ida ne’e SBHMDU hanoin intensionalmente enfrakeza finansiamentu estadu-ne’ebé konsentradu de’it ba grupu elite politika. Pensaun vitalisia neébé mak diskriminadu tebes ba funsionariu publiku sira iha Timor-Leste. 

Tanba ne’e, desizaun ne’ebe sira prodús atu hakonu deit kamuflasaun koruptores, promove mafia legalizadu iha uma fukun Parlamentu nasional, Tanba realidade hatudu Deputadu sira la hala’o knaar tuir poder no funsaun politika ho professional hodi diskute problema sosiál ho estruturalmente, debate setor produtivu ka estrateziku sira hanesan edukasaun, agrikultura, turismu, infraestrutura basiku no setores seluk neebe ikus mai bele fo satisfasaun ka resulta bens estar povu nian no desenvolvimentu sustentavel ba nasaun iha futuru.

Parlamentu Nasional fatin atu garante boa-governasaun iha prosesu ezekusaun orsamentu jeral do estadu no prepara lei sira ne’ebe defende interese povu tomak nian liu husi dezisaun no kontrolu ba distribuisaun justisa sosiál ne’ebe hanesan ba ema hotu. Realidade hatudu katak, Parlamentu Nasional la prioritiza interese publiku, maibé prioritiza kultura neo-kolonialismu hodi hafraku sistema Estadu liu husi akumulasaun kapital no riqueza povu nian ne’ebe konsentradu iha bolsu no politika sira nian  liu hosi previlejiu oi-oin neébé mak aprova ona ba grupu kiik ida ho nia familia sira mak goza husi jerasaun ba jerasaun.

Enkuantu povu kiak no mukit nia oan sira governu fa’an lemo-lemo atu bele atinji empregu no situasaun saúde kontinua sai problema boot ba povu kiak no mukit sira. Tanba ne’e  iha konstituisaun RDTL artigu 48 koalia kona-ba sidadaun ida-idak iha direitu atu aprezenta petisaun, keixa ka reklamasaun ba orgaun soberanu sira ka autoridade relevante sira hodi defende sira-nia direitu, Konstituisaun, lei no interese pábliku. Asaun koletivu atu proteje no defende direitu individu no mós atu defende interese públiku, defende prinsípiu fundamentál sira iha Konstituisaun no defende legalidade demokrátiku iha Estadu ida neé.

Nia husu ba Povu hotu-hotu tenke konsiente, tanba votu fo ba partidu atu garantia promesa sira ne’ebe koalia iha kampaña politika hodi bele realiza durante mandatu legislasaun no governasaun ida durante tinan 5. Tanba votu laos atu selu deve ne’ebe preve ba grupu borjuista ka tiranya no mistifika grupu minoria iha Timor-Leste.

“Ita nia votu laos atu fo previleziu oioin ba orgaun soberania 4 maibé ita fó ba sira fasilidade no saláriu atu sira hala’o sira nia funsaun ho loloos. Maibé realidade hatudu ita nia votu hakiak mafia iha Timor-Leste. Labele husik let deit. Ita nia forsa popular mak sei hatun ida ne’e hodi fó atensaun ba sira katak, ita fó salariu ba sira para atu servi povu la’os atu servi sira nia an, partidu no grupu,” tenik nia.

Tanba ne’e sira ezize ba parlamentu nasional atu kansela sosa kareta foun ba deputadu 65, tanba kareta hirak ne’ebe sosa uluk sei bele funsiona, tanba tuir dadus manufacture, Kareta Pajero sport nia vida utilidade ho beban bo’ot maka sei bele dura ho tinan 10-20 ho prosesu manutensaun ne’ebe organizadu no sistematiku. Klaru husi dadus neé hatudu katak kareta pajero sport ne’ebe parlamentu utiliza nia prosesu manutensaun mais organizadu, no lao ho kamaan, tanba servisu barak liu halo iha Dili laran.

Entertantu, tuir mai bele lee direitu ne’ebe deputadu sira hetan durante mandatu mak haktuir mai : 1. Direitu Regalias, Simu kareta prad,  Simu laptop mac, Simu osan alojamentu $ 450.00/kada fulan,  Simu osan pulsa $ 250/kada fulan no Osan ba tratamentu Saude $ 7,500.

2. Saláriu deputadu sira simu nian tuir Kargu, Deputadu laiha kargu $ 2,681.55/fulan, Sekretariu Meja Komisaun $ 2,762. 50/f, Vise Prezidente Komisaun $ 2,843.25/f, Prez komisaun Espesializada $ 2,925,  Vise Prezidente Bankada $ 2, 843.25/f,  Prezidente Bankada $ 2,925.00, Vise Sekretariu Meja PN $ 2,975.00/f, Vise Prezidente PN $. 3,600.00/f no  Prezidente PN $ 4,500.00/f.

Total pesoal sira ne’ebe asume kargu funsaun iha PN; Vise PN (2), Vise Sekretariu Meja (2), Prezidente Bankada (6), Vise Prezidente Bankada (5), Prezidente komisaun Espesializada (7), Vise Prezidente komisaun (7), Sekretaria Meja Komisaun (7), Deputadu/a laiha Kargu hamutuk nain 29

3. Osan Miliaun $16,682,500.00 aloka ba: Parlamento Nacional $7,896,379.00 kompostu hosi Gabinete Presidente Parlamentu $583,621.00, Bancada Parlamentar sira $1,042,799.00, Gabinete Sekretáriu Jeral PN $88,722.00, Komisaun A $154,960.00, Komisaun B $165,587.00, Komisaun C $181,839.00, Komisaun D $133,300.00, Komisaun E $182,060.00, Komisaun F $151,270.00, Komisaun G $182,980.00.

Konsellu ba Fiskalizasaun Sistema Nasional Intelijensia Timor-Leste $69,490.00, Konsellu Konsultivu Fundu Petrolífeiru $255,131.00, Grupu Feto Parlamentar $46,944.00, Diresaun Jestaun Finanseira $1,721,281.00 Diresaun, Apoiu Parlamentar $129,608.00, Diresahn Rekursu Umanu no Formasaun $3,087,266.00, Diresaun komunikasaun $371,219.00

Divizaun Protokolu $22,923.00, Gabinete Auditoria Interna $53,150.00, Gabinete Estudu Estratéjiku Jurídisus $24,044.00, Gabinete Relasaun Internasionais no Koperasaun $8,721.00, Divizaun Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun $15,9000.00, Organizasaun Global Parlamentares Contra Corupsaun $92.7000.00, no Sentru Promosaun Igualdade Jeneru $20.606.00.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here