Reportajen Filomena da Conceição
Presidente da Repúblika José Ramos Horta hateten, Relasiona ho polemika ba rai Naktuka, iha Suku Beneufe, postu Administrativu Nitibe, Reijaun Administrativu Espesiál Oe-Cusse Ambeno ( RAEOA), nia parte Apoiu ba Primeiro Minístru Kay Xanana Gusmão ho ninia ekipa Negosiador hodi bele buka solusaun ba rai ne’ebe maka sai problema iha Naktula.
“Ha’u tane politika Governu nian, primeiru Minístru nian 100% konfiansa ba Primeiru Minístru, Nia mak negosiadór Xefe kuandu nasaun ida, rai ida , nomea ema ida ba negosiadór xefe liuliu ema ida ho estatutu hanesan Xanana nian, bele konfia 100/% ba nia, laos husi kotu-kotuk politiku oi-oin komesa koalia mangane iha Tribunal, iha Parlamentu no hau nunka haree iha rai ida ne’ebé negosiadór ba Asosiasaun ba halo negosio opozisaun komesa kritiku ona no hotu-hotu tama kanuru tohar ba prosesu ne’e”, dehan Presidente da Repúblika José Ramos Horta ba jornalista Sira iha Aeroportu Nicolau Lobato Comoro, kuarta, 7/02.
Nia haktuir, prontu fó aPoiu ba negosiadór ho nia ekipa atu hetan solusaun para demarkasaun difinitivu iha fronteira terestre sai ita nian hodi muda ba negosiasaun fronteira marítima no “hau hateten sé mak la hatene bele la hatene maibé se mak iha espreinsia oituan ba sentido estadu no sentido negosiasaun ba fronteira terestre no maritima iha rai hotu-hotu balun ho tinan 50 seidauk halo”.
Tanba Timor-Leste sorte Xefe negosiadór, Xanana Gusmão ho Indonésia rasik bele aselera prosesu ne’e. Tanba ne’e, husu ba matenek boot sira iha Timor labele ko’alia makaas, katak husik Primeiru Minístru Kay Xanana Gusmão mak tau matan ba asuntu ne’e.
“Solusaun ideial maka Xanana sei hetan ho Indonésia klaru Xanana nia sei informa no saída deit mak atu halo, hau sei apoiu ho ida ne’e, no hau laiha pozisaun pessoal ba prosesu ida ne’e, hau iha konfiansa ba ekipa governo nian ne’ebé kaer prosesu ne’e nee”, Ramos apoiu ba governu.










