Reportajen Joselina dos Santos
Governu Liuhosi Ministériu Saúde simu pakote aimoruk médiku emerjénsia nian, hamutuk item 121 husi Parseriu Organizasaun Mundiál Saúde iha Timor Leste (OMS- TL), iha Salaun INFPM Kampung Alor loron Kinta, objetivu atu elemina moras sarampu no mos moras seluk iha Timor-Leste.
Iha diskursu Vise-Ministru ba Operasionalizmu Ospital, Flavio Brandão Mende de Araújo hatete, MS simu doasaun regularmente ne’ebe suporta husi OMS Hodi haree ba Moras Sarampu ne’ebe durante ne’e kuaze kontrola no elemina ona. Maibe responsabilidade boot ida ba OMS oinsa atu kontinua suporta ba kazu Sarampu, entaun husi Ai-moruk no ekipamentu médiku ne’ebe iha mak hanesan suporta Rutina ba moras espesifiku sira.
“Ita uza oportunidade ne’e atu uza mos ba servisu Rutina nian, nune’e mos halo servisu sira ne’ebe planea ona rejionais Ospitais sira, entaun ida ne’e hatudu katak durante ne’e kolaborasaun entre Ministeriu Saude no OMS lao diak, OMS mos sensivel ho ita nia planu no programa sira ne’ebe Ministeriu Saude lansa, entaun ita lao ajuda malu ho suporta sira ne’ebe iha”, dehan Vise-Ministru ba Operasionalizmu Ospital, Flavio Brandão Mende de Araújo iha Salaun INFPM, Kampung Alor, 08/02.
Iha fatin hanesan Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde iha Timor Leste (OMS-TL), Arvind Mathur hatutan, OMS orgullu tebes bele suporta Ministeriu Saude hodi haforsa servisu jestaun klinikal nomos apoiu pakote aimoruk médiku Emerjénsia nian hodi foka liu ba moras sarampu nian. OMS mos hetan sertifikadu katak Timor-Leste livre husi moras sampu maibe presiza prepara nafatin, aleinde mos prienxe lakunas sira ne’ebe iha hodi jere situasun emerjénsia.
“Situasaun ida ne’e tuir OMS nia haree katak maske ita iha dezafiu maibe servisu nafatin ho MS nomos ho pontu vogal sira ba Saude Publiku husi OMS nian ne’ebe tau iha kada munisipiu bele garante katak servisu sira ne’e nafatin metin tanba ita kontinua hetan relatoriu husi kazu moras ne’ebe akontese iha Timor”, dehan reprezentnte OMS.










