Home Notisia Governu Prioritiza Ekonomia Azul, Instabilidade Klimatika Hanesan Dezafiu Kompleksu No Atuál Ba...

Governu Prioritiza Ekonomia Azul, Instabilidade Klimatika Hanesan Dezafiu Kompleksu No Atuál Ba Ekosistema Tasi

136
0
Primeiru Ministru, Xanana Gusmao. [Foto: Doc. Gab PM]

Reportajen Silvino Freitas

IX Governu konstituisional preokupa ho instabilidade klimatika hanesan dezafiu kompleksu no atual ba ekosistema tasi nian, nunee governu tau mos prioridade ba Zona Ekonomia Eskluziva no hatuur oseanu hanesan sentru husi asaun hodi prevene no reduz impaktu husi mudansa klimatika, nunee tau prioridade rekursu husi tasi nian hanesan akonomia azul neebe rezilente no sustentvel ba futuru nasaun nian.

Primeiru Ministro Xanana Gusmão dehan, mudansa klimatika hanesan dezafiu mundial kompleksu no atual neebe dadaun nee mundu infrenta nunee instabilidade klimatika nee iha implikasaun boot ba ema milloes sira nia moris, nunee dadaun nee timor leste hahu ona investe iha programa rezilensia klimatika, neebe comprometido ho metas internacionais kona-ba sustentabilidade ho promoção no conservação da biodiversidade, inclui criação Fundo Verde Clima nian ida,nebé sei capitaliza  iha orçamento estado ida-né.

“husi sorin seluk, IX Governo hatuur oceano hanesan centro husi nia ação, atu nuné, karik bele prevene no redúz impacto husi alterações climáticas, ba benefício gerações atuais no futuras Timor-Leste nian, no planeta tomak nian” dehan PM Xanana iha ambitu aprezentasaun OJE 2026 iha parlamentu nasional,(05/11).

Nia dehan tan, husi ekonomia azul nee mak sei lori timor leste uza potensia ekonomiku husi rekursu tasi nian, ba dezenvolvimentu sustentavel nasional nian hodi asegura no proteje konservasaun tasi ho ninia ekosistema sira, nunee iha fulan jullu IX Governu aprova ona roteiro integradu no inkluzivu konsustansiado iha politika planu asaun ba promosaun ekonomia tasi neebe rezilente no sustentavel iha timor leste ba tinan 2023 too 2035, no kona-ba ne’e iha periodu ida ba consulta pública alargada, atu nuné qualquer organização ou cidadão bele partilha ninia opinião kona-ba tema ida nebé importante tebetebes ba ita-nia país no ba ita hotu-hotu nia moris.

“Iha Versão final, sei hatama contributos hotu-hotu, inclui husi autoridades municipais no lideranças locais, husi consulta pública ida nebé halo tiha ona, iha 21 de outubro, nebé halibur representantes 750 husi país tomak, no sei aprova to’o final tinan ida-né, hodi nuné permite alinhamento ho parceiros nacionais no internacionais sira ba objetivos Governo nian” dehan PM Xanana.

Xanana konklui iha luta nacional ba soberania iha fronteiras marítimas, tau mós iha consideração questões desenvolvimento ekonomiku ho proteção ambiental, ho esforços sira nebé halo ba delimitação fronteiras ho Indonésia, significa ita bele hetan direitos tomak ba ita-nia fundo marinho nebé inclui direitos ba exploração petróleo ho gás, nune’e mós iha ita-nia Zona Económica Exclusiva(ZEE) (direitos kona-ba pesca iha tasi laran ho direitos, hanesan desenvolvimento setor marítimo-turístico).

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here