Home Notisia HABADA konsidera  Menus Patrullamentu Marítima, Fronteira, No Nasional, Nasaun  Sai Vulnerável Liu Ba Atividade...

HABADA konsidera  Menus Patrullamentu Marítima, Fronteira, No Nasional, Nasaun  Sai Vulnerável Liu Ba Atividade Ilegal ou Kriminal Sira

604
0
Diretór Ezekutivu Hali ba Dame (HABADA), Abel Amaral, (Foto-David)

Reportajen David da Costa

Organizasaun Naun Governamental, (ONG) Hali ba Dame (HABADA) nia analize ba proposta OJE 2026 no ezamina ezekusaun orsamentu 2025 (dadus to’o 13 Novembru). Rezultadu sira ne’e hatudu no preokupante tebes, tanba taxa ezekusaun global Orsamentu Jeral Estadu PNTL 2025 nian maka 78.8%, ne’ebe taka realidade sira ne’ebe diferente tebes, Unidade krítiku sira nia taxa ezekusaun ne’ebe ki’ik tebes, Unidade Maritima (69.2%), Komandu Operasional Nasional (66.6%) no Rejiaun II (57,4%) maka ezemplu sira ne’ebe klaru, Tanba ne’e sira konsidera  númeru sira ne’e indika problema sira ne’ebe kle’an, menus patrullamentu marítima, fronteira, no nasional, nune’e halo nasaun ne’e sai vulnerável liu ba atividade ilegal ka kriminal sira.

Diretór Ezekutivu Organizasaun Naun Governamental, (ONG) Hali ba Dame (HABADA), Abel Amaral, hatete, ONG HABADA hanesan organizasaun sosiedade sivil ne’ebe dedika-an ba monitorizasaun no advokasia ba seguransa komunitária no governasaun polísia nian, tanba ne’e, ohin HABADA fó sai nia análize detalladu kona-ba proposta Orsamentu Jeral Estadu (OJE) ba tinan 2026, relasiona ho Polícia Nacional de Timor-Leste (PNTL). Análize, bazeia ba dadus ofisial sira, identifika pontu forte sira iha transparénsia Maibé alerta kona-ba dezekilibriu estrutural kritiku sira ne’ebe bele kompromete efikásia operasional polisia nian iha tempu naruk.

Proposta orsamentu ba PNTL iha tinan 2026 hamutuk US$49.511.296. Maski montante ida ne’e hatudu kompromisu estadu nian ba instituisaun ne’e, Maibé ninia estrutura hatudu vulnerabilidade signifikativa tebes, iha  ne’ebe 88,2% hosi total (U$$43,695,119) aloka de’it ba saláriu no vensimentu sira no restu 11.8% ba nesesidade operasional no investimentu sira seluk.

Forsa polísia modernu ida labele funsiona de’it hanesan mákina selu saláriu nian, Maibé importante tebes asegura katak PNTL iha rekursu nesesáriu sira hodi funsiona ho efetivu  ne’ebe inklui kombustível, manutensaun veíkulu, ekipamentu espesializadu, teknolojia, no formasaun ho kualidade. Dezekilíbriu fiskal atual fó perigu ba sustentabilidade operasional polísia nian.

Tanba ne’e HABADA rekoñese aspetu pozitivu iha proposta orsamentu, estrutura ne’e klaru no detallu, hodi Primete kontrolu ne’ebe efetivu ba gastu sira tuir unidade no programa organizasaun ninia. Foku maka’as iha Programa 366, Seguransa Nasional (dolar amerikanu millaun 46,2) hatudu  aliñamentu klaru ho misaun konstitusional PNTL nian. Inkluzaun hosi rubrika espesífiku sira ba a pozitivu ida hosi rekoñesimentu ba kapital menor iha unidade sira hanesan unidade espesial Polisia nian nomos hanesan sinal pozitivu ida husi rekoñesimentu ba nesesidade  investimentu nian iha ekipamentu sira.

“Ami nia analize ba proposta OJE 2026 no ezamina ezekusaun orsamentu 2025 (dadus to’o 13 Novembru). Rezultadu sira ne’e hatudu no preokupante tebes, tanba taxa ezekusaun global Orsamentu Jeral Estadu PNTL 2025 nian maka 78.8%, ne’ebe taka realidade sira ne’ebe diferente tebes.  Unidade krítiku sira nia taxa ezekusaun ne’ebe ki’ik tebes: Unidade Maritima (69.2%), Komandu Operasional Nasional (66.6%) no Rejiaun II (57,4%) maka ezemplu sira ne’ebe klaru,” dehan Diretór Ezekutivu Hali ba Dame (HABADA), Abel Amaral, ba jornalista sira liu husi konferensia Imprensa iha eskritoriu HABADA Comoro, Segunda 17/11.

Nia subliña,  númeru sira ne’e indika problema sira ne’ebe kle’an, hanesan planeamentu ne’ebe la realistiku, prosesu aprovizionamentu burokrátiku sira, ka falta kapasidade jestaun nian. Konsekuénsia direta maka redus kapasidade operasional sira, menus patrullamentu marítima, fronteira, no nasional, nune’e halo nasaun ne’e sai vulnerável liu ba atividade ilegal ka kriminal sira.

Tanba ne’e, Organizasaun Naun Govenamental (ONG) Hali ba Dame (HABADA) fó avizu katak replika de’it alokasaun sira ba unidade sira-ne’e la-ho rezolve kauza subjasente sira hosi nivel dezempeñu ne’ebe k ik sei sai erru ida.

“Haree ba análize ida-ne’e, ami hato’o rekomendasaun urjente sira tuirmai ba autoridade kompetente sira, inklui Parlamentu Nasional no Governu ne’ebe daudaun ne’e diskute hela iha faze espesialidade, ba aprovasaun final ba OJE 2026 PNTL nian Tenki konsidera revizaun pozitivu ida ba orsamentu total PNTL nian ba tinan 2026, ho objetivu espesifiku atu aumenta montante absoluta ne’ebe aloka ba “Bens no Servisu sira” no “Akizisaun Kapital sira”, hodi la afeta saláriu sira. Ida-ne’e sei permite atu halo balansu persentajen ida la-ho hamenus saláriu, nia dehan.

Enkuantu saláriu sira tenke mantein, importante tebes atu hala’o estudu ida hodi asegura katak saláriu aplika ho efisiénsia másimu, hodi garante katak estrutura kareira no pesoal nian aliña ho nesesidade polísia nian loloos.

Nune’e mos Proposta OJE 2026 tenke hametin ligasaun entre finansiamentu no rezultadu sira ne’ebe hein. Programa no atividade ida-idak tenke iha objetivu sira ne’ebe bele sukat no define ho klaru (ezemplu, hamenus taxa krime nian ho X%, aumenta apreensaun sira iha fronteira ho Y%). Orsamentu tenke justifika bazeia ba atinjimentu objetivu sira-ne’e. 4. 

No Ba unidade sira ho dezempeñu ki’ik iha 2025 (Maritima, Rejiaun ll no Ill), proposta 2026 nian tenke akompaña ho planu asaun koretivu ida. Planu ida-ne’e tenke identifika kauza sira hosi dezempeñu ne’ebe ki’ik no estabelese meta sira ne’ebe klaru ba ninia rezolusaun.

Tanba ne’e, alokasaun sira ba Unidade Maritima, Patrullamentu Fronteira, no Unidade Espesial presiza aumenta, konsidera sira nia kustu operasional intrínseku no sira-nia papel krítiku iha seguransa nasional. Investimentu iha mobilidade, komunikasaun seguru, no ekipamentu vijilánsia tenke sai prioridade ida

Kriasaun Liña Orsamentu ida ba Investimentu iha Teknolojia, tenke fó konsiderasaun atu kria liña orsamentu espesífiku ida, ka hametin hirak ne’ebe iha ona, ba investimentu iha teknolojia polisia nian (Sistema Informasaun, vijilánsia video, ekipamentu forense). ne’ebe fundamental ba forsa polisia modernu ida.  No apoiu kontinua ba formasaun sira ne’ebe fornese ba jestor PNTL sira, partikularmente iha nivel unidade desentralizadu, hodi hadi’ak planeamentu finanseiru, ezekusaun, no relatóriu

Entretantu OJE 2026 hanesan oportunidade kritiku ida hodi transforma PNTL sai forsa ida ne’ebe ágil liu, ekipadu no bele hatan ba dezafiu kompleksu sira seguransa nian iha sékulu XXI. Aproveita pontu forte sira transparénsia nian no ho aten barani rezolve dezekilibriu sira ne’ebe identifikadu sei kontribui ho desizivu ba alokasaun rekursu sira ne’ebe efisiente no efikas, hametin kapasidade PNTL nian hodi servi no proteje sidadaun sira Timor-Leste nian.

“Ami sei kontinua monitoriza prosesu orsamental no halo advokasia ba jestaun seguransa públika ne’ebe transparente, efisiente, no foka ba komunidade,” nia konklui.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here