Home Memoria Saskia Kowenberg iha 1991 Lori Sai Filme Masakre St. Cruz iha Nia...

Saskia Kowenberg iha 1991 Lori Sai Filme Masakre St. Cruz iha Nia Roupa Laran

18503
0
Saskia Kouwenberg Kondekoradu ho Medalla Orden Timor-Leste hosi Premeiru Ministro Taur Matan Ruak (Foto: Santi LDC)

Reportajen Santina Lucia da Costa

“Hau suku tiha bolsu ida iha roupa laran mak tau kasete ne’e iha laran, iha parte fatin tur nian. Depois hau kose tiha animal nia ran atu prevene hosi pasa revista hosi militar Indonezia, nune’e sira bele dehan ne’e softext,” Saskia Kowenberg konta tuir.

Aktu brani Saskia Kowenberg loke liutan mundo nia matan ba Timor-Leste. Ho Aktu ida ne’e no kontribuisaun sira seluk mak Saskia halo iha rai liur ikus mai Saskia kondekoradu ho Medalla Orden Timor-Leste hosi Prezidente Republika Fransisco Guterres Lu-Olo ohin, 28/11, Loron Proklamasaun Independensia ba dala – 44. Iha momentu spesial ida ne’e Prezidente Republika lori estadu Timor-Leste nia naran, fo onra ba jornalista no ativista, Saskia Kowenberg, ema estranjeiru ida. Eis-Prezidente Taur Matan Ruak, dekreta tiha ona iha 2017, ho medalla Ordem Timor-Leste, nu’udar rekoñesimentu ida ba nia hahalok brani lori sai kasete kona-ba Masakre Santa Cruz ba rai liur no fó apoiu ba ita nia luta libertasaun nasional.

Prezidente Republika Fransisco Guterres Lu-Olo hatete katak filme kona ba asaun brutal militar Indonezia sira nian, ne’ebé oho ita nia jovens barak iha rate Santa Cruz. Ho imajen husi belun Saskia, imajen sira ne’e Saskia konsege lori sai ba rai liur no fanun mundu tomak ba realidade ne’ebé akontese iha ita nia rai.

Saskia Kouwenberg expresa nia emosaun no sentiementu urgullu tanba bele hetan medalla Orden Grande Kolar hosi estadu Timor-Leste.

“Hau sente onradu tebes no emosional tebes, tanba bele hetan medalla Orden Grande Kolar hosi estadu Timor-Leste,” Saskia Kouwenberg expresa ho urgullu.

Saskia Kouwenberg nu’udar ativista ne’ebé kontribui ba prosesu luta libertasaun Timor-Leste nian tanbani a lori kasete gravasaun Masakre Santa Crus, 12 Novembru 1991 ba iha rai liur hodi publika ba mundo kona-ba Masakre Santa Cruz. Momentu ne’eba Saskia Kouwenberg nu’udar aktivista ida, nomos servisu nu’udar freelance journalist ida hosi Olanda. Nia mak simu kasete gravasaun filmajen Masakre Santa Crus hosi jornalista Max Sthall hodi ba publika iha ba mundu konaba Timor-Leste nia situasaun.

“hau hanoin liu tiha loron balun, depois de Masakre Santa Cruz, kuandu militar Indonezia sira la observa ona semiteriu mak maluk jornalista Max Stahl ba foti kasete ne’ebe nia rasik hakoi iha rate hodi lori sai hosi semiteriu,” hateten Saskia Kouwenberg .

Nia hatutan momentu ne’eba jornalista Max Sthall rona katak nia parte atu ba rai liur, entaun Max Sthall fo tuir kasete nee, hodi bele fó sai iha rai liur. Saskia esplika maneira ne’ebe atu lori sai, no salva kasete hosi militar Indonezia sira mak suku tiha bolsu ida iha roupa laran, atu nune’e forsa Indonezia labele identifika iha fatin publiku sira hanesan aeropotu.

“Hau suku tiha bolsu ida iha roupa laran mak tau kasete ne’e iha laran, iha parte fatin tur nian. Depois hau kose tiha animal nia ran atu prevene hosi pasa revista hosi militar Indonezia, nune’e sira bele dehan softext,” Saskia konta tuir.

Saskia esforsu-an ho meius ne’ebe mak nia parte halo, ikus mai nia konsege hakat liu revista oioin iha Dili, Kupang, Bali, Jakarta no to’o iha amisterdam. Nune’e nia publika duni ba iha mundu tomak, to’o mundu hatene kona-ba situasaun aktu kontra umanidade hosi militar Indonezia sira ba Timor oan sira.

Entretantu, Prezidente Interinu ba Komisaun Omenajen Politika, Custodio Belo “Alin Laek” fó sasin katak, Saskia Kouwenberg merese duni hetan medalla Orden Timor-Leste, tanba nu’udar feto ida ne’ebé mak brani tebtebes hodi lori sai kasete 12 de Novembru 1991 ba iha liur liu husi invazor sira ninia seguransa hanesan aeroportu sira.

“Saskia Kouwenberg merese duni hetan Medalla Orden Timor-Leste no agredese tebes tanba ho nia mak mundu nia matan nakloken ba timor nia terus no halerik” hateten Alin Laek .

Loron 22 Novembru 2019 liuba iha serimónia ketak ida, Prezidente Lu-Olo mos foti inisiativa rasik rekoñese Max Sthal ho Kolar Ordem Timor-Leste, ba marxa iha 12 Novembru 1991 hasoru okupasaun Indonezia

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here