Home Notisia Japaun Apoiu Osan 3 Millaun Hodi Hola Mákina Pezadu no Fresadora 

Japaun Apoiu Osan 3 Millaun Hodi Hola Mákina Pezadu no Fresadora 

400
0
Embaixadór Japaun Iha Timor-Leste iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura, Ho Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) Bendito dos Santos Freitas (Foto-Media MNEK).

Reportajen  David  da  Costa 

Governu Japaun liu husi nian embaixadór iha Timor-Leste, apoiu Institutu Jestaun Ekipamentu  no Apoiu  ba Dezemvolvimentu Infrastrutura Institutu públiku ( IGEADI. IP)  fó subsídiu millaun $3-resin ba governu Timor-Leste hodi sosa mákina pezadu, inklui fresadora atu halo  intervensaun rapidas no efetivu iha preparasaun no resposta ba dezastre ne’ebé akontese iha Timor-Leste.

Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura, hatete, Governu Japaun ohin asina akordu ho governu Timor-Leste ba programa Dezenvolvimentu Ekonómiku no Sosiál no mos apoiu osan atu sosa mákina avansadi sira atu  hasa’e IGEADI nia kapasidade ba intervensaun rapidas no efetivu iha preparasaun no resposta ba dezastre sira iha Timor-Leste.

“Ohin marka amizade  ida tan no kooperasaun duradoura entre Japaun no Timor-Leste. Ita iha ne’e atu formaliza troka notas kona-ba programa dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál, no Governu Japaun ho JICA fó subsídiu maizumenus liu millaun 3  hodi sosa mákina pezadu, inklui fresadora (makina tesi asfalt) no estabilizadóra estrada,” Dehan embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura, iha ambitu asina akordu, iha salaun Nobre Ministériu  Negósiu  Estranjeiru no  Kooperasaun (MNEK), Kinta 11/12.

Nia haktuir, liuhusi fornese mákina avansadu  ne’e, hakarak hasa’e IGEADI nia kapasidade ba intervensaun rapidas no efetivu iha preparasaun no resposta ba dezastre sira. No ekipamentu ne’e sei uza iha sira nia projetu pilotu konstrusaun estrada ne’ebé lori ba asesibilidade ne’ebé di’ak liután iha nasaun tomak, no ikus mai estimula dezenvolvimentu ekonómiku iha Timor-Leste tomak.

“Tanba ne’e, projetu ida ne’e reprezenta kapítulu foun ida iha istória kooperasaun nian entre ita nia nasaun rua, partikularmente iha área mákinaria pezada nian,” nia subliña.

No iha nivel pesoál, asinatura ida ne’e iha signifikadu espesial. Durante dékada rua ikus ne’e, haree katak Timor-Leste nia dezenvolvimentu ne’ebé notável, no respeita tebes ninia povu nia reziliénsia no ninia lideransa sira nia vizaun. Tanba  envolvimentu kontinua ida-ne’e, ne’ebé hatudu hosi kooperasaun mákina nian maka sai hanesan testamentu ida ba amizade ne’ebé kleur ona no forte entre Japaun no Timor-Leste.

Tanba ne’e, bazeia ba iha akordu ida ne’e, Japaun iha kompromisu atu aprofunda kooperasaun, hosi infraestrutura no jestaun dezastre nian, ba saúde, edukasaun, indústria, agrikultura, no seluk tan. Fiar katak iha Timor-Leste nia futuru ne’ebé nabilan no sei fó apoiu ba nia viajen ba prosperidade ne’ebé boot liután.

“Ha’u hakarak hato’o ha’u nia agradesimentu ba Governu no povu Timor-Leste ba sira nia parseria no konfiansa. Onra ida atu serbisu ona nu’udar Embaixadór iha nasaun notável ida ne’e. Asinatura ohin nian sei hatudu ita nia kompromisu hamutuk ba Timor-Leste ida ne’ebé ligadu liu, reziliente, no prósperu liu. Japaun sei kontinua la’o hamutuk ho Timor-Leste,” nia afirma.

Iha fatin hanesan, Ministériu Negósiu Estranjeiru no Koperasaun (MNEK), Bendito dos Santos Freitas, hateten, governu Japaun deside ona atu estende subsídiu ho montante millaun $3 resin ba Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Subvensaun ne’e sei permite aprovizionamentu mákina pezada ba Ministériu Obras Públikas, iha apoiu diretu ba obra esensiál ne’ebé hala’o husi IGEADI.

Tanba Kontribuisaun ida ne’e reprezenta liu duké fornesimentu ekipamentu nian.  Ne’e hanesan investimentu ida iha Timor-Leste nia dezenvolvimentu, reziliénsia, no prosperidade ba tempu naruk. Makina sira ne’ebé hetan liuhosi doasaun ne’e sei hala’o knaar pivotal hodi avansa no aselera implementasaun projetu xave sira no konstrusaun infraestrutura nasionál esensiál sira.

No apoiu ida ne’e mos sei tulun liutan Governu Timor-Leste hodi ezekuta ninia planu dezenvolvimentu infraestrutura, partikularmente hodi hametin rede estrada nasaun nian, ne’ebé abranje konstrusaun, reabilitasaun, no manutensaun ba estrada nasionál, munisípiu, no rurál, tuir padraun kualidade no seguransa ne’ebé rekoñesidu internasionalmente. 

“Adisionalmente  ida ne’e sei kontribui ba dezenvolvimentu infraestrutura vital sira seluk ne’ebé sei iha impaktu diretu no pozitivu ba ita nia povu nia moris. Tanba kooperasaun ida ne’e mosu iha momentu ida ne’ebé partikularmente signifikativu, bainhira Timor-Leste kontinua ninia esforsu sira atu hasa’e ninia sistema infraestrutura sira hafoin ninia adezaun ba ASEAN nu’udar membru ba dala 11, realizasaun ida ne’ebé marka kapítulu foun ida iha ita nia nasaun nia envolvimentu no integrasaun rejionál,” nia haktuir.

Nia salienta, apoiu husi Governu Japaun konserteza sei tulun Timor-Leste atu la’o ba oin ho konfiansa no reziliénsia iha ninia jornada dezenvolvimentu nasionál. Serimónia asinatura ida ne’e afirma kompromisu ne’ebé metin husi  nasaun rua, atu kaer metin no hametin liután parseria abranjente ne’ebé nasaun rua ne’e estabelese ona, ida ne’ebé  fiar katak sei kontinua fó kontribuisaun signifikativa no dura ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál Timor-Leste nian.

Nune’e mós Vise-Ministru Infrastrutura Obras Públika (V-MIOP),  Julio do Carmo, haktuir  mos, lori Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nia naran, hato’o  agradesimentu boot ba Governu no povu Japaun ba sira nia amizade, solidariedade, no apoiu ne’ebé metin ba povu Timor-Leste.

“Asinatura ida ne’e la’ós de’it simboliza formalizasaun hosi subvensaun ida, maibé mos reprezenta kompromisu foun ida ba kooperasaun, konfiansa mútua, no progresu ne’ebé fahe. Hamutuk, ita kontinua harii futuru ida ne’ebé define hosi parseria, dezenvolvimentu, no moris di’ak ita nia povu nian.  Ami hein ba kooperasaun ida ne’ebé kontinua hodi hametin liután relasaun no amizade bilaterál ne’ebé eziste entre ita-nia nasaun rua,” nia afirma.

Tanba apoiu husi governu Japaun ne’e la’ós doasaun ke simples mais ne’e hanesan domin ne’ebé povu Japaun fó ba povu Timor-Leste. No ekipamentu ne’e sei hadi’a dalan iha territóriu tomak, sente katak apoiu mai husi governu Japaun ne’e hakmaan ona servisu balun iha MOP.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here