Home Notisia SEKoop ho Parseiru Hadi’a Serbisu Iha Setor Kooperativa, Hametin Ekonomia Rai Laran

SEKoop ho Parseiru Hadi’a Serbisu Iha Setor Kooperativa, Hametin Ekonomia Rai Laran

210
0
SECOOP Hamutuk ho nia membru no parceiru sira. Foto: Umbe

Reportajen Umbelina dos Reis 

Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKoop) enkontru ho parseiru dezenvolvimentu sira iha Timor-Leste  hodi  bele hadia serbisu atu dezenvolve   setor kooperativa iha rai laran. 

Objetivu laos deit implementa projetu maibe kontinua hametin kooperativa sira atu sai forte no transparente, responsável, sustentável no kooperativa tenki sai instrumentu importante hodi hasa’e produsaun hodi halibur no fasilita toos nain sira nia produtu ba asesu merkadu. 

Sekretariu Estadu Floresta (SEF), Fernandino Vieira da Costa hateten, Enkontru koordenasaun ba da-haat  ne’e, sai momentu estratéjiku ne’ebé importante tebes, atu ita hamutuk halo reflesaun no oinsá ita bele servisu di’ak liután iha futuru. Ohin Enkontru ho ekipa SEKoop no parseiru sira sei halo  diskusaun ba progresu ne’ebé atinji ona obstákulu no dezafiu ne’ebé mosu iha terenu no oinsá kada parseiru dezenvolvimentu bele hadi’a nia intervensaun sira ligadu ho servisu dezenvolvimentu kooperativa iha ita nia rai.

“Kontinua hametin kooperativa sira hodi sai forte, transparante, responsável no sustentável, kooperativa tenki sai instrumentu importante hodi hasa’e produsaun, halibur no fasilita to’os nain sira nia produtu ba asesu merkadu, hodi aumenta rendimentu familia no hametin ekonomia rural.Bainhira ekonomia familia iha zona rural forte automatikamente ekonomia nasaun mos sei forte, tan-ne’e kooperativa iha papel fundamental atu kontribui ba dezenvolvimentu inkluzivu no sustentavel iha Timor-Leste.Dehan Sekretariu Estadu Floresta, Fernandino Vieira da Costa, liuhosi nia diskursu iha salaun JL Villa, kinta-feira, 19/02. 

Nia dehan, tinan hirak ne’e SEKoop konsege ezerse nia kompromisu sira hodi estabelese no hametin tan kooperativa primária iha nivel komunidade, kooperativa sekundária multikoperativa ka federasaun iha kada munisípiu nomós Confederação Nacional de Cooperativas Timor-Leste (CNCTL),  iha nível nasional, estrutura ida ne’e permite atu CNCTL hala’o nia kna’ar hanesan umbrela ba movimentu kooperativa hotu iha rai laran nomós reprezenta movimentu cooperativa ba iha nível rejional no interrnasional. 

“SEKoop mós iha orientasaun polítika no estratejia hola parte no promove kooperativa produsaun ai-han iha rai laran no hamenus taxa deznutrisaun nomós aumenta rendimentu ekonomia familia iha Timor-Leste.” Nia dehan. 

Nia informa,  iha  Outubru tinan 2026 SECoop sei organiza no chair eventu boot ida ASEAN Cooperative Ministerial Meeting (ACMM), no mos Cooperative Expo 2026 iha Díli. Enkontru ne’e sei sai hanesan enkontru inagural ba nível ministerial iha área kooperativa desde ASEAN estabelese. Ida ne’e sai momentu istóriku ida ba ita nia nasaun bainhira Timor-Leste ofiasialmente adere nudar nasaun membru pleno ba ASEAN iha dia 26 de Outobro de 2025 iha Kuala-Lumpur, Malázia.

” Iha enkontru nivel alto ida ne’e, ita sei diskute progresu no dezafiu sira husi kontribuisaun setor kooperativa iha ASEAN atu atinji meta kontribui to’o 10% ba GDP rejional. Ita sei haree oinsá Estadu Membru sira iha portofóliu kooperativa bele servisu hamutuk atu realiza kompromisu ida ne’e.” Nia dehan. 

SEKoop sei presiza tebes apoiu husi parseiru dezenvolvimentu sira, apoiu tekniku, institusional no estratéjiku atu materializa eventu importante ida ne’e ba interese ita nia nasaun, ita nia povu no ita nia kompromisu hanesan membru ASEAN. Eventu internasional maibé oportunidade boot atu promove imajen Timor-Leste ba mundu hodi hametin setor kooperativa no loke merkadu foun ba produtu lokal sira.

” Estrutura organizasaun ne’e, movimentu cooperativa konsege halibur kapital no reseita to’o besik 21 milloens dólares no fó ona créditu ba membru no agricultor sira ho montante liu 10 milloes dólares, benefísia liu 40 mil membru kooperativa iha teritóriu laran tomak. Ida ne’e hanesan susesu bo’ot  ne’ebé ita atinji hamutuk, no refleta rezultadu di’ak husi kolaborasaun no servisu hamutuk durante tinan hirk ne’e.” Nia konklui. 

Iha fatin hanesan Diretóra Plan International Timor-Leste,  Fatima Soares,  hateten iha  tinan kotuk fulan outubru Plan International foin lansa planu estratéjia ba tinan lima nia  mai,  hahu hosi tinan 2025 too 2030, programa ne’ebe prioridade mak oinsa haree liu konaba ekonomia area rural liuhosi nia sanak sira ne’ebe primeiru halo ona mak iha setór kooperativa. Maibé saida mak ami aprende hosi tinan lima ba kotuk ne’ebe presiza tau importansia ba investimentu multi-sektoral.

“tanba ita sei la halo deit iha koperativa maibe ita sei lobi setór seluk nune’e bele hamutuk hodi haforsa ba komunidade sira nia preokupasaun tan ne’e mak plan Internasional nia planu estratéjia tinan lima oin mai tan, hakarak haree konaba oinsá atu ultra pasa ba asuntu ekonomia ne’ebe mak sai hanesan preokupasaun ema  hotu nia, inklui ultra pasa environmentu ne’ebe impaktu hosi mudansa klimátika.” Nia dehan. 

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here