Home Notisia 40% Feto Sei Hasoru Violensia Domestika, Sira La Hato’o  Keixa Tanba Tauk fo...

40% Feto Sei Hasoru Violensia Domestika, Sira La Hato’o  Keixa Tanba Tauk fo Impaktu Ba Ekonomia 

507
0
Rede Feto Timor-Leste halo konferénsia imprensa (Foto-David)

Reportajen David da Costa

Iha Timor-Leste feto besik 40% kontinua hasoru violénsia doméstika, no maioria hosi vítima no sobrevivente feto sira la halo keisa, tanba tauk ba konsekuénsia ekonómika no sosiál, Tanba ne’e atu proteje feto sira hotu nia direitu ne’e ema hotu nia responsabilidade laos feto nia problema de’it.

Porta voz Rede Feto Timor-Leste (RFTL), Daniela Joana Guterres, hatete, iha Timor-Leste, feto sira foti papel krítiku tebes iha luta ba libertasaun nasionál. Depois de independénsia, feto Timoroan sira kontinua ho determinasaun tomak kontribui signifikativu ba dezenvolvimentu pós-konflitu no prosesu konstrusaun estadu. 

Feto sira konsege asegura ona mudansa sosiál no polítika oioin hanesan lei, polítika, no planu asaun nasionál oioin hodi promove igualdade jéneru mós adota ona, hanesan Lei Kontra Violénsia Doméstika, Planu Asaun Nasionál ba Violénsia bazeia ba Jéneru (PAN-VBJ), Planu Asaun Nasionál ba Feto, Dame no Seguransa, no Deklarasaun Maubisse.

Maske konkista sira ne’e importante, servisu barak mak presiza halo nafatin atu feto no mane bele hetan igualdade no justisa iha Timor-Leste no iha mundu tomak. Ho aumentu autoritarizmu, konservatizmu relijiozu, no instabilidade polítika iha mundu, agenda igualdade jéneru no justisa nian mós iha ameasa laran.

Tanba ne’e, tema loron Internasionál ba Feto nian ba tinan ne’e mak “Direitu justisa asaun ba feto no labarik feto hotu”, ne’ebé fó hanoin mai kona-ba feto Timor-Leste nian sasin ba dezigualdade ne’ebé klean, husi uma laran to’o iha foti desizaun. 

“Iha selebrasaun loron Internasionál Feto tinan ne’e, ita la’ós de’it selebra ho kór-roxu no ai-funan. Ita hamriik ho fuan ne’ebé todan hodi reflete ba situasaun oioin ne’ebe feto maluk sira hasoru,” dehan Porta voz Rede Feto Timor-Leste (RFTL), Daniela Joana Guterres, liu husi konferensia Imprensa iha edifisiu Rede feto Kaikoli, Tersa 10/03.

Feto Timoroan sira hasoru vulnerabilidade bazeia ba jéneru iha uma-laran. Maske feto no labarik feto sira mak nu’udar autór prinsipál ne’ebé hala’o servisu doméstiku no reprodutivu, sira-nia servisu ne’e la selu no ema haree de’it hanesan obrigasaun família nian. 

“Iha Timor ita nia feto besik 40% hasoru ona violénsia doméstika, no maioria hosi vítima no sobrevivente feto sira la halo keisa tanba tauk ba konsekuénsia ekonómika no sosiál. Desigualdade jéneru iha edukasaun, saúde, no partisipasaun ekonómika sei nafatin aas. Taxa literasia ba feto no labarik-feto sei ki’ik liu 68.8% kompara ho mane no labarik-mane 72.5%,” nia subliña.

Nia salienta, taxa mortalidade inan iha Timor-Leste iha 413 hosi moris-di’ak 100,000, ne’ebé dala rua aas liu fali média mundiál nian. Feto sira barak liu mak servisu iha sektór informál no prekarial 50.1% kompara ho mane 39.2%. Taxa partisipasaun forsa traballu feto nian iha de’it 29.7%, ne’ebé ki’ik liu fali mane sira nian ho 50.1%.

Estatutu maritál mós determina pozisaun feto no labarik feto sira nian iha família no sosiedade. Uma kain ne’ebé feto mak xefe konstitui besik 1 a kintu 1/5 hosi totál uma kain hotu. Uma kain sira ne’e barak liu mak kiak, ne’ebé halo kestaun kiak bazeia ba jéneru ne’e sai problema ne’ebé sériu tebes. 

“Ita nia maluk feto sobrevivente hosi violasaun direitus umanus iha pasadu sei nafatin eskluidu hosi prosesu foti desizaun. Feto no labarik feto sira ne’ebé hela iha área rurál, feto ho difisiensia, feto LGBTQI+, no feto sira ne’ebé moris ho HIV sei hasoru nafatin diskriminasaun no stigma,” nia afirma.

Tanba ne’e, iha loron aban Rede Feto Timor-Leste mós komemora ninia aniversáriu ba dala 26. Aniversariu Rede Feto no mos Loron Internasionál ba Feto ne’e la’ós de’it selebra, maibé mós momentu ba reflesaun no mos apelu ida ba asaun kolektivu nian.

“Tanba kazu Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) ne’ebé viral iha media sosiá hatudu katak dignidade feto no labarik feto sei iha ameasa laran. Tanba Ikus-ikus ne’e, ita nia ecran telemóvel sai sasin ba sofrimentu feto nian. Imájen no vídeo husi violénsia doméstika, abuzu ba labarik feto, no asédiu seksuál ne’ebé nakloke ba públiku la’ós de’it “kontente” ida iha media sosiál, ida ne’e mak sinál katak ita nia sistema protesaun sei iha fali “knua” ne’ebé nakloke,” nia esplika.

Tanba ne’e, Labele hein to’o viral mak foin foti asaun. Justisa la’ós de’it ba sira ne’ebé iha lian boot iha internet, maibé ba feto hotu ne’ebé tanis subar iha odamatan kotuk ne’ebé taka metin. Ho situasaun no kazu oioin ne’ebe viral nune’e rede feto Eziji ba Direitu Justisa ne’ebé Lalais no transparente, hakotu impunidade. Atór violénsia sira tenke simu konsekuénsia legál ne’ebé forte, la’ós de’it rezolve ho dalan família ne’ebé hanehan fali vítima.

Nune’e mos Seguransa Digitál, estadu tenke hametin lei ba krime sibernétiku hodi proteje feto no labarik feto husi bullying, asédiu, no kampaña hamoe feto iha mundu digitál. No Protesaun ba Labarik Feto, tanba sira mak future nasaun, tanba ne’e asaun urjénte presiza atu garante katak eskola no uma sai fatin ne’ebé seguru liu ba sira.

“Ho ida ne’e ami bolu apelu no asaun konjunta ba ita hotu nia responsabilidade. Violénsia la’ós kazu feto nian de’it, maibé kazu umanidade nian. Nune’e ami husu ba ami nian Mane maluk sira no ami nian lider sira, atu sai parseru no aliadu forte no loloos. Labele sai sasin ne’ebé nonook, maibé sai lian ne’ebé defende vitima feto sira,” sira apelu.

Tanba ne’e governu, Sosiedade Sivíl, konviksaun relijioja sira atu investe barak liután iha prevensaun no edukasaun jéneru husi baze no ema hotu hotu iha nivel oioin. Utilizador Media Sosiál sira atu uza habelar lia-loos no apoia vítima, la’ós hodi fahe tan violénsia ka fó sala ba vítima.

“Direitu la’ós prezente ne’ebé ema fó, maibé direitu mak kbiit ne’ebé ita tenke defende hamutuk. Justisa ba feto ida, mak vitoria ba nasaun tomak,” nia dehan.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here