Home Notisia Prezidente Horta Fó Omenajen Ikus ba Saudozu Lú-Olo; “Deskansa ho Dame, Oan...

Prezidente Horta Fó Omenajen Ikus ba Saudozu Lú-Olo; “Deskansa ho Dame, Oan Husi Timor-Leste”

42
0
Saudozu Francisco Guterres Lú Olo nia fatin haloot ikus iha Jardim Heróis Pátria Metinaro (Foto-David).

Reportajen David da Costa

Iha atmosfera lutu no respeitu, Prezidente Repúblika (PR) José Ramos-Horta hato’o omenajen ikus ba saudozu Francisco Guterres Lú-Olo ho mensajen “Deskansa ho dame, Oan husi Timor-Leste”, no afirma katak povu Timor-Leste sei la haluha kontribuisaun líder rezisténsia no eis Prezidente Repúblika ne’e ba independénsia no dezenvolvimentu nasaun.

Ramos-Horta dehan, Ohin Timor-Leste hamriik ho silénsiu iha lutu ba nia oan-mane boot ida nia mate. Francisco Guterres Lú-Olo nu’udar dirijente Estadu nian, sidadaun ida ne’ebe ativu, kombatente ba liberdade, líder polítiku, símbolu moris luta ba ukun rasik-an.

“Ninia naran kesi metin ho faze desiziva sira ita nia kamiñada nian: rezisténsia armada, lideransa FRETILIN nian, no konstrusaun baze institusionál sira Estadu nian,”hateten Prezidente Ramos-Horta bainhira halo nia diskursu iha Jardim Eroi Metinaro, Sexta 26/06.

Saudozu Lú Olo hanesan kombatente FALINTIL nian, líder polítiku rezisténsia nian, dirijente FRETILIN nian. Nia nu’udar Prezidente Asembleia Konstituinte, Prezidente Parlamentu Nasionál, Prezidente Repúblika.

Nia maka La’en, Aman, Belun, Kompañeiru luta nian. Nia ema ida ho konviksaun metin, ne’ebé nunka sees-an hosi ideál boot liu pátria ida ne’ebe livre, soberana no dezenvolvida.

Ba Timoroan barak, nia reprezenta jerasaun ne’ebe fiar bainhira buat hotu parese imposivel. Jerasaun ne’ebé mehi ba país ida livre, luta ba mehi ne’e no reziste bainhira esperansa parese lakon.

“Ohin, hodi hanoin hikas nia, ita selebra misaun ida ne’ebé kumpre ona. Lú-Olo pertense ba jerasaun ita-nia eroi nasionál sira nian,sira ne’ebe hanorin katak liberdade la’os prezente ida, maibé konkista ida ne’ebe halo ho kosar been, sakrifísiu, fakar raan, aten barani no perseveransa,”nia dehan

Nia sei kontinua sai inspirasaun ba jerasaun foun sira, moris katak bele mehi, maibé presiza luta barak, loron no kalan, atu halo mehi ne’e sai realidade.

“Ohin, ita fó ita-nia omenajén ba nia batalla ikus ho ai-funan no matan-been! No, hanesan Eskritura hanorin ita iha Livru Eclesiastes, “rai-rahun fila fali ba rai, hanesan uluk, no espíritu fila fali ba Maromak, ne’ebé fó nia,” nia subliña.

Nia salienta “Atu nia espíritu fila fali, ho dame, ba Kriadór, no atu nia memória hela iha ta nia leet, no iha kalan nakukun no loron sira ne’ebe nakonu ho susar, atu nia sai farol ne’ebe orienta ita ba fatin seguru”.

Xefe estadu dehan, ba família enlutada, Estadu hato’o solidariedade no respeitu ne’ebé kle’an liu ba perda saudozu líder ne’e. Moris no kontribuisaun saudozu ba independénsia no dezenvolvimentu nasaun sei hela nafatin iha memória povu Timor-Leste.

“Ba família enlutada, ha’u espresa, hodi Estadu nia naran, ha’u-nia solidariedade no respeitu ne’ebé kle’an liu. Ita-boot sira nia terus Nasaun tomak sente,” nia afirma.

Nia mos hato’o ba kompañeiru luta sira no povu Timoroan tomak katak saudozu nia memória sei la haluha, tanba nia dedikasaun no servisu ba nasaun sai hanesan legadu ida ne’ebé sei kontinua moris iha istória Timor-Leste.

“Ba kompañeiru luta nian tomak no ba povu Timor-oan, ha’u husik serteza katak  ninia memória sei la haluha. Deskansa ho dame, Oan husi Timor-Leste. Ita nia povu sei la haluha Ita,” nia konklui.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here