Hakerek nain Jim Carter
Iha tinan 2011-2014 Haburas Foundation mós halao tan nia programa Turismu Komunirariu iha Maubisse aldeia Lekitehi no Telituku. Iha momentu ne’eba Haburas Fundation mós fasilita komunidade sira oinsa bele organiza an no mobiliza rekursu naturais sira ne’ebé sira iha, hodi konstrui no hari’i akomodasaun sira hanesan uma tradisional ba toba fatin, restorante, dapur haris fatin no prepara membru sira hodi halo atendementu diak ba visitante turista sira. Iha mos formasaun oin-oin ne’ebé komunidade sira simu hodi liga ba sustentabilidade ba sira nia aktividade turismu iha tempu oin. Ekonomikamente grupo aktividade turismu iha fatin refere mos hetan ona income husi visitante sira ne’ebe sempre mai visita iha ne’eba. Liu husi Haburas Foundation nia fasilitasaun konsege kria programa regular ida ne’ebé servisu hamutuk ho Melbourne University iha Australia ne’eba kada tinan ekipa bo’ot estudante universitariu sira ida kuase ema hamutuk besik 30 pesoas mai visita iha fatin refere hodi halo aktividade turismu kuase semana ida.
Maibe iha Tinan 2020 Turismu komunitaria hakmatek Maubisse ho kondisaun fatin alojamentu ne’ebé at tanba harii ho tinan barak inklui ho situasaun railaran no rai liur impaktu husi Pandemia Covid-19 ne’ebé laiha Vizitantes mak ba vizita nune’e implika ba kondisaun fatin alojamentu sai at, tanba alojamentu ka akomodasaun sira ne’e nudar baze atividade ba programa sira ne’ebé iha ligasaun ho vizita turistiku sira.
Ho ida ne’e mak Organizasaun Haburas Foundation ho Koordenadór gruputurismuhakmatek hodi haloproposta submisaun kona ba rehabilitasaun Grupu turismu hakmatek Maubisse hodi submete ba iha Gabinete Apoiu Sosiedade Civil no Auditorial Sosial (GASC) iha momentu ne’eba, iha tinan 2021 Gabinete Apoiu Sosiedade Civil no Auditorial Sosial (GASC) transforma ba iha Serviço do Apoio a Sociedade Civil e AuditoriaSocial
(SASCAS) nune’e aprova proposta submisaun ne’e iha tinan 2021, Nune’e iha tinan 2022 Haburas Foundation halo kedas rehabilitasaun ba Grupu turismu hakmatek Maubisse to’o remata.
Porsesu projetu Turismu Base de Komunitariu ne’ebé Haburas Foundation hala’o hela iha area rural sira hanesan maubisse oras ne’e dadauk rehabilitasaun remata ona. Iha fase ne’e komunidade sira ne’ebé mak involve an iha grupu ne’e hala’o servisu kooperasaun ida que diak. Servisu ne’e lao diak tanba molok komesa rehabilitasaun antes ne’e sira hetan ona treinamentu ba konseitu turismu komunitariu no prinsipiu kooperativismu sira. Treinamentu sira ne’e loke ona sira nia visaun, konsensia atu oinsa bele halo komersializasaun iha aspeitu eco turismu ho prinsipiu servisu grupu nian.
Mekanismu servisu sira maka hala’o iha Maubisse oinsa fasilita esperensia husi grupu sira kona ba kostume halo uma nian. Husi kuñesimentu lokal ne’ebé sira iha bele konsolida hamutuk fasilitadór no komunidade sira iha kampu atu prosesa konstrusaun tuir dinamiku ka adapta ambiente turistiku nian. Pur ezemplo modelu uma lisan sira ne’ebé iha hanesan sai modelu ida atu hari akomodasaun ba turista sira. Konstrusaun sira ne’ebé halo la lolos tuir kedas tipu original nian maibe iha modifikisaun oituan hodi adapta ba moris modern nian. Iha duni produsaun ne’ebé hatudu karakteristiku ba iha modelu arte turistika nian.
Em prinsipiu implementasaun ba projetu ne’e lao tuir konseitu dezenvolvimentu komunitaria ne’ebé Haburas Foundation produs, mekanismu servisu ne’ebé implementa iha atividade sira maka sempre liu husi prosesu sorumutu no foti desizaun partisipativu. Patika ba planu atividade sira ne’e dezeñu ho modelu partisipativu, komunidade sira mós ativu tebes no koko hanoin hamutuk atu produs dezeñu hamutuk nudar pontu importante tebes ba pontus kontinuasaun no sustentabilidade projetu nian. Ikus mai komunidade sira maka sai nain ba dezenvolvimentu. Kuandu sira sente ona ba projetu ne’e sira nian rasik entaun sira rasik mak sei garante sustentabilidade. Karik la fasil atu tau servisu ida ho modelu grupu nian tanba kestaun mentalidade individu nian. Maibe servisu ho grupu nudar prosesu de aprendisasem ida atu hetan formatu ida ne’ebé ekilibriu hodi asegura ambiente sosial ida ne’ebé ema hanaran “ Harmonizasaun” Signifika katak fasilita ema mai hamutuk iha fatin ida hodi hanoin lisuk saida mak sira hakarak hetan ka produs iha tempu oin.
Objektivu husi projeitu ne’e rasik atu hakibit komunidade hodi hadia sira nia ekonomia uma laran ne’ebé sustentavel. Tanba projetu ne’e tau valores sustentabilidade iha pontu as entaun Haburas Foundation hanoin buka maneira atu fortifika treinamentu sira hanesan, jestaun hotelaria, Jestaun Organizasaun, Akuntabilidade, Konseitu Turismu Sustentavel, no Tour Guide ka Mata dalan ba Turista, treinamentu sira ne’e importante hodi fó kapasitasaun ba membru sira hodi hamosu fiar an iha grupu nia laran.
Ikus liu iha atividade Rehabilitasaun Grupu Turismu komunitraia Hakmatek maubisse no Formasaun sira iha tinan 2022, ne’e hetan apoiu Finansiamentu husi Serviço do Apoio a Sociedade Civil e Auditoria Social (SASCAS) Governo Timor-Leste, no liu husi biban ida ne’e Haburas Foundation hakarak hato’o mós agredese ba Serviço do Apoioa Sociedade Civil e Auditoria Social (SASCAS) Governo Timor-Leste ne’ebé fó ona tulun ka apoiu ida ne’e.










