Home Meio Ambiente SEA ho Mercy Corps Asina Nota Entendimentu Konaba Kombate Plastiku

SEA ho Mercy Corps Asina Nota Entendimentu Konaba Kombate Plastiku

1105
0
SEA ho Mercy Corps asina nota entedinmentu konaba kombate plastiku. [Foto: Francisco JDA | 13.02.2020]

Reportazen Francisco JDA

Secretario Estado Meio Ambiente [SEA] hala’o koperasaun ho MERCY CORPS, hodi assina nota de entedimentu ho objetivu hamutuk kombate plastiku no hasae rezilensia ba risku hosi alterasaun klimatika no dezastre naturais tanba asuntu plastiku no ambiente, presiza iha kolaborasaun atu hametin liu tan forsa, hodi kombate ambiente iha Timor-Leste espesial ba Alterasaun Klimatika.

Secretario Estadu Meio Ambiente, Demetrio Amaral ba jornalista hateten, Mercy Corps realiza programa kombate plastiku sira iha futuru,  dezeijo kooperasaun ida ne’e bele reforsa servisu sira, hodi melhora problema ambiente iha Timor-Leste, espesialmente bele halo intervensaun ho efikas, efetivu hodi kombate asuntu plastiku.

Entertantu Director of Program  Representing Country, Margaret McLoughlin iha intervensaun hateten, hosi memorandu ida ne’e iha objetivu atu nafatin iha suporta ba fundus hodi implementa programa Ambiente

“Ida ne’e laos inisiu kolaborasaun ne’ebe ami halo ho SEA, durante ne’e serbisu barak ona iha area oin-oin, oportunidade ida ne’e hetan supporta hosi governo Korea nian, hodi hare oinsa ami bele suporta diak liutan”, tenik Direitora Programa Margaret.

Diretora ne’e mos hateten hosi kolaborasaun ida ne’e, bele iha oportunidade ba Mercy Corps atu bele asesu fundus internasioal sira, ne’ebe hare liu ba mudansa klimatika no risku dezastre nian.

Bainhira Neon Metin husu konaba politika zero plastiku ne’ebe mak goveru halo ona, maibe sedauk iha mudansa, karik iha politiku seluk hodi jestaun politika refere?

Ba Neon Metin SEA hatan plastiku hanesan problema ida ne’ebe fo konsentrasaun, presiza halo reforsa hotu nune’e bele hadia biodiversidade diak liu no resilente liu hasoru alterasaun klimatika

“Ita bele iha kapasidade liu tan, atu kon=mbate poluisaun no poluisaun ne’e laos plastiku deit, bee foer sai hosi sintina tama ba esgotu sira,  ne’e problema suar sira iha ita nia atividade industria kiik oan sira ,ne’e hotu ita presiza iha loron ruma nia laran, kapasidade atu kontrola Lei biodiversidade nian. Presidente RDTL promulga tiha ona iha Semana rua kotuk, fo tan espasu ba ambiente atu reforsa nia servisu diak liu tan”, tenik Secretario Estado Meio Ambiente Deometro Amaral.

Secretario Estado ne’e relasa liu tan, Lei Kombate Plastiku no Biodiversidade aprezenta ona iha Konselho Ministro Maio 2019. Ohin husu reajendamentu bainhira aprezenta iha Konselho Ministro iha pro minores balunm ho nune mak membro Konselho Ministro balun husu no hadia ona prominores sira ne’e, nune’e Konselho Ministro reajenda iha tempo badak, para bele halo aprovasaun tamba ida ne’e VIII governo nia prioridade.

Secretario Estado Meio Ambiente,  Demetrio Amaral ba jornalista sira hatoo obrigada wain ba Mercy Corps, KOIKA, Uniaun Europea, USAID, Heineken no Caltex  hodi implementa programa Zero Plastiku.

 

 

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here