Home Analisa COVID-19: Implikasaun Sira ba Tulun Australia Nian (Australian Aid)

COVID-19: Implikasaun Sira ba Tulun Australia Nian (Australian Aid)

932
0

By Stephen Howes

La iha parte hosi moris Australian nian ruma mak la hetan efeitu hosi pandemik ne’ebe akontese dadaun. Iha artikel ne’e implikasaun bot balun mak akontese ba tulun Australia nian (Australian Aid).

Atu hahu, pandemik ida ne’e no konsequensia ekonomi mak akontese tau orsamentu ba tulun nian iha anin leten. Nia rezultadu ikus susar atu hatene. Iha parte ida, sei iha presaun tun makas kona ba volume tulun nian. Rendementu domestiku sei fraku, deficit sei bot, presaun ba gastus domestiku nian mos bot. Orsamentu ba tulun Australia nian sei hetan redusaun. Iha parte seluk, se akontese situasaun seriu ruma iha nasaun vizinho sira, iha Pacifik ka iha Sudeste Asiatiku, iha Australia sei iha hanoin katak ita presija fo apoio bot liu, hanesan ita halo ona iha dezastre naturais. Trajiku duni – no bele posivel, se akontese nune’e – rezultadu hirak ne’e bele sai baze hodi hases hanoin atu koa orsamentu ba tulun nian, no dala ruma bele hasae.     

Insidentalmente, maski Orsamentu Annual Australia nian muda tiha ona ba Outubru, maibe seiduak klaru saida ninia signifikadu ba tulun Australia nian. Dala ruma seiduak iha desizaun ruma mak foti ona kona ba volume tulun Australia nian to’o tempu ne’eba; maibe governo, loloos ne’e la presija orsamentu ida hodi halo gastu uituan deit ba fo tulun – governo bele fo orden deit. Ida ne’e sei loke posibilidade atu orsamentu ba tulun bele hetan koa nonook deit, buat ida mak sai preokupasaun.

Preokupasaun ida ne’e bele haree nudar apoio ba konkluzaun sei diak liu atu iha estratejia tulun foun (politika dezenvolvimentu), mak iha preparasaun tiha ona hosi kedas tinan ida liuba, bele finaliza iha fulan balun tuir mai: bainhira la iha orsamentu atu orienta programa tulun Australia nian entaun husik ba diak liu iha netik stratejia ida. Maibe ida ne’e bele sai erru ida. Inserteza hanesan mak halo buat ne’e sai nesesariu hodi muda orsamentu hodi halo forte liutan hanoin ida atu tahan estratejia multi-anum nian. Ita, simplismente la hatene mundo ne’e atu sai oinsa bainhira ita to’o ona rohan hosi krizi ida ita hasoru dadaun. Bainhira ita to’o, ita sei foka ba saida mak iha oin, no agora dadaun. Presija iha jestaun ba krizi, ne’e permanente.

Bainhira to’o ba iha nesesidade atu iha estratejia foun ida, COVID-19 sei influensia ita atu haree sasan sira seluk. Ba desizaun hotu-hotu hosi governu relasiona ho tulun Australia nian ba tinan hirak liuba, gastus hosi orsamentu ba sauda nian mak hetan koa sai nudar preokupasaun bot. Sei ridikulu uituan atu sujere katak tulun hosi Australia nian ba saude mak bot karik sei hapara tiha pademik ida agora akontese dadaun ne’e. Maibe karik nasaun afetadu hosi krizi agora ne’e bele iha opurtunidade diak liu hodi hasoru situasaun agora dadaun. Foin fulan ida liuba, ONG sira mak halo servisu ba planeamentu familia nian lamenta ho orsamentu tulun hosi Australia nian mak hetan koa no ne’e fo efeitu ba sira. ONG hirak ne’e mak agora dadaun presija hlao servisu ho komunidade hodi hapara infeksaun hosi COVID-19.

Hau bolu ona atensaun hodi haree kona ba koa orsamentu ba tulun Australia iha setor saude nian iha tinan 4 liuba. Figura iha grafik ne’e (foto grafik iha leten. Red) hatudu katak gastus hosi tulun governo  Australia nian tuir setor bot sira hosi 2013–14. Iha rekuperasaun kik akontese ba orsamentu foin dadauk nian, tanba iha establesementu Indo-Pacific Centre for Health Security. La iha dubida governu sei maka’as kona ba konsiderasaun bot ba harii Centru ne’e. Maibe faktu hatudu katak tulun Australia nian ba saude hetan koa 25% hafoin inflasaun iha 2013-14, no gastus ba infraestrutura aumenta tiha ona 50%. Espera governo bele hetan kritika ba pontu ida ne’e, hodi hanoin fila fali governa nia tulun mak importansia liu ba infraestrutura.     

Impaktu hosi COVID-19 ba tulun orsamentu hosi rai liur komplexu liu hodi haree deit ba mudansa orsamentu hosi infraestrutura ba saude. Governo iha rejiaun ida ne’e sei presija apoio orsamentu atu kontinua nakloke. Komunidade sira presija asistensia humanitarian hodi kontinua moris. Governo iha komitmentu tiha ona iha White Paper 2017 nian hodi hasae gastus humanitarian nian to’o ba miliaun $500, maibe, ho presaun mai hosi Pacifik nian mak aumenta, la iha kresimentu iha tulun actual, seidauk bele maneja ida ne’e.

Karik fundu mak atu fo hodi hasae tulun humanitarian no orsamentu hodi suporta sei mai hosi koa tulun ba governasaun nian sira, hanesan treinamentu, servisu asesoria nian sira mak redus ona ba evakuasaun nian. Maski ladun iha emfaze kona ba governasaun no nia retorika sira, nudar hatudu ona iha figura grafik ne’e. Iha qualker kazu, mudansa bot ba programa tulun nian iha ona probabilidade tanba COVID-19 no resesaun global sulin tesik ona iha ita nia rejiaun.     

Statementu ne’ebe hau haree ona, hosi Ministru Negosiu Estranjeiru ka Ministru ba Dezenvolvimentu Internasional no Pasifik nian relasiona ho krizi agora dadaun mak halo hamutuk iha loron 3 Marsu kona ba suporta ba Pasifik no Timor-Leste. Ida ne’e nudar buat hahu ida mak promitidu, maibe hakerek iha tempu mak seidauk iha kazu virus corona iha rejiaun Pasifik, no ida ne’e tuan tiha ona.

Observador barak, inklui hau, programa tulun internasional nian iha estadu idea nia laran ba tinan hirak ikus. Buat barak mak kona deit ba Pacific Step-up. Momentu ida agora ne’e laos atu muda estratejia tulun nian ba tempu naruk, maibe ida ne’e opurtunidade atu fo dirasaun foun no vizaun kona ba programa tulun nian holistikamente.   

Artikel ida ne’e publika tiha ona iha Devpolicy Blog, devpolicy.org, hosi the Development Policy Centre iha The Australian National University

Stephen Howes mak Diretor ba Development Policy Centre no Professor Economiku iha Crawford School.

Note: Laos tradusaun ofisial, dokumentu orijinal bele haree iha https://neonmetin.info/buletin/2020/04/01/covid-19-implications-for-australian-aid/

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here